„Takav posao nije bilo moguće sklopiti bez podrške Vlade!“ Samo dan nakon što je ovu rečenicu na svjedočenju na Okružnom sudu u Ljubljani putem video linka izgovorio Jorma Wiitakorpi, bivši predsjednik Uprave Patrije, slovenski ministar obrane Aleš Hojs obznanio je da je poslu s Patrijinim BOV-ovima došao – kraj. Točnije, u utorak 04. rujna ove godine Ministarstvo obrane Republike Slovenije potpisalo je s tvrtkama Rotis plus d.o.o. i Patria Land Services Oy Sporazum o reguliranju međusobnih odnosa kojim se poništava Ugovor o nabavi oklopnih vozila na kotače 8×8, zaključen u lipnju 2006. godine. Prošlotjedni Sporazum predviđa raskidanje svih ugovora i obveza u odnosu na isporuke vozila i opreme, dok su na Patriju prenesene najmanje 20-godišnje obaveze koje proistječu iz uvjeta jamstva, održavanja i potporu za 30 do sada isporučenih vozila.
Prema Ugovoru iz 2006., Slovenija je kupila ukupno 135 oklopnih vozila, od milja nazvanih Svarun. Od tog je broja njih 110 trebalo biti potpuno opremljeno. Iako je do početka ove godine u slovenskim rukama trebalo biti 86 Svaruna – isporučeno je tek 30 vozila, uz cijenu od ukupno 74,5 milijuna eura, i na tome će se, sukladno Sporazumu o preuzimanju obveza, i stati. Nakon što je Slovenija u rujnu 2008. godine odustala od oružnih stanica Elbit ORCWS, te se odlučila za Kongsberg Protector M151 (u verzijama s teškom strojnicom 12,7 mm i automatskim bacačem granata u kalibru 40 mm), za ta je oružja pribavljano i streljivo – koje je sada navodno dio problema. Dio tog streljiva koji se neće moći iskoristiti Slovenija će pokušati zamijeniti za neko streljivo koje mogu potrošiti s oružjem koje imaju u službi. Za barem dio ostatka navodno će trebati mijenjati punjenja – što će se, prema ministru Hojsu, raditi u domaćim tvornicama s minimalnim troškovima za Ministarstvo obrane Slovenije.
„Današnji dan je zapravo sretan dan“, popratio je ministar Hojs potpisivanje sporazuma o raskidu nabave BOV-ova, posao kojim se bavila i bivša, Pahorova Vlada i tadašnja ministrica obrane Ljubica Jelušič. Jelušičevoj je Vlada dala u zadatak da pokuša dogovoriti reprogram ugovora, prvenstveno usmjeren na postavljanje drugog oružja na oklopnjake – što je sabotirao ugovorni partner Rotis, traživši neprihvatljivo visoku cijenu za takvo opremanje. Zato je Vlada u ožujku prošle godine, pri kraju svog mandata, izglasala okončanje nabave BOV-ova.
Poslom iz snova do fijaska stoljeća
Slovensko Ministarstvo obrane u lipnju 2006. godine potpisalo je s finskom Patriom (i domaćim Rotisom kao isporučiteljem) ugovor o kupovini 135 borbenih oklopnih vozila 8×8. Slovenski BOV-ovi su trebali doći u 4 različite verzije, uključujući tu i vozila opremljena kupolama s Patrijinim automatiziranim minobacačem od 120 mm (NEMO). Ugovor je vrijedio više od 275 milijuna eura, a isporuka 135 vozila trebala je nesmetano teći od 2007. pa do 2013. godine.
Ugovor je propisivao i tzv. uzvratne poslove, tj. offset – 30 posto se odnosilo na poslove u okviru proizvodnje BOV-ova, dok je 70 posto pripalo slovenskom izvozu u Finsku. Raskidom Ugovora, raskinute se i obveze na ime offseta. Prvog Svaruna Slovenija je dobila s 5 mjeseci zakašnjenja, zbog čega su iz Ministarstva obrane poručili Patriji da će je penalizirati zbog nepoštivanja rokova iz Ugovora. Stvari nisu krenule na bolje ni samo 15-ak dana kasnije, kada su u javnost dodatno procurile glasine da neke oružne stanice na slovenskim BOV-ovima nisu nove, već su, dapače, iznajmljene ili kupljene od finskih Oružanih snaga za potrebe „Patrijinog posla u Sloveniji“. Dok je Slovenija čitavu priču demantirala, finsko Ministarstvo obrane je 09. listopada 2008. godine priopćilo kako će Patria zauzvrat finskim Oružanim snagama isporučiti slične nove oružane sustave.
NATO: Obaveze se poštuju!
Stopiranje nabave daljnjih BOV-ova Sloveniji je praktično odmah donijelo probleme s NATO-savezom. Naime, neisporuka Svaruna Sloveniji do sada je služila kao isprika za neizvršavanje obveza prema NATO-u, kojem se Dežela obvezala s 56 BOV-ova opremiti borbenu skupinu zasnovanu oko mehanizirane bojne do 2020. godine. Prve neslužbene informacije govorile su da se Slovenija najprije obvezala formirati dvije takve skupine, s najmanje 31 oklopnim vozilom, da bi potom iscurilo da su naši susjedi NATO-savezu obećali jednu skupinu, ali s nepoznatim brojem oklopnjaka. No, nekavo mjerilo tu može biti izjava bivšeg slovenskog ministra obrane Karla Erjavca, koji je u interview-u Mladini 2006. godine rekao da je Sloveniji za jednu borbenu skupinu potrebno 56 borbenih oklopnih vozila.
Sada, kada je više nego sigurno da tu svoju obvezu Slovenija neće ispuniti, aktualni se ministar obrane Hojs nada da će globalna kriza i rezanja obrambenih proračuna utjecati na NATO da ublaži svoja očekivanja. Ako se pak NATO ne smiluje, onda Sloveniji ostaje još nešto manje od 8 godina za ostvarenje svoje odluke o razvoju i opremanju slovenskih oružanih snaga do 2020. godine – a u sklopu toga i opremanje za NATO deklarirane borbene skupine s borbenim oklopnim vozilima. Iz NATO-a su do sada tek potvrdili da su upoznati sa slovenskom odlukom o okončanju nabave BOV-ova, te da će o njenim posljedicama svakako porazgovarati sa slovenskim vlastima. Pritom su diplomatski podsjetili na činjenicu da su se na proljetnom summitu u Chicagu zemlje-saveznice jasno opredijelile za osiguravanje i razvoj kapaciteta koji su NATO-u potrebni za obavljanje osnovnih hitnih zadaća.
Korupcija aktivira antikorupcijsku klauzulu
U Sporazum o raskidu Ugovora unesena je i tzv. antikorupcijska klauzula, prenesena iz Ugovora o kupovini iz 2006. U toj klauzuli sve stranke-potpisnice svečano izjavljuju da na njihovu odluku nije utjecalo primanje ili nuđenje mita u novcu ili stjecanju neke nedozvoljene koristi, niti su oni na isti način utjecali na Ministarstvo obrane ili na nekog člana neke političke stranke. No, ukoliko aktualni sudski procesi pokažu da je nabava BOV-ova podmazivana novcem, automatski će se aktivirati antikorupcijska klauzula iz Ugovora o nabavi – i Slovenija će morati vratiti postojećih, jedva stečenih 30 Svaruna. Inače, usred razvrgavanja Ugovora o nabavi Patrija, Slovenija je tiho obilježila godinu dana od početka suđenja za navodno davanje mita u tom poslu. Kakve li simbolike!