Sjeverno-atlantski pakt – ili NATO – očito pojačava svoju nazočnost u istočnoj i jugoistočnoj Europi gradnjom najveće dosad baze u Rumunjskoj te nedavnim otvaranjem baze u Albaniji.
Rumunjska je pokrenula izgradnju najveće vojne baze NATO saveza u Europi, s ciljem jačanja transatlantskih sposobnosti u regiji Crnog mora. Riječ je o projektu od 2.7 milijardi dolara koji obuhvaća proširenje 57. zračne baze rumunjskih zračnih snaga Mihail Kogălniceanu. Ona se nalazi u blizini crnomorskog lučkog grada Constanțe, nedaleko od tamošnjeg istoimenog međunarodnog aerodroma, a trenutno je tamo smještena 572. helikopterska eskadrila rumunjskih Zračnih snaga.
Budući izgled proširene 57. zračne baze
Ta baza od gotovo 32 kilometra i koja će pokrivati oko 17 kvadratnih kilometara, moći će primiti 8.000 do 10.000 pripadnika NATO-a te njihovih obitelji, što je duplo od trenutnog prihvata oko 5.000 uglavnom američkih vojnika. Radovi su već započeli na osnovnoj infrastrukturi baze, uključujući pristupne ceste i električnu mrežu. U planu je izgradnja i novih uzletno-sletnih staza koje će podržavati operacije različitih vojnih zrakoplova. Zapovjednik 57. zračne baze, Nicolae Crețu, najavio je izgradnju hangara, skladišta goriva povećanog kapaciteta, streljiva, opreme, zrakoplovno-tehničkih materijala, simulatora te objekata za smještaj i prehranu, neophodnih za podršku radu i misijama baze. Radovi na proširenju su u punom jeku, a kada budu završeni – 57. zračna baza Mihaila Kogălniceanua postat će najveća u Europi i po važnosti nadmašit će čak i onu u Njemačkoj, svima dobro poznati Ramstein. Zapovjednik Crețu najavio je da se također planira i potrebna infrastruktura kako bi se u budućnosti mogle prihvatiti i kopnene snage i pružiti im se zadovoljavajuća potpora, bilo za specijalne operacije ili bilo koju drugu vrstu vojne sposobnosti (“multi-domain task forces”) koja je neophodna za pružanje odgovora na sigurnosni kontekst.
Budući glavni tajnik NATO-a – Iohannis ili Rutte?
Rumunjska inače otvoreno teži jačanju suradnje sa svojim saveznicima u NATO-u, osobito sa SAD-om, dok Crno more postaje sve važnije poprište sukoba između Ukrajine i Rusije, te između Moskve i njezinih zapadnih rivala. Tako je njihov predsjednik Vlade Marcel Ciolacu istaknuo da je Rumunjska pouzdan saveznik SAD-a koji je posvećen stabilnosti i miru u srednjoj i istočnoj Europi te da će nastaviti snažno doprinositi transatlantskoj zajednici i podržavati demokratske vrijednosti i temeljna prava i slobode. Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis nedavno je odlučio natjecati se za čelnika NATO-a, poziciju za koju mnoge države članice podržavaju nizozemskog premijera u odlasku Marka Ruttea. Iako su prošli mjesec Sjedinjene Države, Britanija, Francuska i Njemačka javno podržale Ruttea u nastojanju da naslijedi Jensa Stoltenberga na čelu NATO-a, Iohannis je najavio da će se natjecati za to mjesto, tvrdeći da istočnoeuropskim državama treba bolja zastupljenost u euroatlantskim čelnim ulogama.
Početkom mjeseca, točnije 4. ožujka, Albanija je ponovno otvorila obnovljenu zračnu bazu iz hladnoratovskog doba Kuçova koja će služiti za NATO zrakoplove, a na svečanom otvaranju bio je i albanski premijer Edi Rama. NATO je potrošio više od 50 milijuna eura za zračnu bazu Kuçova kako bi pojačao svoju prisutnost u regiji. Inače, zračni prostor Albanije štite Italija i Grčka budući da ona nema svoje borbene zrakoplove. Ta baza iz doba Hladnog rata nakon transformacije iz stare komunističke baze pretvorena je u moderno središte za buduće zračne operacije NATO-a. Smještena oko 80 kilometara južno od Tirane, zračna baza Kuçova služit će Albaniji i podržavati logistiku, zračne operacije, obuku i vježbe Saveza.
“Ovo je baza koja će dodati još jedan element sigurnosti našoj regiji zapadnog Balkana, za koju svi znamo da je ugrožena prijetnjama i neoimperijalističkim ambicijama Ruske Federacije“, kazao je Rama tijekom svečanog otvorenja, kojem su prisustvovali brojni drugi visoki vojni i politički dužnosnici Albanije i NATO-a. Baza je locirana u tom malenom gradu koji je nekoć bio poznat kao “Staljinov grad”, dok su sovjetski i kineski MiG-ovi bili u stanju pripravnosti u slučaju rata sa Zapadom koji se nikad nije dogodio. Tada su vjerojatne mete bile Austrija, Njemačka, Italija i Danska, rekao je Rama, dodavši: “Danas živimo u drugačije doba te je na sreću Albanija na drugoj strani“.
Iz NATO-a su naglasili da je preuređenje zračne baze Kuçova strateško ulaganje te pokazuje da NATO nastavlja jačati svoju prisutnost na Zapadnom Balkanu, području od strateške važnosti za Savez. Ta baza je najveći projekt NATO-a u Albaniji u posljednjem desetljeću. Radovi na obnovi započeli su ceremonijom polaganja kamena temeljca 2019. godine i uključuju nadogradnje i renoviranja kontrolnog tornja, pista, hangara i skladišnih objekata. Radove je financirao NATO-ov Program ulaganja u sigurnost (NSIP) koji pokriva velike obrambene građevinske projekte u savezničkim zemljama.
Albanija se NATO-u pridružila 2009., a sada je u razgovoru sa Savezom oko izgradnje morske baze u Porto Romanu, na obali Jadranskog mora.
