Od 3. veljače ove godine 3 neizgrađena obalna ophodna broda – Karlobag, Opatija i Skradin – upisani su u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske, potvrdili su jučer za Dnevnik Nove TV Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo prometa i veza. Budući da brod i brod u gradnji koji je upisan u Upisnik brodova Oružanih snaga Republike Hrvatske ne može istovremeno biti upisan i u Upisnik brodova, time je MORH praktički preuzeo OOB-ove od Brodosplita.

MORH tvrdi da je sve po zakonu. Naime, u skladu s odredbama Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. (BSO), „u slučaju poteškoća u poslovanju tijekom izvršenja Ugovora obvezno je predmet nabave u zatečenom stanju zajedno s poslovnim kapacitetima i svom opremom staviti na raspolaganje Ministarstvu obrane“.

„Budući da je BSO 2. listopada 2025. godine dospio u blokadu, dakle nastupile su poteškoće u poslovanju, ponajprije zbog nelikvidnosti i nad njim je otvoren predstečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-2590/2025 od 28. studenog 2025., sukladno predmetnom Ugovoru stvorili su se uvjeti za ispunjenje ugovornih obveza. S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da je Ministarstvo obrane ispunilo sve financijske obveze prema BSO-u i da nema nikakvih dugovanja iz Ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova, Ministarstvo obrane provelo je upis preostala tri obalna ophodna broda u Upisnik brodova Oružanih snaga,”

navodi se u očitovanju Ministarstva obrane.

Tri broda u gradnji – Karlobag, Skradin i Opatija – bili su upisani u Upisnik brodova Republike Hrvatske u siječnju 2021. godine na zahtjev brodograditelja Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. od strane Lučke kapetanije Split na čijem području nadležnosti se nalazi brodogradilište. Tadašnji ministar obrane Mario Banožić učestalo je osporavao vlasništvo Brodosplita nad ovim brodovima u gradnji, splitski Upravni sud je presudio u korist Brodosplita, da bi se onda MORH žalio.

Upravo na dan kada je BSO dospio u blokadu, Ministarstvu obrane poslao je dopis o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri broda. Zbog toga je MORH bio prisiljen, tvrde, zaštititi svoju imovinu, a pravni postupak protiv BSO se nastavlja u cilju preuzimanja obalnih ophodnih brodova.

Ministar obrane Ivan Anušić do sada je u nekoliko navrata spominjao moguće nastavke gradnje ova 3 OOB-a – jedna od mogućnosti koja se razmatra je da njihova gradnja bude dio paketa nabave novih korveta za potrebe HRM-a, na što bi se obvezao budući prodavatelj/graditelj budućih brodova. Druga mogućnost je da se gradnja nastavi u nekom od domaćih brodogradilišta, neovisno o nabavi korveta. Kao jedno od potencijalnih brodogradilišta učestalo se spominje šibenska Iskra, koju je nedavno obišao upravo ministar Anušić u pratnji slovenskog ministra obrane.

Za sada se još uvijek nije oglasio Brodosplit, ali teško da je pravna bitka za 3 neizgrađena OOB-a ovim potezom Ministarstva obrane završila.

* Photo: MORH/ J. Kopi

Brodosplitovo Brodogradilište specijalnih objekata je u četvrtak 02. listopada pisanim putem obavijestio Ministarstvo obrane RH o jednostranom raskidu ugovora o gradnji preostala tri obalna ophodna broda za potrebe HRM, odnosno Obalne straže. Informaciju koju je jutros ekskluzivno objavio Jutarnji list tijekom dana je potvrdio i glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić. Zahtjev da se, u skladu sa sporazumom potpisanim na primopredaji broda “Umag”, izgrade svi brodovi iz serije bez ikakve dobiti, ali i bez gubitka zbog porasta troškova, koristeći troškovnu metodu izračuna, MORH nije poštovao iako bi u slučaju prihvaćanja brodovi u seriji bili znatno jeftiniji od tržišne cijene, tvrde iz Brodosplita. Prema Brodosplitu, analiza vještaka pokazala je da su od sklapanja ugovora 2. prosinca 2014. do sklapanja “Dodatka 4” 17. veljače 2020. godine troškovi porasli 79,03 posto i da je 2022. tržišna vrijednost ovakvih obalno-ophodnih brodova na svjetskom tržištu bila 20-ak milijuna eura, što je dva i pol puta više nego 2014. Tada su tvrdili da je u to vrijeme plaćeno 70 posto ukupne vrijednosti ugovora, i to po cijenama iz 2014., a zbog proteka vremena taj je iznos pokrivao samo 47 posto stvarnih troškova,objavio je Jutarnji list. Ministar obrane Ivan Anušić tijekom jutrošnjeg obilaska nove kantine u vojarni u Petrinji potvrdio je Brodosplitov raskid ugovora:

“Istina je, ali ništa to nije senzacionalno. Raskidanje ugovora od strane gospodina Debeljaka je jedan poslovni potez i taktika.”

Anušić je rekao da je Ministarstvo obrane prije nekoliko mjeseci započelo pregovore s Brodosplitom o gradnji preostala tri obalna ophodna broda, koja su na oko 30 do 40 posto završenosti: “E onda dolazimo do problema, a taj problem se zove cijena.”

Iz MORH-a tvrde da je tijekom brojnih razgovora vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak imao neutemeljeno visoke financijske zahtjeve, a kako bi se utvrdio odnos između realiziranih radova i troškova te koliko je novca još potrebno izdvojiti za završetak brodova, angažirani su timovi vještaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Hrvatske brodogradnje Jadranbrod koji su potom radili vještačenja. Dok Jutarnji l ist nslužbeno tvrdi da nalazi vještačenja idu u prilog tvrdnjama Ministaarstva obrane, Tomislav Debeljak poručuje da su sva vještačenja napravljena u proteklom razdoblju pokazala isti zaključak – troškovi gradnje nedvosmisleno su porasli:

“Pozivamo MORH, koji se poziva na ista vještačenja, da ih objavi jer nas kao ugovornog partnera stavlja u nepovoljan položaj to što podaci ‘cure’ iz provjerenih izvora, a mi smo obvezni poštivati klasificiranost ugovora.”

Anušić i Debeljak na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA

Anušić mu je jutros odgovorio kako su dvije neovisne institucije procijenile ostatak radova na cijenu koja se za 20 milijuna eura razlikuje od onoga što traži Brodosplit.

“Bilo je jasno da ćemo mi taj ugovor zaustaviti, ali on (Debeljak) nas je preduhitrio i raskinuo ugovor. Ja to potpisati ne mogu i neću jer bi to bilo na štetu Ministarstva obrane, Vlade i proračuna Republike Hrvatske,”

rekao je ministar obrane, najavivši daljnju pravnu borbu, prvenstveno za preuzimanje tri broda i nastavak izgradnje po povoljnijim cijenama u nekim drugim brodogradilištima u Hrvatskoj. Naravno, upitno je koja to brodogradilišta u Hrvatskoj imaju iskustvo gradnje vojnog broda.

Brodosplit je 23. rujna na svojoj web-stranici objavio da je za dovršetak i isporuku preostalih OOB-ova potrebno provesti radove na dovršetku pojedinih sustava, zatim sveukupnom opremanju, polaganju u more, puštanju sustava u pogon, ispitivanjima u luci, potom plovidbi i konačno bojnome gađanju iz oružnih sustava. “Da bi se taj proces nastavio, nužno je postići suglasje oko prihvatljivosti povećanih troškova nastalih tijekom gradnje brodova u seriji, od početka njihove izgradnje do same isporuke,” stoji u objavi Brodosplita, u čijem se nastavku navodi i primjer troškova za OOB-32 “Umag”:

Jedan od OOB-ova u izgradnji (Photo: Brodosplit)

“Radi objektivne usporedbe, ističemo kako je MORH za prvi brod u seriji, OOB-32 Umag, isporučen u siječnju 2025. godine, platio 13 milijuna eura s PDV-om, i to prema ugovornim stavkama iz 2014. godine, dok je tržišna vrijednost usporedivog broda u 2024. godini iznosila 28,5 milijuna eura s PDV-om. Naši stvarni troškovi gradnje OOB-32 Umag iznose 23,4 milijuna eura s PDV-om.”

Tako je nakon punih 11 godina ideja o izgradnji novih obalnih ophodnih brodova u domaćem brodogradilištu došla vjerojatno do svoga kraja. Portal Obris.org je od samoga početka tvrdio da je to loš plan, iznoseći cijeli niz razloga zašto Brodosplit nije u stanju izgraditi nove brodove za HRM. U međuvremenu se sastančilo, natezalo, razgovaralo, tužilo zbog vlasništva nad brodovima u izgradnji, sazivan  je oko toga čak i saborski Odbor  za obranu. Očito nitko iz toga nije ništa naučio.

„Na korak smo do potpisa ugovora za dvije nove korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu“, izjavio je u nedjelju, 13. srpnja, za glavnu informativnu emisiju RTL-a general Tihomir Kundid, načelnik GS OS RH. Kundidova izjava dolazi punih 6 mjeseci nakon što je ministar obrane Ivan Anušić prilikom primopredaje 2. po redu obalnog ophodnog broda – izjavio:

Ministar Anušić s turskim zamjenikom ministra obrane Musom Heybetom na sajmu ASDA 2025

„Upravo smo započeli proces nabave višenamjenskog broda tipa korvete. I taj ćemo projekt modernizacije uskoro predstaviti javnosti i očekujemo da će Hrvatska ratna mornarica ubrzo biti opremljena višenamjenskim brodom tipa korveta“.

Tijekom posljednjih 6 mjeseci Anušić je u nekoliko navrata obećavao javnosti predstaviti projekt modernizacije HRM-a i nabave korveta, no – obećanje ludom radovanje! Ovih je dana tekst na jednom portalu dao naslutiti da je projekt kupovine korveta za HRM – onaj o kojem bi javnost trebala znati barem nešto, ali ne zna ništa – u vrlo visokoj fazi realizacije. Štoviše, tvrdi se da je u tijeku „odabir posada za dvije nove višenamjenske korvete koje je Hrvatska odlučila kupiti od Turske po cijeni od 500 mil. eura“. Prema tim navodima, radi se o korvetama klase Ada, od kojih je jedna gotovo pa izgrađena i navodno čeka opremanje sukladno zahtjevima HRM-a.

Porinuće druge ukrajinske korvete “Hetman Ivan Vyhovskyi” 01. kolovoza 2024. (Photo: Rustem Umerov/Facebook)

Još početkom ove godine pojedini turski think-tankovi i tamošnji vojni analitičari tvrdili su da je Hrvatska itekako zainteresirana za ove turske brodove, čak toliko da se tijekom nekoliko razgovora s predstavnicima MORH-a navodno razgovaralo o mogućnosti otkupa korvete „Hetman Ivan Vyhovskyi“ koju za Ukrajinu grade turski brodograditelj STM. Predstavnici STM-a, uključujući i one koji su prisustvovali porinuću spomenute korvete u kolovozu prošle godine, bili su prisutni i na ovogodišnjem vojnom sajmu ASDA u Zagrebu. Upravo se na ASDA-i vidjelo koliko je turskim brodograditeljima stalo da Hrvatska nabavi svoje buduće brodove upravo kod njih, a kao dodatni argument spominje se i turski interes za izgradnju tvornice streljiva u suradnji s Hrvatskom. Glasine je podgrijao i sam ministar obrane Anušić, posjetivši u veljači ove godine i tursku tvornicu streljiva MKE (koja je također u travnju izlagala na vojnom sajmu u Zagrebu).

Na više-manje učestale glasine o turskim korvetama osvrnuo se i predsjednik RH Zoran Milanović. On je u petak, 18. srpnja, nakon sjednice Gradskog vijeća u Čazmi odgovarao na novinarska pitanja, a na pitanje o kupnji dviju korveta, Milanović je rekao kako „netko vrlo entuzijastično gura Turke“:

Predsjednik Milanović u Čazmi (Photo: UPRH/Marko Beljan)

„Valjda bi ljudi iz Mornarice trebali najbolje znati što im treba i što je što, a ne netko iz političke stranke, ili netko tko se već 20 godina kiseli u ministarstvu. Netko je platio za takve tekstove, zato pušem na to. Ako je nešto ekstremno, kao američka ponuda, to vjerojatno treba zaboraviti. Ali imate niz proizvođača u članicama NATO-a koji proizvode brodove te klase, Turska je samo jedna od njih, i koji nude usporedive i slične programe, cjelovite ponude u koje je uključeno sve što nama treba“.

Podsjetio je da HRM pati od manjka sposobnosti i da je prethodni projekt gradnje pet ophodnih brodova „zapeo“, pa je sada važno „puhati na hladno“ i sagledati rješenja više NATO proizvođača, uključujući – ali ne isključivo – tursku ponudu. Predsjednik Milanović smatra da cijena ne bi smjela biti presudna, nego jedan od elemenata odluke. Ta je izjava ponešto začudna u odnosu da neke ranije Milanovićeve primjedbe kada je upozoravao na kupovinu basnoslovno skupe vojne opeme, poput njemačkih tenkova Leopard.

OOB-32 “Umag” u matičnoj luci – hoćeli on biti posljednji iz serije od 5? (Photo: MORH/t.Brandt)

Što se tiče projekta koji je „zapeo“ – izgradnje obalnih ophodnih brodova za HRM – Poslovni dnevnik u tekstu od 17. srpnja tvrdi da je blizu kraja. Od ukupno 5 OOB-a, za koje je ugovor potpisan upravo u vrijeme mandata premijera Zorana Milanovića – do danas su MORH-u i HRM predana ukupno 2, i to na jedvite jade. Iako je i o nastavku izgradnje ministar Anušić najavljivao dobre vijesti, do njih nije došlo, a vjerojatno je i da neće, tvrdi Poslovni. Naime, za MORH je navodno neprihvatljiv iznos koji Brodosplit traži za dovršetak cijele serije OOB-a, a radi se o razlici u cjenovnicima za više od deset milijuna eura. Iz Brodosplita pak tvrde da su pristali realizirati ugovor do kraja „čak i s prihvatljivim projektnim gubitkom“, no MORH navodno nije zainteresiran. „Sporan za MORH, prema pojašnjenju iz Brodosplita, nije iznos troškova potrebnih za dovršetak tri OOB-a, nego prihvaćanje povećanih troškova od potpisa ugovora 2014. do danas“, piše Poslovni dnevnik.

Ugovor o izgradnji 5 obalnih ophodni brodova potpisan je u posincu 2014. godine, dakle u zadnjoj godini Milanovićevog mandata. Tijekom nepunih 11 godina čulo se bezbroj optužbi sa svih strana o razlozima kašnjenja izgradnje ovih HRM-u potrebnih brodova. No niti jednom se nije čulo ništa o tome tko je kriv za to što do danas ugovor većinom nije realiziran, kao ni tko je kriv za činjenicu da bi 3 poluizgrađena broda mogla zauvijek ostati u Brodosplitovim halama. Sve su to, nažalost, razlozi protiv izgradnje brodova u bilo kojim brodogradilištima, domaćim ili stranim – temeljem odluka koje donose političari a ne struka, i za koje onda nitko nikad nije niti načelno odgovoran.

Nepuna 2 mjeseca nakon što je HRM zaprimila OOB-32 Umag, taj je najnoviji brod u floti danas konačno uplovio u svoju matičnu luku u Puli. U vojarni Vargarola održan je svečani doček za posadu i obalni ophodni brod OOB-32 Umag koji je doplovio uz pratnju brodice GB-201 Modrulj 1. Na lukobranu luke Vargarola brod su dočekali obitelji, prijatelji članova posade te kolege iz postrojbi Hrvatske ratne mornarice smještenih u vojarni. Tijekom uplovljavanja i pristajanja, brod je bio pozdravljen zvucima sirena drugih plovila Hrvatske ratne mornarice koji se nalaze na vezu u luci te svečanim postrojem pripadnika HRM-a, priopćilo je Ministarstvo obrane RH.

Po dolasku, posada broda OOB-32 Umag postrojila se na desnom boku plovila, a s njima je u Pulu stigao i zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević, koji je izrazio posebnu zahvalnost obiteljima i prijateljima posade, te je  istaknuo:

“Ponosan sam na svoju posadu, pred kojom je puno obuke, uvježbavanja, redovnih zadaća i vježbi unutar Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice, kao i međuresornih, intergranskih i međunarodnih vježbi.”

OOB-32 Umag djeluje u sastavu 2. divizijuna Obalne straže RH sa sjedištem u Puli. Zapovjednik divizijuna i vojarne Vargarola, kapetan fregate Anđelko Škara, naglasio je kako posada broda već od ljeta 2024. godine prolazi izazovan proces obuke i uvježbavanja te je uložila puno rada, truda i odricanja. “Istim smjerom treba nastaviti i dalje“, kazao je kapetan Škara pritom zahvalivši kolegama iz 1. divizijuna na svesrdnoj potpori koju su pružali tijekom obuke i uvježbavanja, zaključuje MORH u priopćenju.

Nažalost, o ostala 3 obalna ophodna broda koj čame u Brodosplitovim halama još nema vijesti, Kako je nedavno u razgovoru za Večernji list rekao ministar obrane Ivan Anušić,

“ostala tri u fazi su pregovora. Još se nismo dogovorili oko svote koju oni traže, odnosno koju smo mi spremni platiti. Pokušat ćemo se “pronaći” jer bi bila obostrana šteta ne dovršiti ih. Vjerujem da ćemo pronaći zajednički jezik.”

*Photo: MORH/T.Brandt

Danas je u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu održana svečana primopredaja i imenovanje novog obalnog ophodnog broda OOB-32 Umag. Nakon prototipa obalnog ophodnog broda OOB-31 “Omiš”, koji je HRM-u predan prije punih 6 godina, ovo je drugi obalni ophodni brod iz serije od ukupno pet brodova koji ulazi u sastav Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. U ožujku 2024. potpisan je ugovor o dovršetku ovog broda, koji je prema navodima iz Brodosplita bio već gotovo 80% završen. Vrijednost obalnog ophodnog broda OOB-32 “Umag” je 13,2 milijuna eura s PDV-om. Kao počasna kuma, ime broda “Umag” na svečanosti je otkrila Danijela Radeka Paljuh, kći Valtera Radeke, prvog poginulog pripadnika Hrvatske ratne mornarice s područja Istre.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid zaželio je OOB-u “Umag” dugu i uspješnu plovidbu, vjerujući  da će brod pridonijeti višoj razini naše pomorske sigurnosti, kao i zaštiti naših granica na moru:

“Obalna straža ovim će brodom nedvojbeno podići svoju razinu sposobnosti na moru. Opremanje ovim brodom pokazatelj je tehnološkog napretka Hrvatske ratne mornarice, ali i važan element naše pomorske tradicije jer će služiti za suočavanje sa suvremenim izazovima zaštite našeg pomorskog dobra”.

Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Damir Dojkić rekao je:

“Biti suveren na moru, znači biti u stanju nadzirati i kontrolirati ono što se događa u vodama pod vlastitom jurisdikcijom, ne samo u teritorijalnom moru nego i u području isključivog gospodarskog pojasa, što je temeljna zadaća Obalne straže kao sastavnog dijela Hrvatske ratne mornarice. Upravo će ovaj brod unaprijediti te sposobnosti u kojima se brod “Omiš” već dokazao.”

Obojica su zahvalili aktualnom ministru obrane na naporima koje ulaže u opremanje i modernizaciju OS RH, te što je prepoznao važnost ovog projekta za HRM. Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, pak, na svečanosti je istaknuo:

“Ovaj je brod samo prvi iz serije koji ćemo isporučiti Hrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je tek početak modernizacije Hrvatske ratne mornarice. Upravo smo započeli proces nabave višenamjenskog broda tipa korvete. I taj ćemo projekt modernizacije uskoro predstaviti javnosti i očekujemo da će Hrvatska ratna mornarica ubrzo biti opremljena višenamjenskim brodom tipa korveta.”

Inače, Anušić je o nabavi korvete govorio i na  Aktualnom prijepodnevu kojim je u srijedu, 15. siječnja, otpočela 5. sjednica Hrvatskog sabora. Odgovarajući na pitanje HDZ-ovog zastupnika Andra Krstulovića Opare o opremanju i modernizaciji HRM-a, ministar Anušićje odgovorio:

“Pripremamo nabavku korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu i da će se uskoro znati najpovoljniji ponuđač i, naravno, da ćemo uskoro imati i rokove i vrijeme i datume kada, tko i na koji način će isporučiti i gdje će se raditi, naravno još je sve otvoreno – da se odmah razumijemo, nije dogovoreno ništa – ali se, naravno, ide u smjeru i naših brodogradilišta, i tako dalje. I imat ćemo vrlo brzo u sastavu Hrvatske ratne mornarice i korvetu.”

U travnju prošle godine premijer Plenković najavio je da će u novom mandatu Vlade HRM imati apsolutni prioritet, te da je vrijeme da “uz višenamjenski avion imamo i višenamjenski brod.”

*Photo: MORH/F.Klen

Kako je u petak, 10. siječnja, objavio splitski Brodosplit, drugi u seriji od pet obalnih ophodnih brodova spreman je za isporuku Hrvatskoj ratnoj mornarici:

OOB-32 Umag (Photo: Brodosplit)

“Obalni ophodni brod Umag (OOB 32) uspješno je položio zadnji test u vodama splitskog akvatorija te će kroz nekoliko dana Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica (HRM), njezina Obalna straža, i službeno preuzeti brod.
Mornari i časnici HRM-a već par mjeseci testiraju Umag, a testiranje se odužilo za par tjedana jer se čekalo da zapuše jako jugo da stanje mora bude 4, kako bi Umag zadovoljio i zadnji test,“

objavio  je Brodosplit na svojim društvenim mrežama.

MORH je preuzimanje broda očekivao još početkom prosinca prošle godine, no isporuka se, eto, otegnula zbog nedostatka vremenskih neprilika. Štoviše, kako bi ispunio svoje obaveze, MORH je u jesenskom rebalansu proračuna stavku za OOB s nule digao na 5,7 milijuna eura. Na saborskom Odboru za obranu, održanom 09. listopada prošle godine, ravnatelj Uprave za materijalne resurse MORH-a Ivica Grebenar je objasnio zašto je tome tako:

Predstavnici MORH-a i Ministarstva financija na sjednici saborskog Odbora za obranu o rebalansu proračuna

“Što se tiče obalnog ophodnog broda, ovih 5,7 milijuna – to je bio iznos koji je bio planiran prošle godine, a mi sad radimo rebalans za ovu godinu. Mi smo imali neko vrijeme  zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće i završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao. Da li može završiti cijeli ovaj projekt pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučeni prototip i onda smo s Dodatkom 6 probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovor na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije i ta proizvodnja prvog broda ide dosta dobro. Trebao bi biti završen do kraja godine. I onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustat i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo  realno.”

Čeka se primopredaja OOB-a Umag HRMU-u (Photo: Brodosplit)

Kao što je već pisao portal Obris.org, OOB-32  Umag započeo je s testnom plovidbom sredinom listopada prošle godine da bi je okončao 3 mjeseca 3 mjeseca kasnije. Time je izgradnja obalnih ophodnih brodova za potrebe HRM, odnosno Obalne straže, debelo zagazila u svoju 11. godinu – ugovor je potpisan 2014., prototip je predan HRM-u krajem 2018.,  Brodosplit je najavio da počinje s izgradnjom preostala 4 broda u kolovozu 2020., da bi tek u ožujku 2024. bio potpisan dodatak osnovnom ugovoru kojim se definira izgradnja drugog OOB-a u roku od 9 mjeseci. I taj rok je probijen kao i svi ostali, iako se godinama tvrdilo da je OOB-32 Umag već gotovo 80% dovršen. Uspije li MORH postići nove dogovore s Brodosplitom, preostaje izgradnja još 3 OOB-a. Ovim tempom, bit će veliki uspjeh ako HRM do 2030. dobije svih 5  OOB-ova naručenih davne 2014.

Tri i pol mjeseca nakon porinuća drugog od pet naručenih obalnih ophodnih brodova, tzv. Novogradnja 541, odnosno budući OOB-32 „Umag“ počeo je s probnom plovidbom. Prije dva dana, točnije u srijedu 16. listopada, a onda i u četvrtak 17. listopada, moglo se vidjeti Novogradnju 541 kako isplovljava iz Brodosplita prema Čiovu i Šolti, te se istim putem vraća natrag.

Kako je 1. srpnja priopćilo Ministarstvo obrane RH, nakon porinuća uslijedilo je završno opremanje i uređenje, nakon čega će započeti i propisane probne vožnje i bojno gađanje. Probne plovidbe započele su ovoga tjedna, a u Ministarstvu obrane očekuju da će se Brodosplit držati dogovorenog roka i isporučiti brod krajem godine. Naime, to je na sjednici Odbora za obranu Hrvatskog sabora, održanoj 9. listopada, najavio ravnatelj MORH-ove Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, budući je u aktualnom rebalansu proračuna stavka za OOB porasla s početne nule na 5,7 milijuna eura:

„Ta proizvodnja iz serije ide dosta dobro – kao što je već rečeno, trebao bi biti završen do kraja godine, i onda smo shvatili da postoji realna mogućnost da nastavimo taj projekt od kojeg mi ne možemo odustati i onda smo faktički planirali nova sredstva koja u onom trenutku kad je bio ovaj proračun planiran nije bilo realno  za očekivati“.

Što se tiče iznosa od 5,7 milijuna eura, radi se o iznosu koji je za OOB bio planiran još za prošlu godinu, napomenuo je Grebenar:

„Mi smo imali neko vrijeme zastoj u potpunosti u proizvodnji. Postavili smo si pitanje da li proizvođač može uopće završiti s obzirom na situaciju u kojoj se našao… da li može završiti cijeli ovaj projekt, pa smo onda krenuli u razgovore s njima i došli smo do jednog dodatka ugovora s kojim smo probili led, ali samo za prvi brod iz serije. Znači, mi imamo od ranije isporučen prototip i onda smo s ‘Dodatkom 6’ probili led, da tako kažem, savladali rizike, odnosno našli odgovore na te rizike i sklopili ugovor za prvi brod iz serije“.

Novogradnja 541 po prvi puta van brodogradilišta Brodosplita

Probijanje leda o kojem je govorio Grebenar treba prvenstveno zahvaliti promjeni na čelu Ministarstva obrane, gdje je notornog Marija Banožića nakon prometne nesreće koju je skrivio zamijenio Ivan Anušić, postavivši si nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova kao jedan od prioriteta.

No za razliku od čelnih ljudi MORH-a koji su trenutno zadovoljni nastavkom projekta, HDZ-ov koalicijski partner HSLS, odnosno njegov član saborskog Odbora za obranu Darko Klasić smatra da je to promašena investicija:

„Ti brodovi će nam služiti kao ophodni čamci koji zapravo nemaju nikakvu svrhu osim onog topa od 30 mm, nemamo niti protubrodske, protuzračne ni protupodmorničke sposobnosti… Puno za nekakav projekt za koji ćemo u krajnosti uložiti pola milijarde kuna nekadašnjih… Mislim da je to, onako, projekt koji ja ne bih gurao dalje…“.

No projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova za HRM i Obalnu stražu – nakon punih 10 godina od potpisivanja ugovora – ipak ide dalje, što dokazuje i početak probne plovidbe budućeg OOB-32 „Umag“.

Prvi obalni ophodni brod od preostala četiri, novogradnja 541, porinut je danas 1. srpnja 2024. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu. Nakon zaprimljenog prototipa obalnog ophodnog broda pod nazivom Omiš, ovo je drugi obalni ophodni brod iz serije od ukupno pet brodova, čiju je izgradnju još 2014. ugovorilo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Nakon današnjeg porinuća nastavit će se radovi završnog opremanja i uređenja, te vrlo brzo nakon toga počinju i propisane probne vožnje te bojno gađanje, priopćilo je Ministarstvo obrane RH. Posada broda upravo prolazi teorijski dio obuke i upoznavanje s brodskim karakteristikama, upravljanjem i održavanjem, koje provodi graditelj.

Rok isporuke za taj brod je do kraja 2024. godine, a troškovi njegova završetka, uključujući i troškove za vezanu opremu, iznose 5.675.614,59 eura s PDV-om.

Budući da od porinuća prototipa, danas poznatog kao OOB-31 “Omiš”, niti jedan drugi brod iz ove serije nije ugledao svjetlo dana,aktualni ministar obrane Ivan Anušić kao jedan od svojih prioriteta zacrtao je završetak projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova.  “Brodosplitu čestitam na porinuću, a Hrvatska ratna mornarica do kraja ove godine u svojoj će floti imati obalni ophodni brod namijenjen Obalnoj straži”, poručio je ministar Anušić te dodao da se dovršetkom ovog projekta nastavlja modernizacija i osnaživanje HRM-a, napominje MORH.

Današnjem porinuću budućeg OOB-a “Umag” prisustvovali su ravnatelj Uprave za materijalne resurse Ivica Grebenar, zapovjednik HRM-a komodor Damir Dojkić, zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević, te drugi visoki gosti.

Photo/video: MORH/F.Klen

Nabava novog borbenog aviona za HRZ obilježila je dva mandata premijera Andreja Plenkovića. Prvi mandat (2016.-2020.) prošao je u neuspjelom pokušaju kupovine F-16 Barak od Izraela, dok je drugi mandat (2020.-2024.) obilježila kupovina francuskih borbenih aviona Dassault Rafale. Premijer ima plan i za treći mandat koji će, bude li sve teklo po planu, završiti 2028. – sada je, kaže premijer, došao red i na Hrvatsku ratnu mornaricu. U programu rada Vlade za razdoblje 2024.-2028. jasno je obećano „opremanje HRM-a višenamjenskim brodom povećane autonomije i sposobnosti“. A da misli ozbiljno, Plenković je najavio i na samoj ceremoniji dolaska Rafalea u Hrvatsku 25. travnja:

„Ja bih rekao da je sada ključni veliki projekt za ovaj mandat – a to smo u konačnici rekli u našem izbornom programu – da Hrvatska ratna mornarica sada dolazi na red. Moj veliki prijatelj koji je nedavno otišao u mirovinu Ivo Raffanelli je na neki način poticao na jednak način kao što je Damir Krstičević, a i pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kako su zagovarali jačanje i kupnju novih aviona – tako smo u brojnim razgovorima s njim i njegovim suradnicima svjesni da je vrijeme da uz višenamjenski avion imamo i višenamjenski brod. I to će biti sljedeći veliki projekt naše treće vlade za jačanje Hrvatske vojske“.

Ministar obrane Ivan Anušić toga je dana bio još uvijek samo tehnički ministar, no i on je – uz dozu opreza – išao istim tragom kada je u pitanju nabava novog broda za HRM:

„Jedan od projekata svakako je i taj brod koji se već dugo spominje… mi smo pred finaliziranjem razgovora na koji i kakav način će se naručiti, i od koga će se naručiti, šta će taj brod sadržavati i kakav će biti. To je nešto što nas čeka sada, u budućem vremenu. To će biti jedan od velikih ili većih projekata kad govorimo o Oružanim snagama RH. Niz drugih velikih projekata je još pred nama“.

Tako je na određeni način Anušić napravio zaokret u odnosu na izjavu koju je dao nepunih 6 mjeseci ranije. Naime, sredinom prosinca prošle godine, prilikom obilaska izgradnje novih hangara na Plesu, na pitanje novinara portala Obris.org o planovima za nabavu višenamjenskog broda, Anušić je odgovorio:

„U nekakvim planovima je, ali u ovom trenutku dok ne riješimo obalne ophodne brodove ne možemo ići na nešto drugo. Ali je svakako u planu… dugoročnim planovima“.

Pogleda li se Dugoročni plan razvoja OS RH za razdoblje 2015.-2024., dio o projektima opremanja i modernizacije HRM-a, vidi se da je to tek mrtvo slovo na papiru. Naime, planirano je do kraja 2017. provesti opremanje Obalne straže s 5 obalnih ophodnih brodova, te do kraja 2020. završiti s opremanjem i uvođenjem u operativnu uporabu OOB-ova. Također, do kraja planskog razdoblja, znači do kraja 2024., u DPR-u je uplanirano opremanje polovnim izvanobalnim ophodnim brodom. Do kraja 2020. planiran je i završetak opremanja te uvođenja u operativnu uporabu 2 lovca mina, što je još jedan projekt sličan Jetiju – svi o njemu govore, ali ga nitko nije vidio. Kada je od premijera Plenkovića spomenuti Ivo Raffanelli postao zapovjednik HRM-a 2017. godine, u svom je nastupnom govoru najavio projekte koje si stavlja u posebnu zadaću:

„Nadam se da će uskoro biti završena gradnja obalnog ophodnog broda, a nakon toga će se krenuti u gradnju serije od 4 takva broda. Međutim, nama trebaju kvalitetniji brodovi puno većih sposobnosti i puno veće autonomije kako bi mogli odgovoriti zadaćama poglavito u gospodarskom pojasu, a to su izvanobalni ophodni brodovi“.

Raffanelli je tom prilikom najavio izradu taktičke studije koja će pokazati kako taj brod treba izgledati i na temelju koje će se napraviti studija izvodljivosti.

To je bilo prije punih 7 godina. Danas i nadalje imamo izgrađen i u operativnoj uporabi u HRM-u samo jedan OOB s najavom izgradnje drugog do kraja ove godine, lovaca mina nema, a po pitanju izgradnje ili nabave novog izvanobalnog ili višenamjenskog broda više smo čuli od potencijalnih ponuditelja (Brodosplit, Kongsberg) nego od domaćih planera. Zapovjednik Raffanelli  nedavno je otišao u mirovinu, javno priznavši svoje nezadovoljstvo jer nije uspio postići sve što je planirao. Iskreno se treba nadati da najave premijera o opremanju i modernizaciji HRM-a kao top-prioriteta Vlade u novom mandatu neće ostati mrtvo slovo na papiru. Naravno, takav bi posao tražio i ozbiljan međunarodni natječaj, koji bi bio transparentan i (za razliku od kupovine borbenih aviona) ne bi kompletno zaobišao domaće industrijske kapacitete, koliko god oni ograničeni bili.

„Jedan od mojih prioriteta bio je završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova što je u ovih nekoliko mjeseci moga mandata i učinjeno“, naglasio je u srijedu ministar obrane Ivan Anušić tijekom obilaska poduzeća Brodosplit i gradnje obalnog ophodnog broda za Hrvatsku ratnu mornaricu. Tom prilikom ministar je naglasio kako je jedan od njegovih prioriteta bio završiti agoniju oko izgradnje obalnih ophodnih brodova, uvelike nastalu za vrijeme njegovog prethodnika, što je razvuklo cijeli projekt izgradnje 5 OOB-ova za HRM i Obalnu stražu na punih 10 godina. Brod u izgradnji koji je Anušić danas razgledao trebao bi nositi ime „Umag“ i trenutno je u fazi, kako je rekao ministar obrane, „ugradnje robe unutra, instalacija, izolacije i svih onih sustava da bi brod bio spreman za uporabu“.

Ministar Anušić i načelnik Glavnog stožera, general Tihomir Kundid, sastali su se danas u Brodosplitu s predsjednikom Uprave, Tomislavom Debeljakom koji je izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH upoznao s aktualnim stanjem projekta izgradnje tkz. „prvog od ukupno četiri obalna ophodna broda u seriji“ (a zapravo drugog od pet), čiji je završetak planiran do kraja 2024. godine. Nakon obilaska broda u izgradnji, ministar Anušić podsjetio je da je nakon 14 godina od potpisivanja ugovora i neisporuke obalnih ophodnih brodova Ministarstvo obrane konačno postiglo dogovor s Brodosplitom. U izjavi novinarima Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, ocijenio je kako je suradnja s MORH-om i ministrom Anušićem,  ponovno normalna i kvalitetna te dobra za Hrvatsku, što je u konačnici i rezultiralo nastavkom izgradnje ranije ugovorenih brodova. „Radit će se u dvije i čak tri smjene da se što prije izbace brodovi. Ove godine će sigurno već u ljeto brod biti u moru i krenuti s probnim vožnjama“, najavio je Debeljak.

„Cijena ovog broda je 5,7 milijuna eura, ali to nisu dodatni novci, to je aneks. Znači, nema novoga ugovora, nema novih novaca, nema dodatnih troškova“, rekao je Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane. Tim Aneksom je predviđen dovršetak ovoga broda, a daljnja realizacija ostalih brodova će se raditi na temelju procjene novih cijena materijala. Spomenutim petim aneksom ugovora odobreno je maksimalno zakonsko povećanje ugovora od 10 posto, na 432 milijuna. „Tih 10 posto trebali smo isplatiti i na drugom, trećem i četvrtom brodu serije. Dogovorili smo s graditeljem da rebalansiramo ta sredstva od deset posto povećanja i da platimo dio tih sredstava na prvom brodu serije. Tako da ostanemo u okviru od prvotnih 396 milijuna ugovora za pet brodova“, pojasnio je brigadni general Davor Tretinjak, načelnik sektora za naoružanje i opremanje u Ministarstvu obrane. No ova financijska sredstva, kazao je ministar Anušić, „ne isporučuju se Brodosplitu nego HBOR-u“, čime je potvrdio da je model koji je u konačnici dogovoren za nastavak izgradnje OOB-a onaj u kojem se ranije nagađalo – putem kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Govoreći o daljnjoj gradnji brodova, ministar je rekao novinarima su u odnosu na 2014. do 2024. poskupjele cijene materijala i opreme poput čelika, te da je inflacija učinila svoje: „To će biti predmet razgovora za dovršetak ostala tri broda, za sada ne“, zaključio je ministar, potvrdivši da se „Umag“ gradi po staroj cijeni, dok će preostala 3 najvjerojatnije imati novu, veću cijenu, što će se definirati ne aneksom, nego izmjenama i dopunama osnovnog ugovora.

*Photo: MORH/F.Klen