Odlukom Parlamentarne skupštine NATO-a na plenarnom zasjedanju u Sofiji (Bugarska), Republika Kosovo dobila je u ponedjeljak 27. svibnja 2024. godine status pridruženog člana u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Od ukupno 281 delegata, 14 je bilo uzdržano, a protiv je glasala samo Mađarska. Među novo-pridruženim članicama od jučer je i Malta. “Napredak statusa dolazi poslije nekoliko godina odlične suradnje između Skupštine Republike Kosovo i Parlamentarne skupštine NATO. Od lipnja 2014. bili smo prisutni kao delegacija promatrača“, napisao je Driton Hiseni na društvenim mrežama, koji je ujedno i predsjedavajući kosovske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO. “S povećanjem razine zastupljenosti Kosova u Skupštini NATO-a, imat ćemo proširenje delegacije, veće sudjelovanje u donošenju odluka, i imat ćemo pravo da upućujemo amandmane i komentare za svaki proces i dokument koji se obrađuju u Skupštini, što je ranije trebalo napraviti preko delegacija drugih zemalja, uglavnom Albanije“, istaknuo je Hiseni, dodavši kako je u pitanju najviši nivo prisustva u Parlamentarnoj skupštini do punopravnog članstva. Hiseni je posebno napomenuo kako brojna pisma i kontinuirani napori delegacije Srbije, ali i drugih političkih faktora u Beogradu, nisu uspjeli spriječiti Kosovo u unapređenju svog statusa. Kako navode neki mediji, delegacija Srbije, koja je također pridružena članica Parlamentarne skupštine NATO-a od 2007., prosvjedovala je na sastanku u Sofiji. Prosvjedno pismo uputila je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, a izaslanstvo Srbije demonstrativno je napustilo dvoranu te su potom izdali i priopćenje u kojem izražavaju nezadovoljstvo ovom odlukom.
Inače, Parlamentarna skupština NATO-a je institucionalno odvojena od NATO-a, ali služi kao važna veza između NATO-a i parlamenata zemalja članica. Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a. Pored njih, u aktivnostima Parlamentarne skupštine sudjeluju i delegati iz devet pridruženih zemalja među kojima su Srbija i BiH. Pridruženi članovi mogu donositi odluke i amandmane na odluke. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestitelji inkorporirani u odbore, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima NATO Parlamentarne skupštine, ali nemaju pravo glasa kad je riječ o skupštinskim izvješćima, rezolucijama ili vodstvu, niti doprinose njenom proračunu.
Na kraju svog proljetnog zasjedanja Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je deklaraciju u kojoj se NATO saveznici pozivaju na ubrzavanje isporuke ključnog oružja koje je Ukrajini potrebno da porazi agresorski rat Rusije u Ukrajini, kao i da ukinu ograničenja koja zabranjuju njegovu upotrebu protiv vojnih ciljeva unutar Rusije. Michal Szczerba, predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a, naglasio je važnost dostave sustava protuzračne obrane i drugog vitalnog oružja Ukrajini brzo i bez ograničenja: “Oni trebaju našu pomoć. Ne za dvije godine. Ne za dva mjeseca. Čak ni za dva tjedna. Sad im treba. Moramo ubrzati i pojačati. Dajte Ukrajini sve što joj treba!”. “Ukrajina se može braniti samo ako može napasti ruske opskrbne linije i ruske operativne baze. Vrijeme je da se prizna ta realnost i pusti da Ukrajina učini ono što mora. NATO će biti značajno oslabljen, izgubit će vjerodostojnost ako nastavimo pomagati polovičnim mjerama,” zaključio je Szczerba. Ovako formulirana Deklaracija zahtijevala je malo više dogovora, no na kraju je usvojena s više od 200 glasova “ZA”. Osim toga, Skupština je pozvala vlade država članica NATO-a da „pripreme dugoročnu strategiju i proaktivne mjere suvremenog obuzdavanja Rusije kako bi se suprotstavili ruskoj prijetnji u svim njezinim dimenzijama, aktivno branili demokraciju i međunarodni poredak temeljen na pravilima… i osporili ruske agresivne političke, vojne i hibridne aktivnosti”.
