Baš kao što je sredinom travnja rumunjski ministar obrane Radu-Dinel Miruță najavio, parlament je od Vlade početkom ovoga tjedna dobio popis tvrtki odabranih za opremanje rumunjske vojske putem europskog mehanizma SAFE. Najveći ugovor koji će se financirati zajmom iz programa SAFE pripao je njemačkom divu Rheinmetallu za borbena vozila Lynx. Rumunjska planira iz sredstava SAFE-a kupiti 232 vozila Lynx, a ne 298 kako je prvobitno planirano. Preostalih 66 borbenih vozila bit će kupljeno kroz naknadne ugovore, i to najvjerojatnije iz državnog proračuna, uz trenutno procijenjenu vrijednost od 738,6 milijuna eura. Vrijednost IFV-programa iznosi približno 2,6 milijardi eura, dok je u početku za 298 borbenih vozila procjena bila oko 3 milijarde eura. Činjenica je da unatoč tome IFV ostaje najskuplji program u rumunjskom planu za mehanizam SAFE. Lynx će u rumunjskim Oružanim snagama zamijeniti stari BVP MLI-84 Jderul (do 2024. godine žestoko modernizirani sovjetski BMP-1).

Rumunjski ministar obrane morat će pred parlament

No izbor Lynxa za rumunjsku vojsku pratile su brojne optužbe o netransparentnosti posla, nepravednom tretmanu mogućih drugih ponuđača i male ili nikakve industrijske koristi za Rumunjsku. Naime, u bližem susjedstvu je Mađarska, koja je također izabrala Lynx za potrebe svojih Oružanih snaga, a zauzvrat Rheinmetall je u Mađarskoj otvorio tvornicu. Malo je vjerojatno da će isto napraviti i u Rumunjskoj – potaknuti lokalnu proizvodnju, prijenos tehnologije i dugoročnu integraciju u rumunjsku obrambenu industrijsku bazu. Međutim, glavni prigovor rumunjskom Ministarstvu obrane ide zbog favoriziranja Rheinmetalla u postupku koji bi se mogao nazvati svakako, ali ne i kao pošteno tržišno natjecanje. Za program IFV-a, Rheinmetall je bila jedina tvrtka koja je primila Zahtjev za informacijama (RFI) od rumunjske Vlade, dok drugi potencijalni konkurenti uopće nisu pozvani da sudjeluju u tom procesu. Razni izvori tvrde da je Rheinmetall pod tim uvjetima navodno nastojao smanjiti broj vozila u programu umjesto da ponudi značajno smanjenje cijene – a cijena je, tvrde isti ti izvori, navodno čak za 30% veća nego kod drugih. Pritom se navodi da je takav odabir najviše išao na štetu južnokorejskog vozila AS-21 Redback (proizvođač Hanwha) koje bi se, makar nije europsko, ipak moglo financirati europskim novcima iz programa SAFE. 

Unatoč kritičarima, Rheimetall je u posljednje vrijeme dosta uložio u Rumunjsku. Kako je rekao Nick Știrban, predstavnik Rheinmetalla u Rumunjskoj, namjera kompanije je izgraditi “obrambeni eko-sustav u zemlji”, te masivno proširiti svoju prisutnost u Rumunjskoj proizvodnjom vozila, vojnih brodova, streljiva, sustava protuzračne obrane i eksploziva, što bi trebalo donijeti više od 2.500 novih radnih mjesta. U tvornici u mjestu Mediaș Rheinmetall već proizvodi komponente za razna vozila poput Caracala i Lynxa, a u Satu Mareu je uspostavio remontni centar za njemačku opremu poslanu u Ukrajinu. Osim toga, izgradit će tvornicu baruta za streljivo u gradu Victoria, okrug Brasov.

Očekuje se da će se sva sporna pitanja oko nabave Lynxa raspraviti u parlamentu, kada tema opremanja rumunjske vojske putem EU mehanizma SAFE dođe na dnevni red. Osim programa opremanja borbenim vozilima pješaštva, pod lupom bi navodno trebala biti i nabava osobnog naoružanja za Oružane snage, gdje se sumnja da je opet preferiran samo jedan ponuđač.

Rumunjska je od Europske unije dobila drugi najveći iznos za obrambeno opremanje putem mehanizma SAFE – čak 16,68 milijardi eura koje će raspodijeliti za projekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Civilne zaštite.

Europska komisija (EK) u utorak je, sukladno najavama, predložila prvu Europsku strategiju za obrambenu industriju (EDIS), u kojoj se ističe da države članice EU-a moraju u području obrane ulagati više, bolje i zajedno. Također, EK ističe da jačanje suradnje među članicama u području obrane ni u kojem slučaju ne znači da EU preuzima ovlasti država članica, koje su i dalje isključivo nadležne za pitanja obrane

Kao prvi korak u provedbi Strategije, Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno 1.5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. , te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni. “Snažna, otporna i konkurentna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. On je dodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da je sada nužno investirati “više, bolje i zajedno”. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji predstavlja povratak konvencionalnog rata visokog intenziteta na europskom tlu, Komisija naglašava da Europska unija i njezine države članice moraju pojačati svoju pripravnost, što znači osigurati svojim oružanim snagama potrebne količine obrambene opreme i sustava. Analize EK pokazuju da su zemlje članice u proteklom razdoblju trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu, što je cilj koji su sebi postavile  države članice NATO-a. U slučaju da su doista u zadnjih 15 godina ulagali tih dva posto, to bi danas iznosilo dodatnih trilijun eura. “To je red veličine onoga što sada trebamo nadoknaditi“, tvrde u Komisiji.

Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager kaže da je strategija odgovor na promjenu sigurnosne paradigme u Europi. Ona ističe da su države članice do sada trošile na obranu kupujući različite sustave oružja, uglavnom izvan EU i da je sada – kada njihovi obrambeni proračuni snažno rastu – potrebno ulagati bolje, što znači zajedno kao Europljani. To znači da je potrebno smanjiti fragmentaciju i povećati suradnju kako bi se ostvario puni potencijal sve većeg ulaganja država članica u obranu. Komisija poziva države članice da do 2030. godine najmanje 40 posto obrambene opreme nabavljaju zajednički i da do 2030. godine europska industrija osigura najmanje 50 posto vojne opreme u EU-u.

Na stranicama EK navodi se kako je prije dvije godine ruski neopravdani agresorski rat koji je u tijeku protiv Ukrajine označio povratak sukoba visokog intenziteta na našem kontinentu. Europska obrambena industrijska strategija (EDIS) postavlja jasnu, dugoročnu viziju za postizanje spremnosti obrambene industrije u Europskoj uniji. Kao prvo neposredno i središnje sredstvo za provedbu Strategije, Europska komisija danas je predstavila zakonodavni prijedlog za Program europske obrambene industrije (EDIP) i okvir mjera za osiguranje pravovremene dostupnosti i opskrbe obrambenih proizvoda. Strategija ujedno ocrtava izazove s kojima se trenutačno suočava Europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB), ali i priliku da se iskoristi njezin puni potencijal i postavlja smjer za sljedeće desetljeće.

Program europske obrambene industrije (EDIP) nova je zakonodavna inicijativa koja će premostiti kratkoročne hitne mjere, usvojene 2023. i završavajući 2025., na strukturniji i dugoročniji pristup postizanju spremnosti obrambene industrije. Time će se osigurati kontinuitet u podršci europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi, kako bi se popratila njezina brza prilagodba novoj stvarnosti. EDIP uključuje i financijske i regulatorne aspekte. EDIP će mobilizirati 1,5 milijardi eura iz proračuna EU-a u razdoblju od 2025. do 2027. kako bi nastavio s jačanjem konkurentnosti EDTIB-a. Financijska potpora EDIP-a posebno će proširiti intervencijsku logiku EDIRPA-e (financijska potpora iz proračuna EU-a za nadoknadu složenosti suradnje između država članica u fazi nabave) i ASAP-a (financijska potpora obrambenim industrijama koje povećavaju svoje proizvodne kapacitete), kako bi se dodatno potaknula ulaganja putem EDTIB. EDIP će također podržati industrijalizaciju proizvoda koji proizlaze iz kooperativnih aktivnosti istraživanja i razvoja koje podupire Europski fond za obranu.

Proračun EDIP-a također se može koristiti za uspostavu Fonda za ubrzanje transformacije opskrbnih lanaca obrane (FAST). Taj će novi fond imati za cilj olakšati pristup zaduživanju i/ili vlasničkom financiranju za mala i srednja poduzeća i mala poduzeća srednje kapitalizacije koja industrijaliziraju obrambene tehnologije i/ili proizvode obrambene proizvode. Proračun EDIP-a također će poboljšati suradnju obrambene industrije EU-a s Ukrajinom i podržati razvoj njezine obrambene industrijske i tehnološke baze. Da bi to učinio, EDIP bi eventualno mogao izvući dodatna sredstva iz neočekivane dobiti koja proizlazi iz imobilizirane ruske državne imovine (ovisno o odluci Vijeća na prijedlog visokog predstavnika). Što se tiče regulatornih aspekata, EDIP dolazi s novim rješenjima. Njime će se omogućiti novi pravni okvir, Struktura za europski program naoružanja (SEAP), kako bi se olakšala i povećala suradnja država članica u pogledu obrambene opreme, u potpunosti komplementarno s okvirom PESCO. Također podrazumijeva režim sigurnosti opskrbe obrambenom opremom na razini cijele EU, koji će osigurati stalni pristup svim potrebnim obrambenim proizvodima u Europi i osigurati okvir za učinkovito reagiranje na moguće buduće krize opskrbe obrambenim proizvodima. Osim toga, EDIP će omogućiti pokretanje europskih obrambenih projekata od zajedničkog interesa, uz potencijalnu financijsku potporu EU-a. Konačno, EDIP predlaže uspostavu strukture upravljanja, u koju su u potpunosti uključene države članice, kako bi se osigurala ukupna dosljednost djelovanja EU-a u području obrambene industrije (Odbor za spremnost obrambene industrije). Jača i osjetljivija europska obrambena industrija donijet će koristi državama članicama i na kraju građanima EU-a. Također će koristiti ključnim partnerima EU-a, uključujući NATO i Ukrajinu, objasnila je EK na svojim mrežnim stranicama.

​

Europska komisija će u utorak, 5. ožujka, objaviti prijedlog „Europske strategije za obrambenu industriju“ (European Defence Industrial Strategy – EDIS) i program ulaganja u obranu, te ujedno i usvojiti prijedlog Europske strategije za obrambenu i industriju kao i novi Europski program ulaganja u obranu (EDIP). Pitanje sigurnosti i obrane postaje jedna od glavnih tema u Europskoj uniji zbog novih geopolitičkih okolnosti i mogućnosti da krajem ove godine na američkim predsjedničkim izborima dođe do promjene koja dovodi u pitanje ključno načelo NATO-a kako napad na jednu članicu znači napad na sve. Ruska agresija na Ukrajinu natjerala je članice EU da (1) preispitaju nedostatne proizvodne kapacitete obrambene industrije i da (2) traže odgovor kako što hitnije osigurati potrebnu obrambenu opremu.

Prema dosadašnjim najavama iz Komisije, Strategija će se temeljiti na analizi nedostataka ulaganja u obranu, iskustvu Europskog obrambenog fonda i drugim obrambenim instrumentima EU-a, kao i nedavnim inicijativama za poboljšanje zajedničke nabave između država članica te povećanje industrijskih kapaciteta za potporu Ukrajini. EDIS će dati dodatni poticaj razvoju obrambenih sposobnosti država članica, poduprtih modernom i otpornom europskom obrambenom tehnološkom i industrijskom bazom, uspostavljajući strateški okvir za naredne godine. To ne samo da će državama članicama omogućiti obnavljanje zaliha i nabavu nove obrambene opreme, već će i dugoročno ojačati Europsku uniju kao sigurnosnog i obrambenog čimbenika, u skladu s ambicijom postavljenom u Strateškom kompasu. Protekla 3 mjeseca su trajale konzultacije unutar EU, prikupljali su se pisani prijedlozi i održavale konzultativne radionice na razini niza nacionalnih tijela i institucija kako bi se dobio zajednički, što bolji prijedlog novih europskih obrambenih dokumenata.

Inače, kako je na svojim internetskim stranicama objavio Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), Klub EPP snažno se zalagao za jačanje europske obrambene industrije. „Putinov brutalni rat protiv Ukrajine pokazao je da smo predugo zanemarivali svoju obranu. Budući da je Rusija nedvojbeno dugoročna prijetnja našoj sigurnosti, moramo ojačati našu europsku obrambenu industriju. Za to su nam potrebni snažni zajednički napori kao Unije da što bolje iskoristimo novac europskih poreznih obveznika“, rekao je Michael Gahler, glasnogovornik EPP-a za vanjske poslove. Christian Ehler, glasnogovornik EPP-a za industriju, dodaje da „bez konkurentne i inovativne obrambene industrijske baze Europa ne može jamčiti vlastitu sigurnost i sigurnost. Potrebna nam je akcija sada i u godinama koje dolaze“.

Također, ovaj tjedan u Bukureštu europski pučani potvrdit će Ursulu von der Leyen za svoju kandidatkinju za predsjednicu Komisije. Ona je prošli tjedan u Europskom parlamentu najavila da će EU u sljedećih pet godina morati snažno jačati svoje kapacitete u obrambenoj industriji kako bi Unija imala „operativne sposobnosti za pobjede u bitkama“. Kako navode mediji, ankete pokazuju da će EPP i nakon izbora u lipnju ostati najjača grupacija u Europskom parlamentu, što von der Leyen daje velike izglede da i sljedećih pet godina ostane na čelu Komisije.

Osim prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu, Vlada je na jučerašnjoj 262. sjednici usvojila „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini  za izvođenje radova u  vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ Dugo Selo“. O čemu se tu radi – na sjednici je objašnjavao ministar obrane Mario Banožić:

„Razvoj i održavanje obrambenih sposobnosti i održavanje potrebne razine opremljenosti Hrvatske vojske zadaća je sustava upravljanja kroz djelatnosti opremanja, modernizacije i izgradnje infrastrukture. Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer je to izravan ulog u sigurnost i potpunu implementaciju NATO Ciljeva sposobnosti. Ove godine u području izgradnje vojne infrastrukture Ministarstvo obrane sklopilo je ugovore u vrijednosti od oko 64 milijuna eura. U vojarni ‘Pukovnik Milivoj Halar’ u Dugom Selu planira se izgradnja vojne građevine posebnog karaktera u sklopu Centra za obuku vodiča i službenih pasa ‘Satnik Krešimir Ivošević’, te namijenjena je za Vojnu policiju. Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave za izvođenje radova na izgradnji građevine i u skladu s odabranom ponudom ukupne obveze Ministarstva obrane za ’23. i ’24. iznose 2.061.000 eura. U skladu sa Zakonom o proračunu predlaže se odluka kojom se daje suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2024. godini za izvođenje radova za tu građevinu u iznosu od 1.600.000 eura“.

Građevina koju spominje Banožić je višenamjenski smještajni objekt, veličine 1002,47 kvadrata, a namijenjen je za potrebe Vojne policije. Radovi – odnosno novi višenamjenski objekt – trebao bi biti izgrađen do 1. rujna 2024. godine, do kada MORH očito mora platiti sve do posljednjeg centa. Osim izgradnje novog objekta, MORH traži i uređenje pristupnih kolnih i pješačkih puteva do nje, površine za pristup vatrogasnih i ostalih vozila intervencije, te parkirališta za smještaj „prometa u mirovanju“ (ukupno 18 parkirališnih  mjesta).

Situacijska vježba iz područja KBRN održana u travnju 2023. u vojarni “Pukovnik Milivoj Halar” (Photo: MORH/T.Brandt)

Temeljem provedenog postupka javne nabave, koji je započeo u travnju, a završio u kolovozu ove godine, HSB-GRADNJA iz Slavonskog Broda izabrana je među ukupno 4 ponuditelja (ART-Graditeljstvo, Graditelj svratišta, HSB-GRADNJA i Hidroing) kao najbolji ponuditelj za izgradnju objekta u vojarni u Dugom Selu. Ukupna vrijednost ovog posla iznosi 2.061.268,21 eura, od čega će MORH dokraja ove godine platiti 461.268,21 euro, a sljedeće godine spomenutih 1,6 milijuna eura. Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545076 „Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i infrastrukture“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.

Doduše. prema postojećem DPR-u, vojarna „Pukovnik Milivoj Halar“ proglašena je neperspektivnom, osim za Centar za obuku službenih pasa. Nedavno je u tu vojarnu smješten i dio nesretnog Vojnog muzeja, zbog obnove potresom oštećenih zgrada na Hrvatskom vojnom učilištu. No, uzme li se u obzir i netom dogovorena gradnja novog višenamjenskog objekta, čini se da barem dio vojarne u Dugom Selu ipak dobiva novi život.

U roku od naredna dva mjeseca Ministarstvo zdravstva treba potpisati ugovor s izabranim ponuditeljima za uspostavu helikopterske hitne medicinske službe. Kao što smo već pisali na portalu Obris.org, za projekt uspostave HEMS-a (ili HHMS) izabrana je talijansko-španjolsko-hrvatska zajednica ponuditelja EliFriulia-Eliance Helicopter Global Services-EliAdriatik koja je dala najpovoljniju ponudu za uslugu helikopterske hitne pomoći na moru i na kopnu. U međuvremenu su se počeli poduzimati i određeni koraci prema zadovoljenju osnovnih uvjeta za potpisivanje ugovora te pripremu uspostave HEMS-a.

Prvi korak poduzela je Vlada RH na svojoj 247. sjednici, održanoj 31. kolovoza. Sukladno ranijim očekivanjima Ministarstva zdravstva, Vlada je na toj sjednici jednoglasno dala suglasnost resornom ministarstvu za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluge HEMS-a. Točnije, Vlada je usvojila „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju za 2024. do 2030.godine, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u Republici Hrvatskoj“. Nadležni ministar Vili Beroš ukratko je kolegama iznio o čemu se zapravo radi:

„Republika Hrvatska obvezala se uspostaviti adekvatan sustav helikopterske hitne medicinske službe te je uspjela kroz instrument za tehničku pomoć Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama dobiti i realizirati tehničku pomoć te programirati djelomično financiranje ovog projekta iz fondova Europske unije. Nabavom usluga helikopterske hitne medicinske službe osigurava se zbrinjavanje teško ozlijeđenih ili kritično oboljelih osoba u okviru tzv. zlatnog sata kroz primarne letove. Zbrinjavanje pacijenata unutar zlatnog sata povećava šanse za preživljenje ozlijeđenih od 30 do 50 posto, te omogućuje najbolje šanse za kvalitetan oporavak ozlijeđenih“.

Nakon ovog kratkog uvoda, ministar Beroš se osvrnuo na sam meritum ove točke:

„Ministarstvo zdravstva provelo je otvoreni postupak javne nabave za nabavu usluga helikopterske hitne medicinske službe za Republiku Hrvatsku, i to za 4 lokacije, odnosno 4 baze u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku. Ukupna vrijednost projekta iznosi 62.527.501,00 eura s PDV-om, a sredstva su planirana na pozicijama Ministarstva zdravstva. Člankom 48 stavkom 2 Zakona o proračunu propisano je  da proračunski korisnik može preuzeti obaveze po ugovoru koji zahtijeva plaćanje po sljedećim godinama neovisno o izvoru financiranja isključivo na temelju odluke Vlade koju predlaže  nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija. Stoga predlažem Vladi donošenje odluke kojom se daje suglasnost Ministarstvu zdravstva za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2024. do 2030. godine za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluga helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj“.

Na Beroševe riječi još se kratko nadovezao premijer Andrej Plenković podsjećanjem da se radi o realizaciji projekta iz programa Vlade: „Mislim da je ovo odlična odluka za sve hitne situacije koje mogu nastati i gdje helikopteri mogu učiniti onu ključnu razliku i da pojedini pacijenti, naravno, prežive i dobiju odgovarajuću zdravstvenu i medicinsku skrb“. Nakon ovih riječi nije bilo druge nego usvojiti ovaj prijedlog i na taj način riješiti financiranje  projekta uspostave HEMS-a.

U popratnom Vladinom dokumentu preciznije je i po stavkama navedeno na koji način će se HEMS financirati tijekom narednih 7 godina, za koliko se u narednih 60 dana treba sklopiti ugovor s EliFriuliom i EliAdriatikom, te sa španjolskim Eliance Helicopter Global Services kao izabranim ponuđačima. Kako je ministar Vili Beroš spomenuo, ukupna vrijednost projekta iznosi 62.527.501,70 eura s PDV-om, što će Ministarstvo zdravstva platiti djelomično novcem dobivenim iz različitih fondova Europske unije, ali i iz vlastitog proračuna. Naime, u skladu sa svojim limitom ukupnih rashoda utvrđenih Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026 godine, Ministarstvo zdravstva je na kapitalnom projektu (K808010) „Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 8.932.500,24 eura (izvori financiranja: (12) „Sredstva učešća za pomoći“ u iznosu od 1.339.875,04 eura i (563) „Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)“ u iznosu od 7.592.625,20 eura) za projekt HEMS u 2024. godini. U 2025. projekt će se financirati u gotovo istom iznosu od 8.932.500,26 eura (razlika u odnosu na godinu ranije je 2 centa!), pri čemu će izvori financiranja biti (11) „Opći prihodi i primici“ u iznosu od 6.100.294,62 eura, (12) „Sredstva učešća za pomoći“ u iznosu od 424.830,84 eura i (563) „Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)“ u iznosu od 2.407.374,80 eura). U 2026. godini iznos za HEMS je isti kao i 2024. godine (8.932.500,24 eura), ali će sve biti plaćeno iz proračuna Ministarstva zdravstva (stavka (11) „Opći prihodi i primici“). Tako sveukupni iznos kojim će se financirati HEMS u razdoblju od 2024. do 2026. iznosi 26.797.500,74 eura. Preostali iznos od 35.730.000,96 eura Ministarstvo zdravstva će u razdoblju od 2027. do 2030. planirati na izvoru financiranja – (11) „Opći prihodi i primici“ u okviru ukupnih limita rashoda za Razdjel (096) „Ministarstvo zdravstva“, u iznosu od po 8.932.500,24 eura godišnje, pri čemu više nema naznake za ikakvo djelomično financiranje sredstvima EU.

Dok je Vlada tako riješila financiranje za HEMS, talijanska tvrtka EliFriulia kao nositelj posla objavila je sredinom rujna oglas za posao u Hrvatskoj. Traži se više HEMS pilota/pilotkinja, kao i zrakoplovnih tehničara i tehničarki. Iz oglasa je vidljivo i kojim će se helikopterima obavljati letovi za HEMS, pa je za baze u Rijeci i Splitu naveden helikopter Airbus H145, dok će u Zagrebu biti baziran Eurocopter EC135. Međutim, EliFriulia u oglasima ne traži pilote za bazu Osijek, ali zato traži zrakoplovne mehaničare (helikopterske tehničare) za baze u Rijeci, Splitu i Osijeku, ali ne i u Zagrebu. Vjerojatno je riječ o internoj organizaciji posla, za koju je ostalo malo vremena jer HEMS mora proraditi do početka ljeta sljedeće godine.

Malo vremena ima i Ministarstvo zdravstva koje mora u dogovoru s aerodromima izraditi procedure i protokole za letove helikopterske medicinske službe, kako bi oni imali pravo prvenstva i usred razdoblja s najgušćim avionskim prometom. Nažalost, zbog lošeg održavanja ili nedostatka bolničkih helidroma, EliFriulijini letovi radit će se s regularnih aerodroma – zagrebačkog Plesa i osječke Klise, te iz Omišlja na Krku i aerodroma na Braču. Paralelno s ovim procesom, Ministarstvo zdravstva planira financirati i uređenje, dogradnju i certificiranje postojećih helidroma u krugu bolnica prvenstveno u Splitu i Osijeku. No kako i dalje izgleda da treba računati i na postojeće pružatelje medicinskog  prijevoza helikopterom – MORH i MUP, odjednom bi na bolničkim te drugim helidromima lako mogla nastati prilična gužva.

*tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva

Vlada RH na današnjoj 251. sjednici donijela je „Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza nateret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini za nabavu jednokratnog protuoklopnog prijenosnog raketnog sustava RGW 90“. Obrazlagatelj je bio ministar obrane Mario Banožić:

„Vlada i Ministarstvo obrane odlučni su u daljnjem unapređenju i modernizaciji sposobnosti Hrvatske vojske jer to… izravnu ulogu u potpori i implementaciji NATO Ciljeva sposobnosti. Ova odluka odnosi se na nabavu jednokratnih protuoklopnih prijenosnih raketnih sustava RGW 90 kratkoga dometa. Navedeni raketni sustav u potpunosti zadovoljava potrebe Hrvatske vojske u pogledu zahtjeva za opremanjem postrojbi prijenosnim jednokratnim protuoklopnim raketnim sustavima te… dugoročno sigurnosno i obrambeno važno za Republiku Hrvatsku. Ovom nabavom u potpunosti bi se zadovoljili zahtjevi za opremanje lakih pješačkih postrojbi, postrojbi iskrcajnog pješaštva i specijalnih postrojbi. Ukupna vrijednost nabave ovog raketnog sustava, uključujući PDV, iznosi oko 3 milijuna 879 tisuća eura, za što su sredstva planirana u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva obrane za 2023. i 2024. godinu“.

Banožić je ovdje govorio o ukupnoj vrijednosti nešto višoj od 3,8 milijuna eura za kupovinu sustava RGW 90, iako je Vlada odlučivala samo o sredstvima planiranim za sljedeću godinu u iznosu od 2,6 milijuna eura.

U popratnom Vladinom dokumentu za ovu točku dnevnog reda stoji da je Ministarstvo obrane provelo nabavu u skladu s odredbom članka 41. stavka 1. točka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16. i 114/22.) kao pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje te je postignut dogovor s tvrtkom Dynamit Nobel Defence GmbH iz Savezne Republike Njemačke koja je i originalni proizvođač raketnog sustava RGW 90. Provedbom nabave predmetnog raketnog sustava s originalnim proizvođačem postignuta je najpovoljnija jedinična cijena kroz zajedničku nabavu velike serije te je postignut skraćeni rok isporuke. Ukupne obveze Ministarstva obrane iznose 3.878.697,50 eura, odnosno po godinama: u 2023. godini 1.241.183,20 eura, te u 2024. godini još 2.637.514,30 eura.

Potrebna sredstva za 2023. i 2024. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu i glavi Ministarstva obrane, u programu 2504 „Opremanje, modernizacija i izgradnja“, aktivnosti A545042 „Opremanje materijalno tehničkim sredstvima“, na računu 42 „Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine“.

RGW 90 (Recoilless Grenade Weapon), poznatiji kao Matador, zajednički je razvoj Njemačke, Izraela i Singapura, i spada među najlakše sustave u ovoj  klasi, namijenjene za borbu protiv oklopnih transportera i lakih tenkova, kao i raznih fortificiranih struktura. Tijekom 2022. godine ovaj se sustav pojavio u Ukrajini, što je bila njegova prva borbena uporaba (iako Izrael to sredstvo navodno u vježbama koristi za probijanje građevinskih prepreka u urbanom ratovanju). Ukrajina je 5.100 komada RGW 90 kupila od Njemačke u ožujku 2022. godine za oko 37,6 milijuna USD  (isporuka prvih 2.650 komada odmah u ožujku, a onda još 2.450 u svibnju iste godine), da bi još 2.900 primjeraka bilo dokupljeno u lipnju iste godine. Iako se o tom sustavu na ukrajinskim bojištima manje čulo u široj javnosti, ukrajinski vojnici su ih opisivali kao iznimno lako prenosnu tehniku, jednostavnu i praktičnu, pogodnu da pojedini borac nosi i više komada ovog oružja. Iako se RGW 90 pokazao sposobnim za proboj lakih oklopa oklopnih transportera (APC) i borbenih vozila pješaštva (IFV), navodno je imao problema s protivničkim tenkovima opremljenim reaktivnim oklopom. Dakle, Hrvatska ovdje opet pregovaračim postupkom bez šireg natječaja (i transparentnosti te svih prednosti aktivnog tržišnog natjecanja) kupuje jeftinu te dostupnu opremu ograničene borbene sposobnosti.

Inače. ove sustave u Europi koriste belgijska, slovenska, švicarska i njemačka vojska.

Istovremeno na Saboru …

Ono što nije bilo na Vladi bilo je jutros na sjednici saborskog Odbora za obranu. Sjednica je bila zatvorena za javnost s glavnom točkom dnevnog reda pod nazivom „Zajednička nabava obrambenih proizvoda projekata EDA-e“, a iz priopćenja Ministarstva obrane daje se razabrati da se zapravo raspravljalo o nastavku zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije.

Zatvorena sjednica saborskog Odbora za obranu (Photo: MORH/F.Klen)

Na sjednici su sudjelovali ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj sa suradnicima, a Banožić je pred članovima Odbora rekao:

„Republika Hrvatska pravovremeno je prepoznala važnost popune zaliha vojne opreme te se pridružila europskoj inicijativi u uspostavi ovog projekta zajedničke nabave streljiva i druge opreme u okviru projekta Europske obrambene agencije. To je i izravan poticaj obrambenoj industriji“.

Riječ je o implementaciji Projektnog sporazuma o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije kojeg je na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu u ožujku 2023. godine za Republiku Hrvatsku potpisao sam Mario Banožić. Prema tadašnjim dogovorima, koji su finalizirani u svibnju ove godine, do ožujka 2024. bi EU trebala u Ukrajinu isporučiti milijun komada granata kalibra 155 mm – ali iz nacionalnih zaliha država članica (uz nakanade do ukupne vrijednosti od milijardu eura). Taj bi se napor onda barem djelomično nadomjestio zajedničkim EDA projektom vrijednim još milijardu eura – dok je oko 500 milijuna eura dodatno odvojeno za poticanje europske vojne industrije koja bi to streljivo trebala proizvesti. Ovoj shemi zajedničke proizvodnje streljiva su do lipnja 2023. priključilo 26 država (osim Bugarske i Irske iz EU-okvira, ali s Norveškom), da bi onda ljetos i Bugarska najavila svoje uključivanje.

Do sredine kolovoza je u Ukrajinu bilo ukupno otposlano tek 223.800 komada streljiva u ovom projektnom okviru, iako je vrijednost robe prešla 1,1 milijardu eura. Iako je EU naknadila samo dio toga, već se tada jasno vidjelo da prvotno predviđena financijska sredstva vjerojatno neće biti dovoljna – pa će ih trebati povećavati, za što treba i nacionalna privola pojedinih država uključenih u posao. Kako se zaključivanje konačnih ugovora s odabranom industrijom očekivalo do kraja rujan ove godine – vjerojatno se upravo ta financijsko-industrijska tematika našla i na današnjoj sjednici relevantnog saborskog odbora. Kako bilo da bilo, Odbor za obranu Hrvatskog sabora jednoglasno je podržao prijedlog Ministarstva obrane.

„Hrvatska, s obzirom da je turistička zemlja, ne smije biti jedna od malobrojnih zemalja u Europi koja nema hitnu helikoptersku medicinsku službu”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš proslavljajući Dan općine Jelsa na svom rodnom otoku Hvaru. Bilo je to baš u vrijeme kada je žalbeni rok na rezultate natječaja za usluge helikopterske hitne medicinske službe odbrojavao svoje zadnje sate, pa je Beroš  najavio da će „takva služba, ako međunarodni natječaj završi povoljno, biti uspostavljena u prvom kvartalu iduće godine”. Rokovi za žalbu su prošli, neslužbeno se tvrdi da žalbi nije ni bilo, ali ugovor za uspostavu hitne helikopterske službe još uvijek nije potpisan. Iz Ministarstva zdravstva kažu kako je pokrenuta procedura ishođenja suglasnosti Vlade RH za sklapanje ugovora o javnoj nabavi za koju se nadaju da će biti dobivena do kraja mjeseca, nakon čega počinje teći rok od 90 dana za konačan potpis ugovora. No kolovoz je na samome kraju, ostao je još jedan dan, kao i posljednja kolovoška sjednica Vlade, pa će se sutra valjda saznati hoće li se napokon okončati ova priča ili će se prenijeti bliže prema parlamentarnim izborima.

Nakon 1000, MORH je prestao brojati medicinske letove s Krka (Photo: HRZ)

Ministarstvo zdravstva raspisalo je javni natječaj za „Usluge helikopterske hitne medicinske službe (HEMS) u Republici Hrvatskoj” prije punih 6 mjeseci – 28. veljače ove godine. Radilo se o otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti (na temelju 85. stavka 1. točke 1., članka 86. stavka 1. i članka 88. Zakona o javnoj nabavi) s procijenjenom vrijednosti od 50.400.000,00 eura (bez PDV-a). Do ovog nemalog iznosa došlo se temeljem procjene projekta tijekom sedmogodišnjeg razdoblja za 2 baze (Split i Rijeka), uz operativne po 24 sata dnevno, te za 2 baze (Zagreb i Osijek) operativne samo tijekom dnevne vidljivosti, ukupno 7 dana u tjednu, ukupno na bazi 10.500 sati leta. Pritom je procijenjeno da vrijednost za Grupu 1: „Lokacija helikopterske hitne medicinske službe – Rijeka i Split” – na bazi 7.350 sati leta iznosi 35.280.000,00 eura (bez PDV-a), dok je vrijednost za Grupu 2: „Lokacija helikopterske hitne medicinske službe – Zagreb i Osijek” – na bazi 3.150 sati leta – 15.120.000,00 eura (bez PDV-a). Za lokacije Rijeka i Split predviđeno je da HEMS pokriva 8 županija: Primorsko-goransku, Istarsku, Ličko-senjsku  i Karlovačku, te Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju. Druge dvije baze – Zagreb i Osijek – pokrivaju kontinentalnu Hrvatsku: Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku, te Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Tu je u oči upalo da će Karlovačku županiju pokrivati helikopteri i morskog i kontinentalnog baziranja. Iako je djelovalo kao greška, Ministarstvo zdravstva pojasnilo je da će se „zbog geografskih obilježja i meteoroloških uvjeta“ Karlovačku županiju pokrivati iz baza i u Rijeci i u Zagrebu.

Ugovor je, kako rekosmo, predviđen u trajanju od 7 godina, i to od dana pune operativnosti, odnosno pune operativnosti dnevnih letova. Punu operativnost za Grupu 1 Ministarstvo zdravstva očekuje u roku od 6 mjeseci od dana sklapanja ugovora za dnevne operacije, dok je uspostava operativnosti za noćne letove produžena na dodatnih 6 mjeseci, odnosno ukupno 12 mjeseci od dana potpisa na ugovor. Grupa 2, predviđena samo za dnevnu uporabu, nema takvih pogodnosti, i ona mora postati operativna u roku od ukupno 6 mjeseci. Ministarstvo je odredilo da će odabrani ponuditelj osigurati odgovarajuće helikoptere i medicinske uređaje te opremu sukladno tehničkoj specifikaciji, sve to prikladno za HHMS posadu te HHMS medicinske putnike i ostale putnike, dok će naručitelj (tj. Ministarstvo zdravstva) osigurati medicinsko osoblje – liječnike, medicinske tehničare i/ili medicinske sestre, prostor za operativnu bazu HHMS-a na prikladnim lokacijama (ustupajući te prostore na korištenje izvršitelju usluge bez naplate), te gorivo.

Tijekom travnja i svibnja Ministarstvo zdravstva zaprimilo je niz pitanja zainteresiranih ponuđača, ali je priznalo i vlastitu grešku – naime, Ministarstvo je uočilo grešku u jednoj od formula predstavljenih u troškovnicima no, kako je javno objavilo u dokumentaciji javne nabave, „navedenim izmjenama Dokumentacija o nabavi nije značajno izmijenjena“ zbog čega  nije  produžen  rok za dostavu ponuda. Rok  je, međutim, izmijenjen  zbog pojašnjenja koja je Ministarstvo zdravstva  moralo dati na  određene nejasnoće u dokumentaciji, pa  je prvi planirani rok za dostavu  ponuda 8. svibnja 2023.  produžen na 31. svibnja ove godine. Tog zadnjeg  dana petog mjeseca ponude su otvorene s početkom u 10 sati – zaprimljeno  ih  je ukupno 3, od čega je talijansko-španjolsko-hrvatska Zajednica  ponuditelja EliFriulia  S.p.A, Eliance Helicopter Globl Services S.L. i Eli-Adriatik d.o.o. dala ponude za obje grupe (i morsku i kontinentalnu), dok je tvrtka Alidaunia S.R.L. iz Foggie (Italija) ponudila usluge samo za Grupu 1 (Split i Rijeka).

Jedan od helikoptera iz flote talijanske tvrtke EliFriulia

Sa samo 3 ponuđača izbor je minimalan, pa konačna odluka Ministarstva  zdravstva –  donesena 28. srpnja 2023. – nikoga nije iznenadila. Za obje grupe, 1 i 2, odnosno morsku i kopnenu hitnu helikoptersku medicinsku službu, izabran je isti ponuđač, talijansko-španjolsko-hrvatska zajednica ponuditelja EliFriulia, Eliance Helicopter Global Services i Eli-Adriatik, koja je vrijednost svojih usluga za Grupu 1  procijenila na 35.068.320,68 eura bez PDV-a, odnosno na 43.835.400,85 eura s PDV-om, a za Grupu 2  14.953.680,68 eura (bez PDV-a) ili 18.692.100,85 eura s PDV-om. Ukupna cijena ovog ponuđača za obje grupe iznosi 50.022.001,36 eura bez PDV-a, što je u okviru vrijednosti zadane od Ministarstva zdravstva. Ponuda tvrtke Alidaunia S.R.L. za  Grupu 1 je odbijena, uz obrazloženje da nije dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude kako je traženo u Dokumentaciji o nabavi.

Izabrani ponuđač najavio je da će davati izjave tek po potpisu ugovora, kojeg se sada već s nestrpljenjem očekuje. Do nove turističke sezone 2024. helikopteri MUP-a i HRZ-a, kojima su se do sada obavljali medicinski letovi, dobit će leteće društvo s ponešto proširenom ponudom medicinskih  usluga. Treba se samo nadati da će ovaj pokušaj uspostave helikopterske medicinske službe biti sretniji i uspješniji od onog prošlog, iz 2015. godine.

*tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva

Ministarstvo obrane RH jučer je objavilo Plan nabave za 2023. godinu. Naravno, kako više nema ni sustavnih predstavljanja budućih nabava, kao ni javnog rezimiranja ostvarenja iz proteklih godina takvih aktivnosti – danas nam preostaje samo sagledati osnovne crte objavljenog dokumenta, koliko god on djelomično te nepotpuno objavljen bio. Dakle, spomenuti Plan je podijeljen u 4 knjige, od čega se „Knjiga broj 1“ – najveća po broju roba i usluga koja se nabavljaju u ovoj godini – odnosi na postupke jednostavne nabave i pregovaračke postupke s prethodnom objavom. Kompletna „Knjiga broj 2“ nije objavljena, dok se „Knjiga broj 3“ odnosi na nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, jer je riječ o nabavama koje „uključuju obrambene ili sigurnosne značajke“ pa se na njih primjenjuje Uputa o provedbi postupaka nabave u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH, donesena 2013. godine. „Knjiga broj 4“ donosi popis nabava koje se provode putem agencija, međunarodnih organizacija i međunarodnih sporazuma. Dakle, ne samo što se u obrambeni sustav javnih nabava sadržajno vratila klasificirana „Knjiga (ili Registar) 2“, čije je svođenje na nulu godinama predstavljalo velik doseg i doprinos transparentnosti te umanjenju rizika od korupcije – već je i sadržaj dosadašnjih ukupno 5 „Knjiga ili Registara“ sada sveden na njih četiri. Konkretno, ukinuta je negdašnja samostalna „Knjiga 4“ kao registar poslova javne nabave obavljanih preko Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu, čiji je sadržaj sada inkorporiran u podatke aktualne te najveće „Knjige 1“. Time je sektor obrane ukazao i na faktično odustajanje od jačanja zajedničkog pregovaranja, ugovaranja i nabavljanja na razini ukupnog državnog aparata – čime se nastojalo smanjiti cijene pojedinih roba koje ispadnu skuplje kada ih u manjim količinama nabavljaju razni pojedinačni državni sektori.

No, na prvi pogled je široj javnosti najzanimljivija nova i iznimno kratka „Knjiga broj 4“ (međunarodne nabave), pa ćemo pregled MORH-ovih nabava započeti upravo s njom. Prema ovom dijelu Plana nabave, od međunarodnih subjekata i temeljem međunarodnih ugovora tijekom 2023. namjerava se nabaviti 4 osnovna predmeta, i to: (1) laki protuoklopni raketni sustav RGW 90 Matador – za što je MORH namijenio 3.731.475,00 eura, ali i (2) protuoklopni vođeni raketni sustav FGM-148 Javelin – za čak 25 milijuna eura, (3) opremu za vozila Bradley M2A2 ODS – za 12.027.490,80 eura, te već nekoliko puta najavljivanu provedbu (4) modernizacije i nadogradnje radara Lockheed Martin AN/FPS-117 – vrijednu 45.469.118,00 eura. Sve ove navedene nabave trebale bi započeti u prvom kvartalu ove godine, dok će se jedino za opremu za Bradleye sklapati četverogodišnji ugovor, a za ostalo – trogodišnji.

„Knjiga broj 3“ ima ponešto više stavki – njih ukupno 19, i među ostalim uključuje nabavu: (1) snajperske puške 7,62*51 mm (vrijednost 63.361,00 eura), (2) održavanja aviona ZLIN-Z242L (vrijednost: 2.480.325,00 eura), (3) nastavak kupovine jurišnih pušaka VHS-D2/K2 – i to tijekom 2023. u vrijednosti od 1.875.000,00 eura, te dodatno kroz četverogodišnji ugovor u vrijednosti od 7,5 milijuna eura, kao i (4) provedbu radova u vojarni „Sveto Letica Barba“ u Splitu (izrada projekta za rekonstrukciju lukobrana – 37.500 eura, rekonstrukcija sustava lukobrana – 775.000,00 eura, te nadzor radova rekonstrukcije lukobrana – 10.618,00 eura). Naravno, imajući u vidu dosadašnju uspješnost MORH pri ugovaranju bilo kakvih zbiljnijih građevinskih radova, i spomenuti niz predstojećih poslova (planiranje, javna nabava posla, te provedba posla s nadzorom) – najava svih ovih aktivnosti za samo jednu godinu izgleda iznimno optimistično, te izgleda moguća samo uz najavljenu redukciju postupaka, transparentnosti i konkurencije. U ovoj 3. Knjizi navedene su još i nabave Pleterovih usluga (prehrana – uključivši i nabavu namirnica, čišćenje poslovnih prostora, te pranje i čišćenje rublja), kao i pribavljanje raznih vrsta streljiva, te druge opreme i usluga.

„Knjiga broj 1“ je najobimnija – na čak 54 stranice donosi se popis 542 predmeta nabave – od poštanskih markica, preko analize medijskih objava (uz živ i zdrav SOJI!) i obimnog popisa informatičke opreme i usluga, pa sve do građevinskih radova i vojne opreme. Iz ovog nepreglednog popisa izdvojit ćemo tek nekoliko stvari: (1) sustav za prikaz situacije na bojištu (BMS) – vrijedan 3.312.894,84 eura, (2) radio uređaj vojnika – vrijednost: 21.080.890,82, (3) borbene prikrivne odore – vrijednost: 34.215.500,00 eura, (4) BOV Patria – vrijednost 157.940.142, 00 eura, (5) automatski bacač granata Mk19 40 mm i ugradnja na BOV Patria – vrijednost 864 tisuća eura, (6) modifikacija BOV Patria CRO ZPS u BOV Patria CRO ZPB – vrijednost: 140.625,00 eura, (7) održavanje i dijelovi za avione Pilatus PC-9M – vrijednost 8.900.000,00 eura, (8) održavanje aviona AT-802A/F – vrijednost: 1.900.000,00 eura, (9) održavanje besposadnog sustava ORBITER 3 – vrijednost 2.167.273,00 eura, (10) održavanje helikoptera BELL 206B3 i OH-58D – vrijednost 12.830.000,00 eura, (11) modernizacija DBM-81 „Cetina“ – vrijednost 2.126.219,00 eura, (12) izgradnja kompleksa delaboračnice – vrijednost: 5.972.530,00 eura, te (13) održavanje BVP M-80 – vrijednost: 334.221,00 eura. Posebno tu bode oči činjenica da se za održavanje sustava Orbiter 3B sada odvaja praktično 2,2 milijuna eura, dok je u nabavi ta oprema koštala ukupno 4.879.633 kuna s PDV-om, odnosno  647.638,6 eura, tako da se za održavanje postojećeg sustava sada odvaja gotovo 4 puta njegovu nabavnu cijenu iz svibnja 2018. godine.

Za razliku od 2021. godine, kada se zadnje održalo barem ograničenu prezentaciju Plana nabave – sada samo šturi dokument

Letimičnim pogledom može se ustanoviti da je u ovogodišnjem Planu nabave loše prošao Vojni ordinarijat, za čije potrebe se ne nabavlja praktički ništa, ali jednako tako nema ni najave nabave već najavljivanih vanobalnih ophodnih brodova i lovaca mina. Naravno, treba uzeti u obzir da se Plan nabave može promijeniti tijekom godine, ali i da je aktualni ministar obrane uveo klasificirane vojne nabave, koje je postupno ukinuo Ante Kotromanović, a Damir Krstičević je tajnost nabava sveo na nulu. Jednako tako, Banožić je ukinuo gotovo 10-ljetnu tradiciju javne prezentacije Plana nabave, namijenjenu prvenstveno resornom saborskom Odboru za obranu i Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, kao i udruga koje se bave transparentnošću te borbom protiv korupcije poput Transparency Hrvatska. Zašto je Banožić ukinuo ovu praksu upitali smo i MORH još u svibnju ove godine, no odgovor nikada nije stigao. Zato predlažemo da MORH svakako u Plan nabave već za ovu godinu uključi i nabavu usluge odgovaranja na novinarska pitanja, budući da služba kojoj je to u opisu posla – ne odgovara.

Srbija je pošle godine ugovorila nabave naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od jedne milijarde i 318 miliona američkih dolara. Taj iznos je veći od ukupne vrijednosi svih nabava od prosinca 2016. godine, kada je pokrenut proces modernizacije Vojske Srbije (VS). Iznos ugovorenih nabava naveden je u izvještaju o poslovanju javnog poduzeća Jugoimport-SDPR za prošlu godinu. Navedeno je da se radi o 287 pojedinačnih ugovora potpisanih s 31 zemljom. Podaci nisu precizirani kada se radi o dijelu iznosa tih ugovora namjenski za VS, ali relevantni su za procjenu jer je Jugoimport-SDPR zadužen za sve nabave strategijski važnih sredstava vojne namjene i u toj listi je praktično svo naoružanje i vojna oprema.

Neki od ugovora potpisani su za potrebe domaće proizvodnje u tvornici “Borbeni složeni sistemi” i ostalima koje su u 100 posto vlasništvu Jugoimport-SDPR. Indirekno, to su također nabave za VS jer, na primjer, borbena vozila Lazar 3 i Miloš koja su u serijskoj proizvodnji za domaće potrebe pokreće američki motor i imaju francuski neovisni ovjes. Obzirom da trenutno nema informacija o tome da postoje aktivni ugovori za borbene sustave, za izvozne narudžbe, za Borbene složene sisteme možemo smatrati da su dio modernizacije VS. Vjerovatno se dio ugovora za uvoz odnosi na preprodaju nekih sredstava i neke proizvode koji u ukupnoj vrijednosti poslova ne predstavljaju znatan udio.

Potpisivanje ugovora o kupovini dodatnih Lazara 3 u ožujku 2021. (Photo: MORS)

Prema podacima izvještaja o poslovanju Jugoimport-SDPR prošle godine realizirani su uvozni poslovi u vrijednosti od 223,4 milijuna USD. Od tog iznosa 186,2 milijuna dolara su nabave za VS i 37,2 milijuna dolara su sredstava za proizvodnju i brokering. U unutarnjem prometu ugovoreno je 92,3 milijuna dolara i to se uglavnom odnosi na modernizaciju Vojske Srbije. Dramatičan rast nabava naoružanja podrazumijeva nove velike ugovore.

Bitan partner bila je Rusija od koje su naručenaa četiri Mi-35M, tri Mi-17V-5, dvije bitnice sustava protuzračne obrane Pancir-S1M, sustavi za protuelektronička djelovanja. za borbu protiv dronova, itd. Praksa u velikim poslovima je da se dio novca daje kao avans, ali nije javni podatak koliko je plaćeno Rusiji za naoružanje koje se sada ne može dobiti zbog međunarodnih sankcija i blokade ruskog gospodrstva. Svakako, radi se o velikom previdu i nesmotrenosti kada se ugovara nabava tehnike sa zemljom koja se pripremala za rat, i podrazumijevamo da je obavještajni rad Srbije osigurao pravovremene i točne informacije o prilikama na istoku.

Slijedimo službene najave o novim nabavama i u skladu s njima prošle godine ugovorene su kupovine radara iz Francuske, sustava GM 400, GM 200 i GM 60 za sustav zračnog izviđanja i obavještavanja, i za postrojbe protuzračne obrane. Od Airbusa naručeno je 10 višenamjenskih H145M za VS kao dodatak na ranije pribavljenih pet komada na osnovu ugovora iz prosinca 2016. s kojim je počeo ciklus modernizacije. 

Unutar Srbije Ministarstvo obrane, Ministarstvo financija i Jugoimport-SDPR ugovorili su nabave naoružanja domaće proizvodnje s velikim udjelom uvoznih agregata i uređaja.

* ovaj je tekst autor Aleksandar Radić objavio 11. kolovoza 2021. na portalu “Balkanska bezbednosna mreža” (https://www.balkansec.net/). Tekst prenosimo s dozvolom, a njegov original pod naslovom “Srbija naručila oružje za čak 1,3 milijarde dolara” dostupan je na adresi: https://www.balkansec.net/post/srbija-naru%C4%8Dila-oru%C5%BEje-za-%C4%8Dak-1-3-milijarde-dolara

Nikad viđeno u Europi – prvi u MUP RH (Photo: bellflight.com/MUP RH)

Kako je danas izvijestilo Ministarstvo unutarnjih poslova, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović potpisao je u srpnju 2022. godine ugovor s američkom tvrtkom Bell Textron Inc. o nabavi dva višenamjenska helikoptera Subaru Bell 412EPX, s modulima za medicinsku evakuaciju, te traganje i spašavanje. Na taj način je upravo MUP RH, temeljem provedenog postupka javne nabave, nabavio prve Subaru Bell 412EPX u čitavoj Europi s vrijednosti ugovora od 36.294.975,00 EUR s PDV-om. Helikopteri će biti u floti Ministarstva unutarnjih poslova, a koristit će se za potrebe akcija spašavanja civilne zaštite i HGSS-a te hitnih medicinskih letova.

Riječ je o trenutno najmodernijoj verziji Bell 412 platforme, čije su glavne pogodnosti poboljšana izdržljivost u smislu povećanja maksimalne kilaže i količine tereta, kao i povećanja tzv. izlaznog momenta za više od 10 posto pri brzinama od 60 čvorova. Navedene nadogradnje znače veću brzinu i učinkovitost pri obavljanju složenih akcija spašavanja i/ili medicinskog zbrinjavanja, što u konačnici bitno utječe i na pravovremenost, odnosno efikasnost ukupne reakcije sustava u kriznim situacijama.

Eurocopter EC 135 u trenutnoj Floti MUP RH

U MUP-u podsjećaju da su sredstva za nabavu putem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osigurana iz fondova Europske unije – konkretno temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija,u sklopu projekta „Helikopterska potpora sustavu civilne zaštite“.

Vrijednost projekta iznosi 273.294.117,65 kuna s PDV-om, od čega je 85% bespovratnih sredstava, odnosno 232.300.000,00 kuna s PDV-om. Rok isporuke naručenih helikoptera je 15 mjeseci od potpisivanja ugovora – dakle do kraja 2023., ili na samom početku 2024. godine. Taman za nove parlamentarne izbore!

Naravno, time MUP RH nastavlja svoju praksu prikupljanja malih kvota raznolikih letjelica koje su sve temeljito različite od onih u floti Oružanih snaga i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Pri tome se onda, zbog raznovrsnosti i malog ukupnog broja homogenih letjelica, u državu redovito  ne pribavlja i odgovarajući sustav ceretificiranog održavanja takvih letjelica – garantirajući za njih ili konstantan odlijev novaca za takve tekuće svrhe u inozemstvo, ili pak nisku razinu operativne spremnosti tako skrpane policijske flote na srednji i dulji rok.