Jučer je u britanskom dnevnom listu „The Daily Telegraph“ objavljen gotovo programatski tekst glavnog tajnika NATO-saveza Andersa Fogha Rasmussena o ulozi te organizacije u aktualnoj rusko-ukrajinskoj krizi. Rasmussen je u tekstu upozorio i na štetne posljedice daljnjih smanjivanja obrambenih proračuna na račun obrambene spremnosti zemalja-članica. Na Rasmussenov tekst odgovorio je David Blair, glavni vanjskopolitički izvjestitelj „The Daily Telegrapha“. Zbog zanimljivih teza iznesenih u oba teksta, a iz kojih se mogu izvući i razne korisne poruke primjenjive na naš vlastiti obrambeni sustav, kao i na obrambeni proračun, prijevod oba teksta prenosimo u cijelosti.
Anders Fogh Rasmussen: „Zašto je važnije nego ikada ulagati u obranu demokracije?“
Ovog mjeseca prije 65 godina, u ovom opasnom svijetu rođen je NATO. Dok se sovjetska sjena širila nad Europom, 12 nacija s obje strane Atlantika odlučile su se za individualne slobodne, demokraciju, ljudska prava i vladavinu zakona, odlučne stati zajedno u obranu svoje sigurnosti. Te su nacije bile: Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Velika Britanija i SAD. One su preuzele najozbiljniju obvezu koju jedna država uopće može preuzeti: napad na jednu bit će promatran kao napad na sve!
Danas NATO okuplja jedinstvenu kombinaciju najjačih svjetskih demokracija s integriranom vojnom strukturom, stalnim procesom donošenja odluka i mrežom s više od 40 partnera širom svijeta. To je mjesto gdje se Europljani i Sjevernoamerikanci konzultiraju, gdje odlučuju i djeluju svakodnevno na sigurnosne teme koje nas se svih tiču. Mnogo smo naučili iz posljednjih 20 godina izazova u operacijama, od Afganistana do Kosova, od Libije do Roga Afrike. Mi smo sada mnogo efikasniji i djelotvorniji nego u bilo koje drugo doba NATO povijesti.
I dalje živimo u opasnom svijetu, i prijetnje su kompleksnije i nepredvidljivije nego prije 65 godina. Neke od njih su nove: cyber i raketni napadi; druge su stoljećima stare: pokušaji prekrajanja granica silom. Ono što se nije promijenilo je posvećenost NATO-a našim temeljnim vrijednostima i cilju. Naš moto ostaje: svi za jednoga, jedan za sve!
Ta solidarnost je jasna u našem odgovoru na rusku ilegalnu agresiju na Ukrajinu, i njihovom uzastopnom kršenju međunarodnog prava. Zahvaljujući saveznicima s obje strane Atlantika, mi smo više nego udvostručili broj borbenih zrakoplova koji nadziru zračni prostor nad baltičkim državama. Patroliramo nebom Poljske i Rumunjske sa zrakoplovima za rano upozoravanje AWACS, a saveznici su pojačali i svoju prisutnost na Crnome moru. Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da odbijemo prijetnje i svakovremeno obranimo svakog saveznika. Ojačali smo našu podršku Ukrajini i drugim partnerima u regiji, i suspendirali smo suradnju s Rusijom. Odnosi tu ne mogu biti kao inače.
Nitko u NATO-u ne želi povratak u Hladni rat, ali mi vidimo da Kremlj pokušava vratiti vrijeme i rastrančirati Europu u nove sfere utjecaja. Mi moramo stati iza naših vrijednosti na kojima smo sagradili novu i bolju Europu, i za sustav međunarodnih pravila koji je podloga napretka i predvidljivosti. Ovoga rujna održat ćemo summit u Walesu – ključni sastanak u ključno vrijeme. Pobrinut ćemo se da ostanemo jaki kod kuće, aktivni u upravljanju krizama i angažirani u odnosima s našim partnerima širom svijeta.
Današnja kriza pokazuje da je obrana bitna kao što je oduvijek i bila. Dakle, svaki saveznik mora investirati nužne resurse u one prave sposobnosti. To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga, i blisku suradnju među NATO-saveznicama i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim.
Nedostatak sigurnosti bi dugoročno bio skuplji nego investiranje sada, a mi to dugujemo i našim snagama i našem širem društvu. Mi svi imamo koristi od NATO-zaštite; mi svi moramo biti sposobni da joj doprinesemo. Savez nas čini sigurnima već 65 godina. Spona među demokracijama sjeverne Amerike i Europe ostaje temeljem naše kolektivne sigurnosti. NATO je odolio izazovima u prošlosti. Spremni smo sučeliti se s budućnošću.
Komentar Davida Blaira, glavnog vanjskopolitičkog izvjestitelja „The Daily Telegrapha“: „Odvajanja za obranu moraju rasti, upozorava čelnik NATO-a“
Velika Britanija i njeni NATO saveznici moraju odgovoriti na rusku „ilegalnu agresiju“ na Ukrajinu i to kroz veće trošenje na obranu, rekao je glavni tajnik NATO-saveza. Pišući u Daily Telegraphu, Anders Fogh Rasmussen apelira na NATO-članice da moderniziraju svoje oružane snage dok Rusija pokušava „rasjeći“ Europu.
„Svaki saveznik treba investirati nužne resurse u one prave sposobnosti“, piše Rasmussen. „To znači modernu opremu, intenzivno uvježbavanje naših snaga, i blisku suradnju među NATO-saveznicima i s našim partnerima. Znam koliko je to izazovno u današnjoj ekonomskoj klimi, ali sigurnosne okolnosti to čine životno važnim“. Rasmussen dodaje: „Nedostatak sigurnosti bi dugoročno bio skuplji nego investiranje sada, a mi to dugujemo i našim snagama i našem širem društvu.“
Teret obrane NATO-vih 28 članica sve više pada na samo jednu od njih: SAD! Prošle godine Amerika je davala 72% NATO-obrambene potrošnje, što je porast od 59% u 1995. godini.
To odražava rezove u obrambenim proračunima širom Europe. Od 25 europskih članica NATO-a samo su UK, Grčka i Estonija prošle godine dostigle neslužbeni cilj trošenja barem 2% BDP-a na obranu. Prosječna vrijednost je bila samo 1,3%. Za razliku od toga, Amerika je posvetila 4,4% svog BDP-a za obranu.
Iskusniji čimbenici vezani uz obranu su višekratno upozoravali na učinke britanskih rezova na području obrane. Lord Dannatt, bivši zapovjednik Kopnene vojske, apelirao je na vlasti da zadrže 3000 britanskih vojnika u Njemačkoj, kao odgovor na rusko uzimanje Krima Ukrajini. General Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a, opisao je rezove u britanskoj Kopnenoj vojsci kao „vražji rizik“.
Kao odgovor na ukrajinsku krizu NATO je rasporedio borbene zrakoplove da čuvaju njegove 3 najizloženije članice: Estoniju, Latviju i Litvu, koje sve graniče s Rusijom. Uz to, AWACS zrakoplovi za rano upozoravanje poslani su da patroliraju nebom Poljske i Rumunjske.
Ipak, Poljska želi stalno raspoređivanje NATO-snaga na svojoj teritoriji, službeno tražeći 2 brigade „oklopljenog pješaštva“, zajedno oko 10 000 ljudi. Da li će im to biti odobreno – i koje zemlje bi dale te vojnike – ostaje nejasno.
Rasmussen, bivši premijer Danske, postao je glavni tajnik NATO-saveza 2009. godine. Kada je osnovan, u zoru Hladnog rata 1949. godine, NATO je imao 12 članica. Nakon 2 desetljeća proširenja, od kraja tog konfrontiranja, NATO se sada sastoji od 28 članica.