U očekivanju rujna ove godine, za kada je Ruska Federacija najavila veliku združenu vježbu “Zapad-2017”, članice NATO saveza provode niz manjih vježbovnih aktivnosti na širem prostoru Baltika. Iako je i Republika Hrvatska u siječnju ove godine, prilikom donošenja plana vježbi za tekuću godinu, objavila kako namjerava sudjelovati u dvije od tih NATO aktivnosti na Baltiku (BaltOps 2017 i Saber Strike 2017), posljednjih se dana iz međunarodnih medija saznaje kako zapravo izgleda da ondje sudjelujemo i u trećoj takvoj aktivnosti – u litvanskoj nacionalnoj vježbi nazvanoj “Iron Wolf”, koju MORH nije zasebno spomenuo u svome pregledu.
Ruska vježba “Zapad-2017”
Ruske snage na poligonu Hmelevka, u Kalinjingradskoj oblasti, vježba “Zapad-2013”, 26. rujna 2013. godine
Prema izjavama bjeloruskog ministra obrane Andreja Ravkova, ove jeseni treba očekivati združenu vojnu vježbu bjeloruskih i ruskih snaga pod nazivom “Zapad-2017”. Riječ je o 9. aktivnosti iz ovoga niza započetog 1981. godine, koja se sada održava po jednom u četiri godine, i 2017. je zakazana za razdoblje od 14. do 20. rujna tekuće godine. U njoj će formalno sudjelovati do 13.000 vojnika (parametar u skladu s tzv. Bečkim dokumentom OESS iz 2011. godine), dok se iz obavještajnih izvora niza baltičkih članica NATO saveza govori o aktiviranju ljudstva čija brojnost višestruko nadilazi te službene brojke – dostižući u nekim izvorima i do 100.000 ljudi. Vježbu koja prema ruskim izvorima ima načelno defanzivni karakter – baveći se odgovorima na moguće napade sa zapada prema Bjelorusiji i ruskim zapadnim oblastima – brojne NATO članice doživljavaju upravo suprotno, kao uvježbavanje mogućih scenarija ruskoga napada na Baltik. Među ostalim, navodno bi ta vježba mogla sadržavati i dijelove koji proigravaju situaciju sukoba uključenih snaga s postrojbama NATO saveza u prostoru uzduž granica Litve, posebice kod spoja te države sa susjednom Poljskom.
Iako niz baltičkih članica NATO saveza pažljivo prati postupne pripreme Rusije i Bjelorusije za vježbu, upravo je Litva posebno uznemirena okupljanjem ljudstva i tehnike za “Zapad-2017”. U svjetlu procjena o sposobnostima Ruske Federacije za pokretanje ozbiljnog napada na tom području u operativnom roku od 24 do 48 sati, oni se posebno pribojavaju mogućih provokacija tijekom najavljenih rujanskih vježbovnih aktivnosti – prvih takvih od 2014. godine, tadašnje ruske aneksije Krima i zaoštravanja odnosa NATO i EU s jedne, te Ruske Federacije s druge strane.
Saber Knight 2107, Saber Strike 2017 i BaltOps 2017
Stožerna vježba “Saber Knight 2017” u vojnoj bazi kod mjesta Võru na jugoistoku Estonije
Iako je već tradicionalno da tijekom ljeta i početkom jeseni Baltik bude poprište niza vojno-vježbovnih aktivnosti, ova je godina tu posebno aktivna. Prvo je početkom lipnja održana vježba “Saber Knight 2017”. U njoj su između 27. svibnja i 4. lipnja ove godine svoja zapovjedništva brigadne razine uvježbavale snage iz Estonije, Latvije, Litve i Danske. U ukupnim vježbovnim aktivnostima održanim pod danskim vodstvom sudjelovali su i vojnici Sjedinjenih Američkih Država (kako profesionalni, tako i iz sastava Nacionalne garde savezne države Pennsylvania) te Slovačke. Ukupno gledano, u ovoj aktivnosti s glavnim ciljem obuke šireg NATO sastava danske divizije u koju se integriraju brigade iz baltičkih država, bilo je obuhvaćeno oko 800 ljudi. Pri tome, vježba “Saber Knight 2017” predstavljala je tek uvodni dio u širu aktivnost “Saber Strike 2017”, koja se u okrilju američkog zapovjedništva kopnenih snaga za Europu (United States European Command – EUCOM) redovito godišnje održava od 2010. godine.
Spomenuta vježba “Saber Strike 2017” predstavlja kombiniranu aktivnost kopnenih i zračnih snaga, uz sudjelovanje lokalnih elemenata NATO sustava podrške zemlje domaćina (Host Nation Support) i pojedinih združenih mornaričkih snaga. Dok čitava vježba “Saber Strike 2017” obuhvaća razdoblje od 28. svibnja do 24. lipnja ove godine i rasprostrta je širom Estonije, Latvije, Litve i Poljske, njen središnji dio (u kojem je svoje sudjelovanje u siječnju ove godine najavila i Hrvatska) održavao se od 1. do 17. lipnja ove godine na području Latvije. Dok je Hrvatska kao cilj ove aktivnosti deklarirala “integraciju snaga savezničkih i partnerskih država, provedbu združenih operacija sigurnosti, te povećanje interoperabilnosti“, iz NATO izvora moglo se čuti kako uz jačanje suradnje NATO članice tu misli raditi i na jačanju opće te borbene spremnosti članica, kao i na unapređivanju savezničke sposobnosti brzog odgovora u regiji održavanja aktivnosti. Pri tome je poseban naglasak bio stavljen na provođenje integriranih operacija na kopnu, moru i u zraku, te vježbanju još i operativne suradnje s NATO međunarodnim borbenim skupinama koje se raspoređuju u baltičkim državama i Poljskoj – u okviru NATO strategije odvraćanja usvojene na summitu u Varšavi 2016. godine. U okviru vježbe “Saber Strike 2017” sudjeluje preko 2.000 vojnika iz ukupno 20 država (Belgije, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Hrvatske, Italije, Kanade, Latvije, Litve, Luxembourga, Nizozemske, Njemačke, Norveške, Poljske, Portugala, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Slovenije i Velike Britanije. Na vježbi je sudjelovalo ukupno 59 pripadnika OS RH, s tehnikom i materijalnim sredstvima (pretežito logistička i sanitetska vozila, te oprema za podizanje logora).
Američko iskrcavanje na plaže kraj mjesta Ventspils u Latviji, 6. lipnja 2017. godine
Za razliku od relativno mlade “Saber Strike” aktivnosti, BaltOps su godišnje mornaričke vježbe koje se pod okriljem Sjedinjenih Američkih Države periodički odvijaju još od davne 1972. godine. Cilj aktivnosti je jačanje introperabilnosti NATO i regionalnih partnera u provođenju raznih kombiniranih taktičkih zadaća – sada i u okviru podrške NATO snagama iz okvire ojačane Prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP). Hrvatski opis ove aktivnost ponešto je detaljniji, spominjući tu još i naglasak na amfibijske operacije, protuzračno ratovanje i protupovršinska djelovanja – što su potvrdili i mediji, posebno opisujući amfibijsko iskrcavanje koje su američki marinci izveli 6. lipnja s amfibijskog broda-doka USS Arlington (LPD-24) na plaže kod latvijskog mjesta Ventspils. Ove je godine “BaltOps 2017” trajao od 1. do 16. lipnja, uz sudjelovanje oko 50 brodova i podmornica, te više od 50 raznolikih zrakoplova iz ukupno 14 država. Okupilo se tu preko 4.000 ljudi iz Belgije, Danske, Estonije, Francuske, Latvije, Litve, Nizozemske, Njemačke, Norveške, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, te Finske i Švedske (kao “Enhanced Opportunities Partners” NATO saveza).
Iako je u obje ove vježbe bilo najavljeno sudjelovanje snaga iz Republike Hrvatske, našu se zemlju nije našlo spomenutu u popisima država sudionica vježbe BaltOps 2017. No, zato se hrvatske snage spominje u kontekstu još jedne vježbovne aktivnosti koja nije bila poimenice navedena u planiranim javnim nacionalnim rasporedima za tekuću godinu – možda i zato što načelno spada u širi okvir već spomenute vježbe “Saber Strike 2017”.
Iron Wolf 2017
Nakon što su spomenute aktivnosti završile, od 12. do 23. lipnja na granici Poljske i Litve krenula se odvijati litvanska nacionalna vojna vježba nazvana “Geležinis Vilkas 2017” ili “Iron Wolf 2017” – organizirana kao izvršna faza operacija u Litvi, iz okvira šire vježbe “Saber Strike 2017”. Riječ je o vježbi taktičke razine, kojom se provjerava spremnost litvanske mehanizirane pješačke brigade zvane “Geležinis Vilkas” – postrojbe koja uskoro očekuje pristizanje samohodnih haubica tipa Panzerhaubitze 2000, kao i ukupno 88 oklopnih vozila tipa Boxer kupljenih protekloga ljeta – te litvanske motorizirane pješačke brigade “Žemaitija”, postrojbe čija je uspostava započela početkom 2016. godine sa zapovjedništvom u mjestu Klaipėda, i čije se formiranje misli dogotoviti do 2021. godine. Uz njih, u vježbi sudjeluju i snage NATO međunarodnih bojni pod njemačkim (stacionirane u bazi Rukla u Litvi) te američkim zapovjedništvom (Orzysz u Poljskoj), koje su dio NATO snaga ojačane Prednje prisutnosti (eFP), kao i niz drugih NATO postrojbi.
Ovom se aktivnošću misli obuhvatiti tri načelna dijela Litve (jug, centar i istok države), a u suradnji s ondje raspoređenim NATO eFP snagama pod njemačkim zapovjedništvom planira se uvježbavati i obranu tzv. “Suwałki procjepa” – jedine kopnene poveznice Poljske i Litve, koja dijeli rusku enklavu Kalinjingrad od nedaleke Bjelorusije. Riječ je o relativno uskom koridoru, ukupne širine manje od 70 kilometara zračne linije, pri čijoj se sredini smjestio poljski grad Suwałki sa oko 70.000 stanovnika – koji je ovom geopolitičkom potezu i podario ime. Tim bi koridorom u vrijeme krize nužno prolazili putevi savezničke opskrbe baltičkih država iz okvira NATO saveza, a njegovu obranu sada Savez uvježbava po prvi puta. O tome se moglo čuti od zapovjednika kopnenih snaga Litve, brigadnog generala Valdemārsa Rupšisa: “Ova će se operacija odvijati po prvi puta. Jedan od naših ciljeva je razvijanje vještina potrebnih za savezničko pristupanje Baltiku“. Naime, dok postoje naznake kako bi ruska vježba “Zapad-2017” mogla obuhvaćati i uvježbavanja operacija zauzimanja spomenutog “Suwałki procjepa”, general pukovnik Ben Hodges kao zapovjednik Američkih kopnenih snaga u Europi (U.S. Army Europe) je izjavio: “Taj je procjep ranjiv zbog svog zemljopisa. Nije neizbježno da će baš ondje biti napada, naravno, ali… ako bi to bilo zatvoreno, tada imate tri saveznice koje su sjeverno, i koje su potencijalno izolirane od ostatka Saveza“. U svrhu sprečavanja takve mogućnosti sada je okupljeno više od 5.300 ljudi iz deset NATO država – iz Belgije, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Poljske, Portugala, SAD, Velike Britanije i zemlje domaćina, Litve. Naravno da u slučaju stvarnoga sukoba to ne bi bilo dovoljno snaga – no, barem bi u nizu NATO država postojala osnova za bolje planiranje kakvog većeg djelovanja na tom osjetljivom prostoru.
Sva ova vježbovna događanja usmjerena su na kolektivno odvraćanje te dokazivanje kako NATO može obraniti Baltik u svjetlu neposredno predstojećeg okupljanja vojnih snaga Ruske Federacije i Bjelorusije. Po tom pitanju se diskutiralo i 9. lipnja na sastanku premijera triju baltičkih država, koji su potvrdili svoje nacionalne spremnosti za dočekivanje rusko-bjeloruske vježbe “Zapad-2017”, ističući kako je snaga NATO saveza posebno sadržana u slozi njegovih članica.
