Jedno od najrazvijenih i tehnološki najsnažnijih gospodarstava svijeta – Japan – ublažio je desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja, otvarajući put prodaji oružja u više od desetak zemalja, objavio je u utorak 21. travnja BBC. Taj potez označava prekretnicu u odmaku službenog Tokija od pacifizma koji je karakterizirao njegovu poslijeratnu obrambenu politiku. Također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji. Ograničenja koja su do sada ograničavala izvoz oružja na samo pet kategorija – spašavanje, prijevoz, upozoravanje, nadzor i čišćenje mina – bit će ukinuta. To znači da Japan sada može prodavati oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Drastični potez premijerke Sanae Takaichi

Zabrana prodaje oružja zemljama uključenim u sukob ostat će na snazi, iako ne obuhvaća one koje imaju obrambene sporazume s Japanom. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”. “U sve težem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja sada ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost“, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u. Međutim, dodala je i da

“apsolutno nema promjene u našoj predanosti održavanju puta i temeljnih načela kojih smo se pridržavali kao miroljubiva nacija više od 80 godina od rata. (…) U okviru novog sustava, strateški ćemo promovirati transfer opreme, a istovremeno ćemo donositi još rigoroznije i opreznije odluke o tome jesu li transferi dopušteni”.

Glavni tajnik Vlade Minoru Kihara rekao je na konferenciji za novinare da je taj potez “namijenjen zaštiti sigurnosti Japana i daljnjem doprinosu miru i stabilnosti regije“.

Japansko-ukrajinski presretač Terra A1

Upravo danas japanska tvrtka Terra Drone objavila je da se njihov presretač Terra A1 – razvijen s ukrajinskim partnerom Amazing Drones – preselio iz laboratorija na prve crte bojišnice, ulazeći u aktivnu borbenu upotrebu u Ukrajini protiv ruskih dronova Shahed. „Raspoređivanje u obrambene svrhe već je započelo s vojnom jedinicom, a evaluacija i prikupljanje povratnih informacija u stvarnim operativnim uvjetima trenutno su u tijeku“, priopćila je tvrtka sa sjedištem u Tokiju, koja je nedavno strateški investirala u ukrajinski startup. 

Japan je prošlog mjeseca poduzeo i prve korake prema široj transformaciji svojih Kopnenih snaga – 13. travnja Ministarstvo obrane održalo je svečanost u Tokiju povodom uspostave dva specijalizirana ureda zadužena za unapređenje upotrebe bespilotnih sustava – „Ureda za promicanje sposobnosti bespilotne obrane“ i „Ureda za bespilotne sustave“ unutar svog Ureda kopnenih snaga u Ichigayi. Oba ureda trenutno imaju ukupno samo 13 zaposlenika, ali i velike zadaće:  – dva ureda imaju prevelik mandat. Ured za promicanje sposobnosti bespilotne obranme, sa sedam članova, odgovoran je za razvoj operativnih koncepata, provođenje istraživanja i razvoja te obuku osoblja, dok Ured za bespilotne sustave, sa šest članova, nadgleda nabavu, logistiku i održavanje bespilotnih platformi.

Reakcije Kine i Južne Koreje

Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama između SAD-a i Filipina. Japan se prvi put pridružuje vježbama kao sudionik, umjesto samo kao promatrač, kao što je bilo ranije. Oko 1400 pripadnika japanskih snaga samoobrane po prvi put ima izravnu operativnu ulogu. Vježba se zove “Balikatan”, što na tagalogu znači “Rame uz rame”. Ukupno u vježbi sudjeluje više od 17 000 pripadnika oružanih snaga SAD, Filipina, Japana, Australije, Kanade, Francuske i Novog Zelanda. Kina se protivi vježbama, tvrdeći da bi one produbile podjele u regiji. Vježbe se održavaju u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini akvatorija na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan. Kina smatra tu otočnu državu odcjepljenom pokrajinom koja će na kraju biti pod kontrolom Pekinga i ne isključuje upotrebu sile za zauzimanje otoka. Kina je izjavila da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju Japana“. “Kina će ostati vrlo budna i odlučno se protiviti [tom potezu]“, priopćilo je pekinško Ministarstvo vanjskih poslova na jučerašnjoj redovnoj press-konferenciji.

Reagirala je i druga velika vojna i tehnološka sila, Južna Korea. Južnokorejsko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da bi japanska obrambena politika “idealno trebala biti provođena na način koji podržava duh Ustava za mir, a istovremeno doprinosi miru i stabilnosti u regiji“. Južnu Koreju je Japan kolonizirao od 1910. do kraja Drugog svjetskog rata. Japanski vojnici prisiljavali su stotine tisuća Korejaca da rade u rudnicima i tvornicama. Žene su tada bile gurnute u seksualno ropstvo.

Osam desetljeća pacifizma i promjene tog stava

Japanski razarač DDG CHOKAI trenutno je na modernizaciji u SAD-u kako bi nadogradio sposobnosti sustavima Tomahawk

Japanski odnos prema obrani upisan je u njegov Ustav nakon Drugog svjetskog rata 1947. godine. Tada se Japan se odrekao rata kao načina rješavanja međunarodnih sporova i izjavio da Japan nikada neće održati ratni potencijal. Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, posebice nakon užasnog iskustva bacanja nuklearnih bombi na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine. Ali taj se način razmišljanja postupno mijenja, ocijenjuje BBC. Godine 2014. tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio je opću zabranu prodaje vojne opreme, dopuštajući zajednički razvoj oružja sa saveznicima i dajući svojoj obrambenoj industriji pristup novim tržištima i tehnologiji. Dvije godine kasnije, kako je objavio portal Obris.org, olabavljeno je i obrambeno zakonodavstvo Japana, kojim se dopustilo djelovanja japanskih Oružanih snaga van granica zemlje u svrhu kolektivne samoobrane. Godine 2023. tadašnji premijer Fumio Kishida otišao je korak dalje i prvi put od Drugog svjetskog rata dopustio izvoz gotovog smrtonosnog oružja. Takaichi je podržala reviziju pacifističkog Ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi misle da će to uključivati ​​izmjenu članka 9 kojim se odriče rata. Njeni pristaše kažu da se Japan mora suočiti s novom stvarnošću u kojoj stara pravila više ne vrijede za zemlju okruženu Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom. No, kritičari se brinu da Japan postaje ratno sposobna zemlja. Za njih, Takaichijin stav o ustavnoj reformi mogao bi značiti da bi Japan mogao biti uvučen u vojne sukobe.

Inače, japanska vojska, punim imenom Japanske samoobrambene snage, već sada je jedna od najnaprednijih i tehnološki najrazvijenih vojski na svijetu. Druga su najjača snaga u Aziji, iza Kine, s naglaskom na pomorsku i zračnu moć. Aktivno osoblje čini 247.150 vojnika, u rezervi ih je 56.000. Služenje vojnog roka nije obavezno, no sada se razmišlja i o toj opciji. Sanae Takaichi, koja je postala premijerka u listopadu 2025., najavila je kako će se cijeli proces maksimalno ubrzati jer se boji moguće kineske blokade Tajvanskog tjesnaca što bi, po njenim riječima, bila “situacija koja ugrožava japansko preživljavanje“, a to bi, pak, omogućilo japansku intervenciju pod okriljem samoobrane.