Od službenog početka ovogodišnje protupožarne sezone, dakle od 1. lipnja pa do danas, zračne snage 93. ZB HRZ i PZO sudjelovale su u gašenju 266 požara. Od toga ih je najviše bilo u Šibensko-kninskoj županiji – čak 91, potom u Splitsko-dalmatinskoj – 85, u Zadarskoj – 71, te bitno manje u Dubrovačko-neretvanskoj – 12, Ličko-senjskoj – 5, i Istarskoj županiji tek 1. No tu treba napomenuti da su zračne snage gasile požare i prije službenog početka protupožarne sezone, ali to ne ulazi u ovu službenu statistiku.
Pri gašenju ovih 266 požara, zračne snage PP NOS ostvarile su 2.300 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 67.700 tona vode, te su prevezena 283 vatrogasca i pripadnika OS RH, kao i 42 tone vatrogasne opreme i vode do požarišta. Pritom se obaraju rekordi – tako su 16. kolovoza na požarištu Zaton-Benkovačka cesta-Raslina zračne snage izbacile više od 400 vodenih bombi i provele 32 sata u zraku s ukupno 7 protupožarnih aviona. To je bio rekordan broj bacanja vodenih bombi na jedno požarište u jednome danu u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni, za koju je bitno napomenuti i činjenicu da tijekom ovoga kolovoza (do danas, 24. kolovoza) još nije bilo ni jednoga dana u mjesecu bez letačkih aktivnosti zračnih snaga PP NOS iz sastava Oružanih snaga RH.
Apsolutni rekord postavljen je u ponedjeljak, 21. kolovoza, kada su piloti protupožarne eskadrile gaseći požare proveli čak 76 sati u zraku u jednome danu – toga je dana plamtio veliki požar na području Benkovca, zbog kojeg je dio dana bila zatvorena i autocesta A1, a u zraku su bili svi raspoloživi protupožarni zrakoplovi, koji su osim oko Benkovca gasili požare i na drugim mjestima u Dalmaciji. Osim pilota tijekom dana, u punom pogonu su i stručni timovi zrakoplovno-tehničkog i osoblja za potporu letenja PP NOS koji u noćnim satima pripremaju protupožarne avione za dnevne akcije gašenja požara. Uz ispiranja Canadaira CL-415 od morske soli i punjenja gorivom, zrakoplovni tehničari najviše su vremena posvetili poslijeletnim pregledima, povremenim 50-satnim pregledima i provjerama, kao i svim drugim zahvatima kako bi do jutra kompletne zračne snage bile pripravne poletjeti na požarišta.
Osim ministra obrane Damira Krstičevića koji se proteklih dana u nekoliko navrata javno zahvalio pripadnicima PP NOS OS RH, posebno zračnim snagama, isto je na jutrošnjoj sjednici Vlade, prvoj nakon dvotjedne ljetne stanke, učinio i premijer Andrej Plenković.
„Želim ovdje u ime cijele Vlade zahvaliti našim brojnim vatrogascima, javnim postrojbama, dobrovoljnim postrojbama, Hrvatskoj vojsci, civilnoj zaštiti, pilotima naše eskadrile kanadera koji danonoćno rade i koji su ove godine imali više letova već sada nego cijele prošle godine i više nego bilo koje godine do sada, svima koji su uložili svoj napor, svoje vrijeme i nesebičnost da pomognu gašenju požara i sprečavanju većih šteta. Ono što također želim reći je da u svemu ovome ipak treba konstatirati kako nije došlo do ljudskih žrtava unatoč ovako velikom broju požara, nije došlo do uništavanja ozbiljnijih infrastrukturnih objekata… ali, isto tako, poruku koju imamo to je da tijekom godine moramo raditi na prevenciji, na način da to bude bilo kroz Hrvatske šume, bilo kroz uređenje poljoprivrednog zemljišta, bilo kroz rad svih drugih nadležnih službi – da se što je moguće više ovakve situacije izbjegavaju“.
Plenković je djelomično potvrdio i napise pojedinih medija o tome da će na prijedlog ministra obrane Krstičevića piloti i tehničari Protupožarne eskadrile biti nagrađeni za svoj rad:
„Vidjeli ste i u medijima, Vlada će naći načina, u dogovoru s nadležnim resorima i s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, da iznađemo sredstva da posebno nagradimo ne samo naše pilote nego i vatrogasce, a model ćemo dogovoriti s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i pripadnicima postrojbi. I još jednom im ovaj put svima najiskrenije zahvaljujem na svemu što rade i ovdje dok je ova sjednica Vlade“.
Što se tiče pripadnika PPE, navodno se radi o novčanoj nagradi od 5.000 kuna neto, što bi trebalo biti službeno odlučeno već na prvoj sljedećoj sjednici Vlade, dakle sljedećeg tjedna. Na medijske napise o nagradama pripadnicima PPE HRZ i PZO reagirao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, smatrajući da bi nagrade trebali dobiti i vatrogasci na terenu, što je danas najavio i premijer Plenković Tucaković je u izjavi za televiziju N1 rekao i da će morati razgovarati s premijerom i nadležnim ministrom kako bi se osigurala sredstva da se sanira i nastala šteta na vatrogasnoj opremi. Tucaković računa da će ukupni troškovi ovogodišnje protupožarne sezone biti za 7 do 8 milijuna kuna veći od prošlogodišnjih. Što se MORH-a i OS RH tiče, već je sada jasno da su sredstva izdvojena za ovogodišnje protupožarne aktivnosti potrošena prije otprilike mjesec dana, negdje u vrijeme velikog požara na splitskom području.
Iako je novčana nagrada za gasitelje požara novost u Hrvatskoj, ona se u susjednoj Crnoj Gori primjenjuje već godinama. Nakon što su veliki požari poharali Crnu Goru u srpnju ove godine, zbog čega su u pomoć priskočili i hrvatski protupožarni zrakoplovi, Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 20. srpnja izdvojila je 230.000 eura za nagradu vatrogascima. Od te sume, svaki vatrogasac na terenu je za svoj izuzetno profesionalni odnos i požrtvovno postupanje od crnogorske Vlade dobio po 400 eura. Prema istoj odluci, vatrogascima koji su imali povećani obim posla, ali nisu izravno sudjelovali u gašenju požara, obećana je nagrada od po 200 eura. Naravno, kao i u Hrvatskoj, tako je i u Crnoj Gori pokrenuto preispitivanje postojećeg koncepta sustava zaštite i spašavanja, nakon čega bi Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore trebalo predložiti novi, unaprijeđeni model i što prije osmisliti novi program nabave sredstava i opreme za preventivno djelovanje, izviđanje terena, osmatranje i uopće kvalitetnije funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja.
Nema nikakve sumnje da će se „preispitivanje postojeće i predlaganje nove koncepcije“ dogoditi i u RH. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić u jutrošnjoj izjavi za Hrvatski radio najavio je kako je vatrogastvo spremno za ozbiljnu reorganizaciju. Nakon što u listopadu službeno završi požarna sezona i nakon što se napravi završeno izvješće, analizirat će se uzroci pojedinih požara i adekvatnost odgovora, što bi trebalo dovesti do mjera za poboljšanje, rekao je Lozančić. Ne treba zaboravit da su se slične najave – o analizama i novim mjerama – mogle čuti i nakon velikih poplava u svibnju 2014. godine, no nekako uvijek ostanemo iznenađeni kada se dogodi neka takva nepogoda.