Prema informacijama koje su prije nekoliko dana medijima i službeno potvrđene iz Ministarstva obrane Republike Srbije, za serijske zrakoplove „Lasta V-54“ očekuje se uvođenje u operativnu uporabu u Vojsku Srbije do lipnja 2014. godine. Bit će to velika promjena, nakon prošlogodišnje nesreće o kojoj smo pisali i na portalu Obris.org i višemjesečne obustave svih letova zrakoplova „Lasta“. Postupnom obnovom letova, prvo prototipova, a onda uskoro i serijskih primjeraka ovog zrakoplova, nastavlja se uvođenje u službu ovoga tipa letjelica – što je postupak koji traje godinama, temeljem više desetljeća dugog, polaganog i problemima obilježenog razvojnog procesa.
Lasta – zrakoplov koji nastaje desetljećima
“Lasta 1”, fotografija iz 1986. godine
Začetak ovih aviona seže još u doba SFRJ, kada se početkom 1980-tih zaključilo da je obuka vojnih pilota na klipnim avionima bitno jeftinija nego na letjelicama s mlaznim pogonom. Prema tadašnjim vojnim zahtjevima 1985. i 1986. godine dovršena su prva dva prototipa zrakoplova “Lasta”. No, kako su u hodu rasli zahtjevi postavljani pred novi obučni zrakoplov (uz čistu obuku pilota, željelo se da ove letjelice imaju i dvije uporne točke za nošenje naoružanja – raketa ili alternativno strojnica, te bombi) projektiranje i testiranje novih aviona itekako se odužilo. Do kraja SFRJ su mostarski „Soko” i pančevačka “Utva” uspjeli dogotoviti sklopove za tek desetak „Lasta“. Pri tome, “Soko” je radio krila, a “Utva” trup te završnu obradu.
Ni u godinama koje su slijedile stanje se nije popravljalo, tako da je NATO intervenciju 1999. godine u Srbiji dočekalo tek šest kompletiranih zrakoplova (dva prototipa i četiri od prvotnih šest letjelica iz nulte serije). Prvog dana bombardiranja, u “Utvinim” je pogonima potpuno uništeno njih pet, dok je iz te „nulte serije“ preživio tek jedan, teško oštećen, primjerak „Laste“. Nedugo potom, uslijedilo je prvo pre-projektiranje, koje je novu „Lastu 2“ ograničilo isključivo na obučne zadaće. Ipak , dok od ove letjelice nije bio izrađen ni jedan primjerak, u to je doba zamalo došlo i do konačne obustave čitavog ovog projekta (gdje se navodno razmišljalo o prodaji kompletnog projekta Bugarskoj). Do tada su već bile zabilježene dvije nesreće – prva 1985. godine, kada je u padu prototipa “Laste” teško stradao pilot Laslo Kolar, i druga 1997. godine – kada je pri daljnjim testiranjima ovoga tipa nove letjelice poginuo pukovnik Zoran Vidić, tadašnji zapovjednik Vazduhoplovnog opitnog centra Vojske SR Jugoslavije. Već se tada moglo čuti naznake da je riječ o zrakoplovu s brojnim urođenim problemima.
Proizvodnja zrakoplova “Lasta 95”, 2008. godine
Dok su navodno još 2002. godine stručne službe Generalštaba Vojske Jugoslavije ustanovile kako je tu riječ o “problematičnom avionu”, tijekom obrambeno-ministarskog mandata Borisa Tadića (ožujak 2003. – travanj 2004.) krenulo se i u detaljniju analizu ovog poduhvata. Odmah je u ožujku 2003. godine od „Sektora za Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušnu odbranu“ bila zatražena analiza ispravnosti ulaganja u ovaj razvojni projekt – koja je, prema riječima tadašnjeg pomoćnika ministra obrane Bojana Dimitrijevića, donijela jednoglasni zaključak o potrebi obustave projektiranja „Laste“, budući su sve karakteristike ove letjelice nađene problematičnima. Pa ipak, posao je nastavljen za mandata Prvoslava Davinića (Tadićev nasljednik, travanj 2004. do rujna 2005.), da bi onda do ljeta 2007. bila dovršena prva dva prototipa novog zrakoplova (sada označenog kao “Lasta 3“, „Lasta 95” ili „Lasta V-54“). Oni su i predstavljeni javnosti na beogradskom sajmu Partner 2007. Krajem te iste 2007. godine, projekt „Lasta 95“ dobio je i ključni poticaj – državna tvrtka Jugoimport SDPR uspjela je prodati novi zrakoplov kupcima iz Iraka. Dok se u prvim navodima tu spominjalo 36 primjeraka, već do 2009. godine priča se svela na 20 prodanih komada (gdje je ostalo ponešto nejasno odnosi li se preostalih 16 komada na iračku opciju za kupnju, ili je tu bila riječ o dodatnoj narudžbi za potrebe Republike Srbije).
Pri tome, u trećoj su inkarnaciji „Lasti“ promijenjene forme krila i repa, a trokraka elisa zamijenjena je dvokrakom. Pri tome, osnovni su parametri bili: dužina 8,04 m, raspon krila 8,34 m, brzina od 110 do 310 km/h (od 125 do 280 km/h s naoružanjem) temeljem motora američke tvrtke Lycoming. Krajem 2008. godine dovršena je većina testiranja, da bi početkom veljače 2009. godine bili obavljeni i prvi službeni letovi novoga zrakoplova (bez naoružanja, koje se krenulo dodavati kasnije). Novi je zrakoplov predstavljen široj javnosti 9. travnja 2009. godine, u zrakoplovnoj bazi Batajnica, gdje su dva mjeseca ranije i krenula njegova letna ispitivanja. Od tada, pa sve do 26. rujna 2012. godine – kada je kod Nove Pazove u padu „Laste“ poginuo bojnik VS Goran Savić – isporučeno je 20 primjeraka novog zrakoplova za Irak, dva prototipa (P1 i P2), te dio od naručenih 15 serijskih zrakoplova za RV i PVO Republike Srbije.
Pad „Laste“ i njegove posljedice
Samo nekoliko dana po smrti bojnika Savića, njegovu dotad nezaposlenu udovicu zaposlio je „Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije“, ne bi li se obitelji poginulog pilota olakšalo preživljavanje u podstanarstvu. Pokojnik je ubrzo i posthumno odlikovan Zlatnom medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“, a po njemu je imenovana ulica i dječji vrtić. Na godišnjicu pogibije (krajem ovoga rujna) Goran Savić je dobio i spomenik. Ponešto je radikalniji bio učinak ove tragedije na sudbinu zrakoplova tipa „Lasta“.
Nakon prošlogodišnje nesreće i smrti probnog pilota Savića bilo je obustavljeno letenje svim primjercima „Laste“. Budući je kao uzrok nesreće iz rujna 2012. godine ustanovljeno „zaglavljivanja komandi koje su letjelicu učinile neupravljivom“ na svim su primjercima „Laste“ izvedene određene interventne preinake (pa i na zrakoplovima prodanima Iraku, gdje su u Tikritu dorade obavili stručnjaci pančevačke tvornice “Utva” i Vojnotehničkog instituta iz Žarkova). Krenulo se i u doradu ovih zrakoplova – posebice ugradnjom izbacivih pilotskih sjedala.
S letovima prototipova ponovo se otpočelo 17. svibnja 2013. godine, od kada je nastavljeno i opremanje Vojske Srbije novim zrakoplovima ovoga tipa. Krajem kolovoza 2013. godine na statičkome dijelu zrakoplovne priredbe „Maks 2013“ u Moskvi bila je izložena „Lasta V-54“ – zrakoplov opisan kao srpski proizvod, dvosjedni niskokrilac metalne konstrukcije, s mogućnošću polijetanja te slijetanja na piste i travnate površine. Nakon gotovo 14 mjeseci zastoja u razvoju te opremanju VS ovim zrakoplovima, nema dvojbe da tek ozbiljno operativno korištenje ovih zrakoplova u samoj Srbiji predstavlja put i prema njihovom ikakvom komercijalnom uspjehu u inozemstvu.
