U srijedu i četvrtak, 26. i 27. listopada, u Bruxellesu se održava redovni sastanak ministara obrane zemalja-članica NATO saveza, prvi nakon summita u Varšavi u srpnju ove godine. Jučerašnji prvi dan prošao je u znaku varšavske odluke o jačanju prisutnosti Saveza na istočnim granicama. Kako je već ranije potvrđeno, tu će svoj doprinos dati i Hrvatska, i to u vidu jedne ojačane mehanizirane satnije koja će početkom 2018. biti raspoređena u Litvi, kao sastavni dio njemačke borbene grupe. To je ponovno potvrdio i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, koji po prvi puta sudjeluje na ovakvom NATO-sastanku.
NATO-ministri jučer se detaljizirali još neke aktivnosti na granicama Saveza prema Rusiji. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, posljednjih 100-tinjak dana implementirale su se odluke donesene na summitu u Varšavi. Tijekom tog razdoblja, Kanada, Njemačka, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države obvezale su se, svaka za sebe, da će predvoditi po jednu multinacionalnu bojnu na istočnim dijelovima Saveza, a jučer su mnoge članice Saveza, rekao je Stoltenberg, potvrdile svoje sudjelovanje u ovim multinacionalnim snagama. Albanija, Italija, Poljska i Slovenija angažirat će svoje snage u kanadskoj bojni u Latviji. Belgija, Hrvatska, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Norveška bit će dio njemačke bojne u Litvi. Danska i Francuska djelovat će u bojni predvođenoj Velikom Britanijom u Estoniji, dok će se Rumunjska i Velika Britanija pridružiti američkoj bojni u Poljskoj.
„U Varšavi, rekli smo da očekujemo angažman ove 4 bojne početkom 2017. Drago mi je da mogu potvrditi da smo na tome putu. Ovaj Savez radi ono što i govori, i ostvarujemo svoja obećanja“, rekao je Stoltenberg. No početkom sljedeće godine može se očekivati početak razmještanja ovih snaga, dok bi se puni angažman mogao očekivati tek negdje u ljeto 2017. „One će biti robusne, bit će multinacionalne, i bit će borbeno spremne“, opisao je Stoltenberg karakter spomenute 4 bojne, dodajući kako one neće biti „potpuno jednake u ove 4 različite zemlje“
Osim na sjeveroistočnim granicama, Savez je jučer raspravljao i o jačanju svoje prisutnosti u regiji oko Crnoga mora, i to s angažmanom multinacionalne brigade na čelu s Rumunjskom. Ta brigada, raspoređena na kopnu, dobit će pojačanje jer, kako je najavio glavni tajnik NATO-a, nekoliko zemalja-članica izrazilo je svoju spremnost za doprinosom u crnomorskoj regiji, kako angažmanom ljudstva i opreme na kopnu, tako i na moru i u zraku. Među najvoljnijima su Kanada, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Turska i SAD. Detalji ovog prisustva trebali bi biti poznati i usuglašeni na sastanku ministara obrane NATO-a u veljači sljedeće godine.
Na press-konferenciji održanoj nakon niza radnih sastanaka ministara obrane NATO-saveza, Jens Stoltenberg jasno i glasno je priznao da je NATO zabrinut zbog ponašanja Rusije. Ministri su, naime, dobar dio svog vremena posvetili upravo Rusiji, razgovarajući o njenim aktualnim vojnim aktivnostima, uključujući i vojnu vježbu Kavkaz 2016, kao i rusko premještanje sustava Iskander u Kalinjingrad. No NATO je voljan razgovarati, što je sada kad rastu tenzije važnije nego ikad, rekao je Stoltenberg, izražavajući spremnost da se u skorije vrijeme održi sastanak Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika. Zbog rastućih sigurnosnih prijetnji, i to u rasponu od Rusije do ISIS-a, glavni tajnik NATO-a imenovao je svog novog pomoćnika za obavještajne poslove i sigurnost (Assistant Secretary General for Intelligence and Security – ASG-I&S). Dakle, u petak, 21. listopada, za pomoćnika glavnog tajnika NATO-a zaduženog za obavještajne poslove i sigurnost imenovan je Nijemac Arndt Freiherr Freytag von Loringhoven, dosadašnji njemački veleposlanik u Češkoj, te bivši zamjenik ravnatelja njemačke Savezne obavještajne službe (Bundesnachrichtendienst – BND) od 2007. do 2010. godine. On bi na tu novu dužnost trebao stupiti uskoro, nakon što riješi predaju svoje dosadašnje diplomatske dužnosti u Češkoj.
