U općem raspadu geopolitičke strukture Europe i svijeta koja se događa pred nama, situacija na Zapadnom Balkanu te Bosni i Hercegovini također se „usijava“, a u cijelu priču mogli bi se uključiti i navodni pripadnici ruskih tajnih službi. Za te ruske obavještajce se govorilo još krajem prošle godine da su organizirali ilegalne kampove za obuku u Republici Srpskoj. Prema tekstovima što regionalnih a što međunarodnih medija i portala od četvrtka 20. veljače, ruski obavještajac Aleksandar Bezrukovni uhićen je u BiH i izručen Poljskoj. Ministar odbrane BiH Zukan Helez za DW kaže da je Bezrukovni imao podršku određenih „pojedinaca i grupa u Republici Srpskoj“.
Tako je još u studenom 2023. godine ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio da u entitetu Republika Srpska postoje kampovi za obuku specijalaca i obavještajaca i tako izazvao buru u tamošnjoj javnosti. Godinu dana kasnije, uhićen je Bezrukovni, osumnjičen za diverzije, terorizam i obuku proruskih snaga u BiH. Nakon uhićenja u Bosanskoj Krupi, BiH ga je izručila Poljskoj, što je na društvenim mrežama potvrdio i premijer Donald Tusk, gdje ga vlasti terete za koordinaciju napada protiv Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i drugih zapadnih saveznika.
Zukan Helez (u sredini) na vojnom sajmu IDEX 2025 (Photo: MO BiH)
Prema pisanju Dnevnog Avaza, taj Rus je u okolini Banjaluke obučavao grupu Moldavaca za nasilne akcije protiv proevropske vlasti u Moldaviji, radi sprječavanja njenog puta ka Europskoj uniji. Uhićenje i izručenje Bezrukovnog ministar Helez vidi kao potvrdu svojih ranijih tvrdnji. “Tada sam (2023.) pretrpio strašne verbalne i medijske napade iz RS-a, ali i od dijela medija iz Federacije BiH, koji su tvrdili da takvih kampova nema. Međutim, sada svi šute, kad je opasni terorist, koji radi za interese ruskih službi, uhićen u BiH i izručen Poljskoj. Aleksandar Bezrukovni je već djelovao u Poljskoj i planirao terorističke akcije u zapadnoj Europi i SAD-u“, izjavio je Helez za DW. Dodaje da „BiH nije slaba karika u borbi protiv ruskog utjecaja, ali je mrlja bačena na rad domaćih sigurnosnih agencija jer su, navodno, moldavske službe prije bosansko-hercegovačkih institucija otkrile obuku proruskih elemenata u BiH“. Prema njegovim riječima, Bezrukovni je u BiH stigao iz istočne Europe i imao je podršku određenih „pojedinaca i grupa u RS-u”.
Moldova je učestalo na meti ruskih obavještajaca
Sarajevski profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović ocijenio je za kaže da je Bezrukovni bio dio mreže ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), koja je uspostavila „logističku bazu za obuku i slanje diverzanata na različite destinacije“. „Diverzanti, koji su obučavani u BiH, Moldovi i drugim mjestima izvodili su različite zadatke, uključujući prelete dronova iznad baze Ramstein u Njemačkoj i sabotaže na postrojenjima namjenske industrije i njihovih kooperanata“, rekao je Ahatović. Prema njegovim riječima, uhićenjem i izručenjem Bezrukovnog „presječen je jedan od logističkih koridora za financiranje subverzivnih aktivnosti“, ali ostaje pitanje koliko još takvih ruskih centara postoji u Europi. I glasnogovornik policije Unsko-sanskog kantona Abdulah Keranović naglasio je da je Bezrukovni uhićen u suradnji s bosansko-hercegovačkom Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) – od njih je došla informacija da se na području Bosanske Krupe nalazi strani državljanin koji u BiH boravi ilegalno i za kojeg postoji sumnja da posjeduje krivotvorene dokumente.
Također je i veleposlanstvo SAD-a u BiH ocijenilo „uznemirujućim izvještaje o Rusima, povezanim s privatnim vojnim grupama, koji su upravljali kampom u RS-u i obučavali pojedince za ometanje demokratskih procesa u Moldovi“. Prema navodima Radija Slobodna Europa, postoje i dokazi o lokacijama u BiH i Srbiji na kojima su mlade obučavale osobe povezane s ruskim privatnim vojnim grupama Ferma i Wagner. Slučaj Bezrukovnog pokazuje, ocijenio je ministar Helez, da BiH ostaje meta djelovanja stranih obavještajnih službi, posebno susjednih zemalja i Ruske Federacije.
U međuvremenu situacija u RS i dalje se komplicira, naročito nakon najava da predsjednik RS, Milorad Dodik, planira donijeti zakone kojima će u tom entitetu zabraniti djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH, kao i sigurnosnih agencija na državnoj razini, ako on bude proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu. Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću 26. veljače Sud BiH izreći će presudu po optužnici koja ih tereti za nepoštovanje odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. Budu li proglašeni krivima, mogu dobiti kazne do pet godina zatvora, kao i zabranu obnašanja bilo kakvih dužnosti u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti ili u institucijama koje se financiraju iz proračuna. Dodik i njegovi bliski suradnici već danima prijete “radikalnim mjerama” koje će poduzeti bude li presuda osuđujuća, no on je tek u petak pojasnio što bi to moglo konkretno značiti.
Kako navode mediji, u RS-u u očekivanju presude već danima vlada neka vrsta izvanrednog stanja, a Dodik je u petak u Prijedoru okupio vrh svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kako bi razradili svoju strategiju. Šefica kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić zaprijetila je da će, bude li njen šef osuđen, BiH “prestati postojati kao država u roku od 48 sati“.
