Britansko sveučilište u Oxfordu je jučer, 25. ožujka 2020. godine, pokrenulo projekt usporednog praćenja reakcija niza država širom svijeta na izazove koje pred njih postavlja pandemija koronavirusa SARS-CoV-2. Za sada ovaj istraživački projekt na polju javne uprave, provođen u okviru Blavatnik visoke škole za javnu upravu Sveučilišta Oxford, prati mjere koje poduzimaju 73 države – među njima i Kina, Južna Koreja, Italija, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, ali i Hrvatska, Srbija, Mađarska, te niz drugih. Ovaj se pregled učestalo obnavlja i zasnovan je na javno dostupnim podacima.

Ideja projekta nazvanog „The Oxford COVID-19 Government Response Tracker“ (OxCGRT), zasnovanog u ožujku 2020. godine, sustavno je bilježenje poteza koje pojedine države poduzimaju u svojoj borbi s bolešću Covid-19 – ne bi li se uspostavilo sustavni zajednički pregled i usklađeni „index strogosti“. Njime se namjerava pomoći istraživačima, tvorcima javnih politika, ali i građanima,  u razumijevanju mogućih javnih mjera, njihovom utjecaju na širenje zaraze, te lakšem praćenju mogućih kretanja u borbi s pandemijom.

Profesor Tomas Hale, koji u ime „Blavatnik School of Government“ vodi projekt, izjavio je: „Naš indeks ne može, naravno, ispričati punu priču, ali mi vjerujemo da podaci koje smo prikupili mogu pomoći donositeljima odluka i profesionalcima javnog zdravstva pri razumijevanju koherentnosti javnih državnih odgovora, ne bi li pružili prvi korak u razumijevanju koje su mjere bili efikasne u kojim kontekstima, i zašto“.

Budući je izbijanje pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 krenulo siliti razne države svijeta, pa i Republiku Hrvatsku, na uvođenje mjera kojima se pokušava zaustaviti ili barem usporiti širenje zaraze, istraživači iz Oxforda sve su te razne mjere podijelili u 11 načelnih grupa: (1) zatvaranje škola, (2) zatvaranje radnih mjesta, (3) otkazivanje javnih događanja, (4) zatvaranje javnog transporta, (5) provedbu javnih informativnih kampanja, (6) ograničavanje internog prometa u državama, (7) kontrolu međunarodnih putovanja, (8) fiskalne mjere, (9) monetarne mjere, (10) izvanredno investiranje u zdravstvenu zaštitu, te (11) investiranje u pronalazak cjepiva. Podaci o provedbi ili jačanju državnih aktivnosti na pojedinim područjima promatranja gledaju se iz javnih izvora, temeljem pretraga britanskih istraživača i njihovog pomoćnog osoblja.

Dok epidemiološki odgovori pojedinih Vlada znatno variraju među državama, a njihov je učinak itekako ovisan o političkim te socijalnim kontekstima svakog pojedinog društva, oni su ipak međusobno usporedivi. Prikupljeni podaci o njima, promatrani kroz vrijeme od otkrivanja prvog slučaja zaraze u pojedinoj državi (što je 25. veljače za Republiku Hrvatsku), daju zanimljive i usporedive grafičke prikaze nacionalnog provođenja epidemioloških mjera. Kao primjer ove aktivnosti, jučer su objavljeni usporedni grafički prikazi razvoja mjera odgovora na pandemiju za šest velikih država svijeta.

Hrvatska na vrhu liste

Ovakve grafičke preglede, budući su rađeni prema usklađenim osnovama, može se i međusobno uspoređivati, budući da se tako posloženi podaci evaluiraju u zajednički „indeks strogosti“ državnih odgovora na pandemiju. Kao prvo, tu je mogućnost čiste usporedbe stanja strogosti mjera na pojedini zajednički datum – što su britanski istraživači također jučer objavili javnosti, s utorkom (24. ožujka) kao bazom ovog konkretnog promatranja.

Ovaj je prikaz posebno zanimljiv budući da pokazuje prosjek strogosti uvedenih epidemioloških mjera među državama – u kojem se jasno vidi kako ta prosječna razina mjera u državama (sivi pravac) postaje sve oštrija s porastom broja zaraženih građana. Pri tome u oči upadaju i pojedine države koje su svoju epidemiološku zaštitu shvatile ozbiljnije (ili manje ozbiljno od prosjeka) – gdje Hrvatska predvodi one „ozbiljne“ s nacionalnim „indeksom strogosti“ od 100, na tada aktualnih 382 zaražena građana, a još su istaknute susjedna Republika Srbija, Katar, te ratom potresena Sirija. Među „neozbiljne“ tog 24. ožujka upali su Barbados, Nikaragva, Novi Zeland, Izrael i Švedska. Naravno, ovako grub i rudimentaran indeks tu daje samo okvirne mogućnosti usporedbe, bez da zapravo mjeri primjerenost mjera nacionalnim uvjetima i njihovu efikasnost. Pa ipak, usporedba kretanja ovog „indeksa strogosti“ unutar pojedine države daje i mogućnost gruboga uvida u kretanje nacionalne krivulje razvoja preventivnih mjera u usporedbi s drugim državama, prema zajedničkoj vremenskoj skali napredovanja bolesti u njima.Dok je ovaj čitav projekt tek na svom začetku, njegovi će daljnji rezutati zasigurno biti izuzetno zanimljivi. Kako bilo da bilo, i ovi do sada objavljeni pregledi mogu jasno objasniti aktualno ponašanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, koji je i danas objavio skoro nastupanja pojedinih novih mjera – gdje se pojedini dosadašnji kontrolni režimi sada finije kalibriraju.

Nove mjere temeljem evaluacija stanja

Dok u lepezi  raspoloživih mjera još itekako ima prostora za zaoštravanje čitavog nacionalnog režima karantene, aktualno stanje očigledno ostavlja prostora i finijem podešavanju provedbe već otprije uvedenih mjera. Tako je u trenutku s 495 bolesnih za Hrvatskoj danas na red došlo dotjerivanje režima provedbe karantene za profesionalne vozače u teretnom prometu. O toj odluci koju je danas potpisao detalje je javnosti iznio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na popodnevnoj konferenciji za tisak Stožera CZ RH:

„Dopustite mi da vas i ja upoznam sa odlukom koju sam upravo potpisao, a ona se odnosi na vozače teretnih vozila u međunarodnom transportu. Vi znate, kad je krenula… kad su krenule naše mjere vezane za ograničavanje ulaska u Republiku Hrvatsku, pogotovo iz smjera Italije odnosno, Slovenije – da smo dali preporuku… još tada Ravnateljstva civilne zaštite, da svi vozači u tom teretnom prometu, a koji su hrvatski državljani, mogu nastaviti svoj posao, ali pod uvjetom da u vrijeme kad su u Hrvatskoj budu u karanteni. S obzirom da je taj prvi udar… recimo to tako, prošao… mi smo odlučili donekle liberalizirati taj postupak vezan za hrvatske i strane državljane koji voze za hrvatskog poslodavca, u međunarodnom transportu. I oni, nakon utovara ili istovara robe mogu sada koristiti kućnu izolaciju u vlastitom domu, poštujući sve propisane mjere samoizolacije. Ukoliko, naravno, primijete bilo kakve simptome zaraze virusom Covid-19, dužni su se telefonskim putem javiti svom liječniku. Ukoliko postoje oni koji nisu u mogućnosti… ili nemaju uvjete za kućnu izolaciju – oni i dalje mogu koristiti karantene koje su određene od strane Stožera civilne zaštite. A oni koji… čiji je boravak kraći od 24 sata između dvije vožnje, odnosno, utovara i istovara… to vrijeme su dužni provesti u kabini vozila parkiranog na parkiralištu poslodavca“.

Naglasak na promišljanju ravnoteže mjera za zaštitu zdravlja i održavanja ekonomskih aktivnosti vidi se i u najavi koju je medijima potvrdio i ministar zdravstva Vili Beroš, o mogućem skorom otvaranju pojedinih specijaliziranih trgovina u okviru već neko vrijeme zatvorenih tržnica – ne u njihovom otvorenom dijelu s klupama, već u  zatvorenom dijelu za koji bi se propisalo striktne uvjete osnivačima tržnica u skladu s ustanovljenim epidemiološkim okvirom.