Geopolitičke napetosti, politički pritisak i krize financiranja dovode u opasnost održivost multilateralnih mirovnih operacija, prema novoj analizi razvoja i trendova u multilateralnim mirovnim operacijama koju je u ponedjeljak, 25 svibnja, objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) uoči Međunarodnog dana mirovnih snaga Ujedinjenih naroda 29. svibnja. Broj osoblja u mirovnim operacijama krajem 2025. pao je na najnižu razinu u najmanje 25 godina, naglasio je taj ugledni i često citirani Institut. Zaključno s 31. prosinca 2025., u mirovne operacije bilo je raspoređeno 78.633 međunarodnih djelatnika, što je 49 posto manje nego 2016. i najniža razina barem od 2000. godine. Iako su brojke padale tijekom cijelog desetljeća, 2025. je zabilježila najoštriji međugodišnji pad u tom razdoblju – za 17 posto.

„Ako se stvari nastave na ovaj način, mogli bismo vidjeti dramatično slabljenje multilateralnog upravljanja sukobima i gotovo potpuno marginaliziranje institucija poput Ujedinjenih naroda, zbog savršene oluje financiranja, političkih i geopolitičkih čimbenika“,

rekao je dr. Jaïr van der Lijn, direktor SIPRI-jevog programa za mirovne operacije i upravljanje sukobima, dodavši: „Rezultat će vjerojatno biti više sukoba, a ti sukobi vjerojatno će imati još teže posljedice na civile jer države napuštaju davno uspostavljene norme.“

Ukupno 58 multilateralnih mirovnih operacija bilo je aktivno u 34 zemlje ili teritorija diljem svijeta tijekom 2025. To su tri operacije manje nego u 2024. Subsaharska Afrika i Europa bile su domaćini 18 misija, Bliski istok i Sjeverna Afrika (MENA) 14, Amerika 5, a Azija i Oceanija 3. Gotovo tri četvrtine (73 posto) osoblja raspoređeno je u samo pet misija, od kojih su četiri u subsaharskoj Africi.

Kriza financiranja

Došlo je do krize u financiranju mirovnih operacija UN-a jer glavni donatori nisu na vrijeme ili u cijelosti platili svoje obveze. U srpnju 2025. mirovne operacije UN-a suočile su se s manjkom od 2 milijarde američkih dolara – više od 35 posto ukupnog proračuna od 5,6 milijardi dolara za 2024.-2025. – te su neke bile prisiljene značajno smanjiti broj osoblja kao rezultat toga. U Vijeću sigurnosti UN-a tvrdokorni zahtjevi i prijetnje vetom stalnih članica komplicirali su odluke o obnavljanju mandata operacija. Na primjer, unatoč čestim kršenjima sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Libanona iz 2024., Sjedinjene Države su tijekom pregovora o obnovi mandata u kolovozu 2025. zatražile prekid misije Privremenih snaga UN-a u Libanonu (UNIFIL). U kompromisnom potezu, Vijeće sigurnosti glasalo je za obnovu misije posljednji put do prosinca 2026. VS odobrilo je raspoređivanje proširenih sigurnosnih snaga s ad hoc koalicijom, Snagama za suzbijanje bandi, na Haitiju, uz stvaranje Ureda za potporu UN-a za pružanje logističke i operativne potpore. To se dogodilo nakon što je inicijativa koju su 2024. godine podržale SAD za transformaciju Multinacionalne misije sigurnosne potpore na Haitiju (MSS) u mirovnu operaciju koju vode i financiraju UN zaustavljena uglavnom zbog protivljenja Kine i Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a.

Nema održivih alternativa upravljanju sukobima pod vodstvom UN-a

Iako od 2014. nijedna nova mirovna operacija pod vodstvom UN-a nije odobrena, par njiih je pokrenulo nekoliko regionalnih organizacija. Međutim, događaji u 2025. godini naglasili su ograničenja regionalno vođenih misija.

Poput UN-a, regionalne organizacije poput Afričke unije, Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) također su se borile s nedovoljnim financiranjem i zastojem u donošenju odluka o mirovnim operacijama – na primjer u Sudanu i Ukrajini – zbog geopolitičkih rivalstava.

„Regionalnim organizacijama nedostaju ključne sposobnosti kada je u pitanju uspješna, integrirana izgradnja mira, a istovremeno ih muči nedostatak financiranja i nemogućnost postizanja dogovora poput UN-a“,

rekla je dr. Claudia Pfeifer Cruz, viša istraživačica u SIPRI-jevom programu za mirovne operacije i upravljanje sukobima: „Kako se upravljanje sukobima pod vodstvom UN-a smanjuje, ono ostavlja sve veću prazninu koju alternativni modeli ne mogu popuniti.“

Ove godine navršava se 78 godina od dolaska UN-ovih mirovnih snaga na Bliski istok

Unatoč poteškoćama, postoje dokazi da podrška multilateralnom upravljanju sukobima u načelu ostaje široka i snažna. Na primjer, više od 130 država članica UN-a raspravljalo je o tome kako osigurati budućnost mirovnih operacija UN-a na Ministarskom sastanku za očuvanje mira u Berlinu u svibnju 2025. Također, novi mirovni sporazumi i sporazumi o prekidu vatre često uključuju planove za raspoređivanje multilateralne mirovne operacije, uključujući mirovni sporazum za Gazu iz listopada 2025. Međutim, u Vijeću sigurnosti UN-a i regionalnim tijelima, prijedlozi za nove ili rekonfigurirane operacije često su propadali zbog političkih podjela, otpora države domaćina i problema oko financiranja.

U tom kontekstu, odgovori na međunarodne krize sve više izlaze izvan utvrđenih institucionalnih okvira multilateralnih mirovnih operacija, umjesto toga poprimajući oblik jednostranih, bilateralnih i ad hoc aranžmana koji su često militariziraniji i izravnije pod utjecajem vlastitih interesa uključenih država. „Slom multilateralnog upravljanja sukobima nije neizbježan. Očito postoji široka podrška mirovnim operacijama UN-a u načelu“, rekla je Claudia Pfeifer Cruz.

„Međutim, kako bi se održalo multilateralno upravljanje sukobima, države će morati ići dalje od izraza podrške – morat će osigurati predvidljivo financiranje i stvoriti dovoljno političkog prostora kako bi se omogućili učinkoviti multilateralni odgovori.“

Ostali mirovne misije

Nova misija GSF (Gang Suppression Force) na Haitiju

Svih 10 najvećih doprinositelja vojnog osoblja multilateralnim mirovnim operacijama bilo je na globalnom jugu, objavio je SIPRI. Uganda je postala najveći doprinositelj vojnog osoblja, a slijede je Nepal, Bangladeš i Indija. Preostalih 10 najvećih doprinositelja nalazilo se u subsaharskoj Africi (Ruanda, Etiopija, Burundi i Kenija) ili Aziji i Oceaniji (Pakistan i Indonezija). Broj raspoređenog osoblja povećao se u Americi i Europi, ali se smanjio u svim ostalim regijama.

Dvije nove mirovne operacije osnovane su 2025. godine: Misija Afričke unije za podršku i stabilizaciju u Somaliji (AUSSOM) i Snage za suzbijanje bandi (GSF) na Haitiju. Obje su zamijenile postojeće misije. Četiri mirovne operacije zatvorene su 2025. godine, u Demokratskoj Republici Kongo, na Haitiju, u Iraku i u regiji Nagorno-Karabah u Azerbajdžanu.