Njemački vojno-industrijski koncerni imaju pune ruke posla. No, moderno ratovanje s dronovima, softverom i umjetnom inteligencijom mijenja branšu iz temelja. Specijalizirani start-upovi postaju sve važniji, ocijenio je njemački portal Deutsche Welle (DW) u ponedjeljak, 10. kolovoza. Taj često citirani portal u tekstu „Euforija zbog dronova, no tenkovi i dalje tražena roba“ navodi kako su se još prije nekoliko mjeseci Rheinmetall, Renk ili Hensoldt na burzi smatrali gotovo sigurnim pobjednicima procesa europskog naoružavanja. No od jeseni 2025. slika se znatno promijenila. Mnoge su dionice glavnih aktera vojne industrije snažno pale, Rheinmetall je na vrhuncu izgubio više od 50 posto u odnosu na svoj rekordni maksimum. Duge liste narudžbi same po sebi očito ulagačima više nisu dovoljne. Za Thomasa Buckarda iz savjetničke financijske tvrtke MPF-a korekcija je prije svega posljedica prethodno pretjerane euforije na tržištima. “Vrednovanja tvrtki vojne industrije jednostavno su zbog oduševljenja ulagača porasla na previsoke razine“, kaže Buckard u razgovoru za gospodarsku redakciju javnog servisa ARD. Tečajevi su, prema njemu, već unaprijed uračunali velik dio očekivanog poslovnog razvoja, navodi DW.
“Softver postaje ratno oružje”
No, iza tog preispitivanja vrijednosti krije se više od uobičajenog otrežnjenja nakon burzovnog uspona. U sektoru vojne industrije odvija se strukturna promjena: ratovi u Ukrajini te na Bliskom i Srednjem istoku pokazuju važnost bespilotnih letjelica i moderne obrambene tehnike. “Softver postaje ratno oružje“, kaže član uprave MPF-a Buckard, dodajući: “Istovremeno, dronovi mijenjaju strukturu troškova.” Doista, oni su znatno jeftiniji od pilotiranih borbenih zrakoplova i zato se mogu koristiti u većem broju. Moderno ratovanje time definira koje su tehnologije vojno presudne – i koje tvrtke raspolažu potrebnim znanjem. Dok su prije u fokusu bili tenkovi i mine, danas su to, prema Buckardu, dronovi, rakete i usmjereno energetsko oružje.
Rekordna ulaganja u start-upove vojne industrije
Male, specijalizirane tvrtke dobivaju na značaju jer često mogu brže razvijati svoje proizvode i prilagođavati ih novim zahtjevima. Time se pomiču odnosi moći unutar vojne industrije. Za Mathiasa Beila, voditelja privatnog bankarstva u hamburškoj Sutor Bank, ta je promjena već odavno vidljiva: “Kombinacija dronova, senzora, softvera i umjetne inteligencije više nije usko područje samo za dobre poznavatelje, nego jasno definirano područje rasta. To se vidi i po krugovima financiranja. Sve više tvrtki ulaže u te firme.”
Ulaganja u start-upove s područja vojne tehnologije znatno su porasla posljednjih godina. Prema izračunima McKinseyja, 2025. je u europske start-upove vojne industrije uloženo više rizičnog kapitala nego ikad prije: 2,6 milijardi eura – u odnosu na oko 200 milijuna eura 2021. godine. A u SAD-u su ulaganja bila gotovo tri puta veća.
Veliki koncerni oslanjaju se na suradnju
Član uprave MPF-a Buckard očekuje da će etablirani koncerni vojne industrije poput Rheinmetalla, Airbusa i BAE Systemsa ubuduće dio svojih visokih dobiti koristiti za udjele u drugim tvrtkama, čime klasični proizvođači oružja sve više postaju i tehnološki ulagači. No, samim udjelima u start-upovima tu možda neće biti kraj. Veliki koncerni vojne industrije mogli bi otići i korak dalje, očekuje stručnjak Sutor banke Beil: “Neće se moći izbjeći suradnja s tim manjim tvrtkama, možda i preuzimanje ovih tvrtki, kako bi se to znanje doista dovelo u kuću.”
Helsing razvija nekoliko projekata za Bundeswehr
Koliko usko start-upovi i etablirani ponuđači već surađuju, pokazuje natjecanje za bespilotni borbeni zrakoplov za Bundeswehr. Minhenski tehnološki start-up Helsing za to razvija umjetnom inteligencijom potpomognuti CA-1 Europa i surađuje sa specijalistom za senzore Hensoldtom iz MDAX-a. Helsing je primjer uspona novih ponuđača vojne tehnologije. Nakon kruga financiranja u srpnju u iznosu od 1,8 milijardi dolara, tvrtka se sada vrednuje na 18 milijardi dolara što je čini najvrednijim europskim start-upom iz sektora vojne industrije. I drugi njemački start-upovi zauzimaju ključne dijelove novog svijeta vojne industrije. Quantum Systems, vrednovan u svom posljednjem krugu financiranja na osam milijardi dolara, razvija, među ostalim, izvidničke dronove. Start-up Spleenlab za to isporučuje softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji. Minhenska tvrtka SE3 Labs razvila je pak platformu umjetne inteligencije koja objedinjuje podatke iz različitih senzora i iz njih stvara trodimenzionalnu sliku stanja na bojištu.
Tenkovi i municija ostaju (Ipak) traženi
Veliki vojni proizvođači i dalje imaju debele knjige narudžbi
Unatoč procvatu dronova i umjetne inteligencije, klasična vojna oprema i oružje i dalje se traže. Samim se dronovima zemlja ne može braniti; moderne oružane snage i dalje trebaju tenkove, zrakoplove, brodove i streljivo, naglašava DW. Istraživač tržišta Fortune Business Insights procjenjuje da će svjetsko tržište oklopnjaka narasti s 25,2 milijarde dolara 2025. godine na 41,5 milijardi dolara 2034. godine. Rast ne dolazi samo od rastućih izdataka za obranu s obzirom na geopolitičke napetosti, već ulogu igra i modernizacija starih voznih flota. “Nabava zamjenske opreme i dopuna trenutačnih paleta vrlo je, vrlo važna za velike koncerne vojne industrije“, ističe Beil iz Sutor banke.
Vjerojatno najveće prepreke za velike koncerne vojne industrije trenutačno nisu nedostatak narudžbi ili rastuća konkurencija specijaliziranih start-upova, već ograničeni proizvodni kapaciteti i dugi rokovi isporuke. Stručnjak za tržište kapitala Beil to ovako opisuje: “Knijge narudžbi su pune,, ali dok se to doista ne odrazi u maržama i odgovarajućim dobitima, treba vremena.” Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da su zalihe narudžbi velikih zapadnoeuropskih obrambenih tvrtki oko 20 do 100 milijardi eura – u pojedinim slučajevima iz toga proizlaze računski rokovi isporuke dulji od šest godina.
