Rutinskim dizanjem ruku Vlada je na današnjoj 65. sjednici odlučila o sudjelovanju OS RH u misijama NATO-a, EU i UN-a tijekom 2018. godine, te je time zadnju riječ na ovu temu prepustila Hrvatskom saboru s druge strane Markovog trga. Čak 6 misija i operacija objedinjeno je obrazlagao državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić, preskočivši napomenu da se u dvije navedene misije radi o povećanju angažmana. Štoviše, Ivić je započeo napomenom – sve je isto k’o i lani.

„U biti, radi se o nastavku sudjelovanja OS RH u različitim misijama. Prvo, Afganistan. Sudjelovanjem pripadnika OS RH u operaciji ‘Resolute Support’ osigurava se nastavak angažmana RH u okviru napora Saveza za potporu miru što je u skladu sa zaključcima i iskazanom namjerom s NATO-sastanka na vrhu u Varšavi. Stoga se predlaže u misiju potpore miru ‘Resolute Support’ u Afganistanu u 2018. godini uključiti do 110 pripadnika OS RH, uz mogućnost rotacije.

Kosovo: RH snažno podupire napore NATO-a čiji je cilj održavanje sigurnosti na Kosovu i nastavlja sudjelovanje u NATO-operaciji KFOR. Nastavkom sudjelovanja OS u KFOR-u osigurava se kontinuitet doprinosa RH izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja na Kosovu. Ovom odlukom predlaže se u operaciju KFOR na Kosovu u 2018. uputiti do 40 pripadnika s 2 helikoptera HRZ, uz mogućnost rotacije.

Somalija. Uzimajući u obzir naše članstvo u EU, kao i dosadašnje sudjelovanje u operaciji, te strateške vanjskopolitičke ciljeve EU u borbi protiv piratstva predlaže se da nastavimo sa sudjelovanjem u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA te da se zadrži sudjelovanje do 25 pripadnika u 2018. godini.

Sljedeće – Libanon. Budući da se operacija UNIFIL odvija na strateški vrlo značajnom području koje predstavlja jedno od dominantnih kriznih žarišta u svijetu, uspostava višeg stupnja prisutnosti RH u Libanonu važan je doprinos naporima međunarodne zajednice. Ovaj doprinos realizirao bi se upućivanjem u 2018. godini do 70 pripadnika OS s inženjerijskim sposobnostima u operaciji. Razmještaj hrvatske sastavnice realizirao bi se u suradnji s Talijanskom Republikom.

Zatim – Zapadna Sahara, Indija i Pakistan. Predlažemo nastavak sudjelovanja u operaciji potpore miru UN-a u Zapadnoj Sahari u 2018. godini upućivanjem do 8 pripadnika OS, kao i u operaciji u Indiji i Pakistanu u 2018. godini upućivanjem do 10 pripadnika“.

Ova su obrazloženja bila taman toliko dugačka da ne ugnjave ostatatk prisutnih ministara, koji su složno, ali potpuno nezainteresirano podigli ruke i time odobrili djelomično povećanje angažmana OS RH u Afganistanu i Libanonu.

„Resolute Support“ u Afganistanu

Povećanje broja hrvatskih vojnika u misiji „Resolute Support“ u Afganistanu već je dan uoči Vladine sjednice najavio ministar obrane Damir Krstičević koji je upravo jučer i danas o tome razgovarao i na NATO-sastanku u Bruxellesu.

„Mi sada u Afganistanu imamo 98 vojnika. Puno je partnera koji su svoje snage povećali za puno više. Naša je odgovornost povećanje za desetak vojnika kako bismo tako dali doprinost sigurnosti u Afganistanu i sigurnosti Saveza“,

najavio je Krstičević. I na prošlim NATO-sastancima puno se razgovaralo o stanju u Afganistanu, posebno tijekom i nakon NATO-sastanka na vrhu u Varšavi prošle godine, što je u konačnici rezultiralo ponovnim jačanjem snaga u misiji „Resolute Support“. Na današnjoj konferenciji za medije glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da će države-članice NATO-a povećati svoj angažman u misiji „Resolute Support“, i to s postojećih 13.000 na ukupno 16.000 vojnika.

Tijekom posljednjih godinu dana, od 25. studenog prošle godine, Hrvatska je u afganistansku misiju mogla poslati do 100 pripadnika OS RH, dok će nakon saborskog amenovanja u narednih godinu dana podno Hindukuša moći biti do 110 hrvatskih vojnika. Trenutno se u misiji „Resolute Support“ nalazi 7. HRVCON, ujedno i prvi koji je u Afganistan otišao naoružan domaćom puškom VHS-2, s ukupno 96 pripadnika OS RH, dok će već sljedeći 8. HRVCON moći brojiti kojeg hrvatskog vojnika više. Koliki će to biti proračunski trošak – u popratnim Vladinim dokumentima nije navedeno, osim da će financijska sredstva biti „osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane, u skladu s predviđenim projekcijama financijskog plana Ministarstva obrane za 2018. godinu“.

UNIFIL u Libanonu

Puno drastičnije povećanje osjetiti će se na broju pripadnika OS RH koji budu poslani u UN-ovu operaciju UNIFIL u Libanonu.

Kao što smo već pisali, do sada je Hrvatska u UNIFIL-u sudjelovala vrlo simbolično, s najviše 5 pripadnika OS RH, što se u praksi svelo tek na po jednog pripadnika po rotaciji. No 2015. godine na Summitu o mirovnim operacijama u New Yorku Hrvatska je iskazala namjeru da Ujedinjenim narodima na raspolaganje stavi jednu inženjerijsku postrojbu. Također, tada je RH preuzela i obvezu nastavka organizacije i pokrića troškova preduputne obuke policijskih službenica s ciljem aktivnog sudjelovanja u implementaciji Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 o ženama, miru i sigurnosti.

U studenom 2016. ministar obrane RH smotrirao je inženjerijsku jedinicu za UNIFIL (Photo: MORH/J.Kopi)

Nakon što je RH jednom već iskočila iz libanonsko-sirijskog UN-kotla (naglim povlačenjem snaga iz misije UNDOF na Golanu), u popratnom dokumentu s današnje Vladine sjednice objašnjava se i razloge povratka OS RH u te krajeve, odnosno zašto Hrvatska jača svoj angažman u UNIFIL-u: „Namjera stavljanja na raspolaganje inženjerijske postrojbe jasno korespondira s ranije utvrđenim nedostacima u provedbi operacija potpore miru u smislu inženjerijskih snaga koje su prepoznate kao ključni faktor za brzi raspored snaga“.  Situacija u Libanonu dodatno se pogoršala s pogoršanjem stanja u Siriji i Iraku, pa Vlada smatra da je „uspostava višeg stupnja prisutnosti RH važan doprinos naporima međunarodne zajednice“. Nakon što i Hrvatski sabor prihvati ovu Vladinu odluku, u operaciju UNIFIL pod talijansko zapovjedništvo bit će moguće poslati do 70 pripadnika OS RH.

MINURSO – Zapadna Sahara i UNMOGIP – Indija i Pakistan

Ostale dvije UN-ove misije neće primijetiti povećanje hrvatskog angažmana. U operaciju MINURSO u Zapadnoj Sahari i sljedeće godine ići će, kao i do sada, najviše 8 pripadnika OS RH, dok će u operaciju UNMOGIP u Indiji i Pakistanu i nadalje ići do 10 hrvatskih vojnika. Kao i do sada, njihove zadaće bit će provedba ophodnji u područjima postaja, zadaće na promatračkim postajama, obilazak pakistanskih vojnih postrojbi i utvrđivanja trenutačnog stanja uzduž crta razdvajanja. Kao i u prethodnom slučaju, ni za sudjelovanje OS RH u ijednoj od ovih pojedinačnih UN-ovih misija nije iskazan utrošak iz proračuna.

KFOR na Kosovu

Dio 1. HRVCON-a u KFORU-u 2009. godine

Prošlogodišnje povećanje broja hrvatskih vojnika u NATO-operaciji KFOR na Kosovu na najviše 40 pripadnika ostat će na snazi i sljedeće godine. Od 2017. Hrvatska sudjeluje u sustavu ranog upozorenja NATO-a na Kosovu, uključivanjem jednog tima pripadnika specijalnih snaga, što će činiti i 2018. godine. Osim u sustavu ranog upozorenja, Hrvatska će u KFOR-u i tijekom sljedeće godine izvršavati zadaće zračnog transporta, sa stožernim osobljem bit će prisutna u stožeru operacije KFOR, te će sudjelovati u savjetničkom timu (NALT) na razini Ministarstva i Kosovskih snaga sigurnosti. Zanimljivo je da je u ovom slučaju stavljena i opaska o mogućem dodatnom doprinosu: „Ovisno o razvoju sigurnosne situacije i potrebe Saveza nastavit će se ispitivati mogućnosti dodatnog doprinosa u cilju podizanja ukupnih sposobnosti savezničkih snaga u području operacije KFOR“.

EU NAVFOR Somalia – ATALANTA

Unatoč tome što je tijekom 2017. godine na području Roga Afrike i uz obalu Somalije došlo do obnavljanja piratskih napada na strane brodove, te je u prvoj polovici ove godine zabilježeno 6 napada od čega su 2 bila piratska (za razliku od razdoblja 2013. do 2016. tijekom kojeg nije bilo niti jednog piratskog napada), hrvatski angažman u operaciji EU NAVFOR Somalia – ATALANTA ostat će isti kao i prošle godine – do 25 pripadnika OS RH. Novost je jedino to da će u 2018. put Somalije biti poslan i treći hrvatski AVPD tim (koji je u 2017. bio na raspolaganju, ali nije bilo potrebe za njegovim angažmanom). Ni za ATALANTU, kao ni za KFOR, ni MORH ni Vlada nisu prikazali predviđanje financijskih troškova, što je relativno nova, ali iznimno neugodna praksa Ministarstva obrane RH.

O sudjelovanju pripadnika OS RH u svim navedenim misijama i operacijama Vlada mora izvijestiti Hrvatski sabor do 31. ožujka 2019. godine. Dugi rokovi i niska učestalost ovakvih izvješćivanja još su jedan od problema koji posljednje vrijeme sve neugodnije karakteriziraju ponašanje Republike Hrvatske prema svim vrstama inozemnih vojnih misija u kojima država sudjeluje.