Švedska zastava prvi je put podignuta u sjedištu NATO-a u ponedjeljak, 11. ožujka, na prigodnoj ceremoniji, te je time ta skandinavska zemlja i svečano proglašena 32. članicom NATO-a, objavljeno je na službenim stranicama Saveza.
Podizanje švedske zastave ispred sjedišta NATO-a (Photo: NATO)
Švedska zastava je podignuta kako bi se pridružila zastavama ostalih 31 saveznika, dok su svirane švedska državna himna i himna NATO-a. Svečanosti podizanja zastave održale su se istovremeno u Savezničkom zapovjedništvu za operacije (SHAPE) u Monsu (Belgija) i Savezničkom zapovjedništvu za transformaciju u Norfolku, Virginia (Sjedinjene Američke Države). Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poželio je dobrodošlicu švedskom premijeru Ulfu Kristerssonu u sjedištu NATO-a. Govoreći uoči ceremonije, glavni tajnik zahvalio je premijeru Kristerssonu na njegovom snažnom osobnom vodstvu i predanosti uvođenju Švedske u NATO. “Švedska je zauzela svoje pravo mjesto za NATO-ovim stolom pod okriljem zaštite članka 5 – konačnog jamstva naše slobode i sigurnosti. Svi za jednog i jedan za sve”, naglasio je Stoltenberg. Stojeći uz premijera Kristerssona, glavni tajnik rekao je kako pristupanje Švedske ponovno pokazuje da vrata NATO-a ostaju otvorena: “Nitko to ne može zatvoriti. Svaki narod ima pravo birati svoj put, a svi biramo put slobode i demokracije“.
Napominjući da će NATO ove godine obilježiti 75. godišnjicu postojanja, Stoltenberg je naglasio da je transatlantska veza između Europe i Sjeverne Amerike osigurala našu slobodu i sigurnost. Švedska će pomoći u izgradnji još jačeg NATO-a u kritičnom trenutku za euroatlantsku sigurnost, rekao je, dodajući da je “pridruživanje NATO-u dobro za Švedsku, dobro za stabilnost na sjeveru i dobro za sigurnost cijelog našeg Saveza“, rekao je glavni tajnik NATO-a.
Inače, Švedska je u četvrtak (7. ožujka) postala 32. članica NATO-a tako što je dokumentaciju o pristupanju te skandinavske zemlje NATO savezu u Washingtonu američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu predao švedski premijer Ulf Kristersson, čime je završio gotovo dvogodišnji proces primanja Švedske u Sjevernoatlantski savez. Državni tajnik Blinken osvrnuo se tom prilikom na razloge promjene švedske politike prema NATO-u:
“Ali mislim da ako se odmaknete i razmislite gdje smo bili prije tri godine, ništa od ovoga nije bilo unaprijed određeno i, zapravo, ništa od ovoga nije bilo predvidljivo. Švedska je imala 200 godina staru politiku nesvrstanosti. A prije Putinove ponovne invazije na Ukrajinu u veljači 2022., ako ste pogledali anketu, manje od jedne trećine Šveđana podržavalo je ulazak u NATO. Ovo je bio sastavni dio švedske povijesti, a onda se sve promijenilo. Nakon invazije, tri četvrtine Šveđana jasno je izrazilo svoju želju da se pridruži. Šveđani su shvatili nešto vrlo duboko: ako je Putin bio voljan pokušati izbrisati jednog susjeda s karte, onda se možda neće tu zaustaviti”.
Nakon skoro dva stoljeća neutralnosti, pristupanjem Švedske, nakon Finske prošle godine, sada su sve zemlje s izlaskom na s Baltičko more – s izuzetkom Rusije – članice Sjeveroatlantskog saveza.
Najnovije proširenje NATO-a prati i sudjelovanje Finske i Švedske u NATO vježbi Nordic Response 2024 pod vodstvom Norveške. Švedska sudjeluje sa 4.500 pripadnika svojih zračnih snaga, kopnene vojske i mornarice, dok Finska daje nešto više od 4.000 vojnika. To je najveće sudjelovanje ovih skandinavskih zemalja ikada u ijednoj stranoj vježbi, a demonstrira njihovu predanost kolektivnoj obrani unutar NATO saveza.
