Nedvojbeno je da je ova godina neuobičajeno kišna. Jednako je tako nedvojbeno da je posljednjih dana širom Hrvatske palo iznimno mnogo kiše. Ovu posljednju činjenicu zorno ilustriraju i podaci za period od 1. do 11. rujna ove godine, koje je jučer objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS):

“Analiza količina oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine, prema službenim mjerenjima i podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuje da su u većini dijelova Hrvatske izmjerene količine oborine oko 100 mm, jedino su u dijelovima Istre i istočnoj Slavoniji izmjerene količine manje od 70 mm. Maksimum količine oborine od 251 mm izmjeren je u Dubrovniku. Na svim analiziranim postajama, količine oborine premašile su višegodišnji prosjek (1961.-1990.) izračunat za isti vremenski period. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da su u unutrašnjosti Hrvatske količine oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine premašene uglavnom za 200 do 400%, a na Jadranu pokazuje odstupanje u rasponu od 57% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju (8.4 mm) do 912% tog prosjeka u Komiži (251 mm)“.

————————-

VODICE – prije samo koji dan

————————-
U takvim uvjetima nije bilo čudno vidjeti ni bujice, ulične vodopade, a onda i poplave – kada se sva ta voda konačno slije u rijeke i njima krene otjecati iz Lijepe naše. Zato i nisu začudili visoki vodostaji Kupe te još nekih rijeka, a zapravo nisu bile posve neočekivane ni jutrošnje izvanredne mjere koje su visoki vodostaji izazvali oko Karlovca. Ondje su kiše u gornjem toku rijeke Korane dovele do formiranja vodnoga vala koji je jučer putovao prema utoku Korane u Kupu. Kako je i sama Kupa bila nabujala (Kupa je jutros bila na 790, a Korana na 778 centimetara; u 15 sati je Kupa već stigla 823, a Korana 820 cm s tendencijom jakog daljeg rasta – uspoređeno s veljačom, kad je Kupa stala na 827, a Korana stala na 821 cm), postalo je jasno da ona taj novi val iz Korane neće moći primiti bez dodatnih izlijevanja.

O tome je noćas izvanredno zasjedao i Stožer zaštite i spašavanja Karlovačke županije, grada Karlovca i općine Barilović – na kojem je odlučeno o proglašavanju izvanrednog stanja u tim krajevima, što je i provedeno danas oko pet sati ujutro. Nakon toga se jutros pribjeglo i još neuobičajenijim mjerama – u 9 sati i 10 minuta u Karlovcu su oglašene i sirene za opću opasnost (po prvi put od rata), dok je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić ujedno naložio i evakuaciju oko 2000 stanovnika Donjeg Mekušja, Kobilića Pokupskog, Husja, Logorišta i dijela Male Švarče. Treba napomenuti kako su sve te mjere zapravo bile preventivne, budući se vrhunac vodenog vala na Korani u Karlovcu očekuje vrlo skoro – već danas navečer.

Ono što je začudilo – predstavlja metoda kojom Državna uprava za zaštitu i spašavanje posljednje vrijeme izgleda standardno rješava opasnost od poplava. Za to treba baciti ponešto detaljniji pogled na reakcije spomenutog DUZS-a tijekom posljednjih dana, a na intenzivnu poplavnu opasnost u dvije županije – Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj.

Izvanredna sjednica

Jučer, 12. rujna 2014. godine, u prostorijama DUZS-a održana je izvanredna sjednica Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske – s ciljem “sagledavanja stanja obrane od poplava i analize potreba za predstojeće razdoblje na cjelokupnom području Republike Hrvatske”. Tu su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskih voda izložili prognoze i očekivanja za nekoliko narednih dana – s posebnim naglaskom na kritična područja Donjeg Mekušja (Karlovačka županija) i Žažine, Letovanića, te Letine (Sisačko – moslavačka županija). Budući su vremenske uvjete ocijenili nepovoljnima, a kako su snage i sredstava kojima raspolažu jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave, te operativa Hrvatskih voda u punini angažirane – Stožer je zaključio da treba tražiti pomoć Oružanih snaga, što je DUZS onda i službeno zatražio od Ministarstva obrane. Rezultat ovoga zahtjeva je jučerašnja odluka ministra Kotromanovića – kojom se u velikoj mjeri izašlo u susret zahtjevima, kako po opsegu traženih snaga, tako i po redoslijedu njihova angažiranja.

Konkretno, iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje uputila je Ministarstvu obrane RH zahtjev za angažiranje pripadnika OS RH – i to: (1) 100 pripadnika OS RH za područje Karlovačke županije (počevši od 12. rujna 2014. u 13:00 sati), (2) 250 pripadnika OS RH za područje Sisačko-moslavačke županije (počevši od 13. rujna 2014. u 08:00 sati), te (3) angažiranje pripadnika Inženjerijske pukovnije HKoV počevši od 13. rujna. Od toga smo prve dvije stavke vidjeli ispunjene, dok je umjesto jasnog službenog očitovanja o djelovanju inženjerije na ovim područjima iz MORH-a danas tek usput spomenuto i terensko djelovanje šest čamaca te jednog amfibijskog vozila. I do ove je točke naizgled sve u redu.

Problemi počinju u nastavku priopćenja spomenute Državne uprave za zaštitu i spašavanje – gdje se navode mjere koje predstoje po pozivu OS RH na djelovanje:

“U svrhu sagledavanja ukupnih raspoloživih sposobnosti za obranu od poplava, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je od Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije dostavljanje podataka o broju operativnih snaga zaštite i snaga s kojima trenutačno raspolažu za obranu od poplava, kao i o njihovoj samodostatnosti. Isto tako, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je i deklariranje kapaciteta Hrvatske gorske službe spašavanja u smislu dostavljanja podataka o raspoloživim kapacitetima za moguće djelovanje u aktivnostima obrane od poplava na području Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije“.

Dakle – prvo se za posao tražilo vojsku, računajući na njihovu spremnost i rasporedivost – da bi se tek onda krenulo prikupljati podatke o raspoloživim civilnim snagama u dvije poplavama pogođene županije. No, ako dobro iščitavamo ove šokantne redove teksta – DUZS tu ne traži podatke samo od lokalnih samouprava, koje su barem deklarativno samostalne (pa su se možda i oglušile o slične zahtjeve za informacijama, upućene prije nego se voda krenula dizati preko kuća), već se ovim putem skuplja i podatke od lokalnoga GSS-a. To je posebno čudno, znajući da je GSS barem formalno unutar strukture DUZS-a – koji onda očigledno ne zna kojim VLASTITIM snagama raspolaže na poplavom ugroženim područjima.

Tim je redoslijedom aktivnosti zapravo naglavačke postavljen čitav sustav obrane od poplava – koji bi trebao djelovati kaskadno, ali tako da nacionalne snage zadnjeg odgovora (a upravo to su pripadnici Oružanih snaga) budu angažirane posljednje, kada se iscrpe svi lokalni resursi, a ne među prvima – prije nego se lokalna uprava i samouprava iole organizira ili napregne. I dok je građanima zapravo svejedno tko ih konkretno obrani od poplave – time Oružane snage RH ponovo pokrivaju kaos, nekoordinaciju i nerad u pripremi obrane od poplava, djelatnosti kojom se neki bave i kad ne pada kiša, u doba kad vodostaj rijeka nije tek koji centimetar pred prelijevanjem preko nabrzinu postavljenih “zečjih nasipa”.