„Počašćen i spreman za NATO“, poručio je jutros putem Twittera novi glavni tajnik NATO-saveza, Norvežanin Jens Stoltenberg, spremajući se za prvi radni dan u Bruxellesu. Usput se zahvalio svom prethodniku, Dancu Andersu Foghu Rasmussenu, za vođenje Saveza kroz izazovna vremena.
Jens Stoltenberg, bivši norveški premijer, 13. je glavni tajnik NATO-a, socijaldemokrat bez iskustva u obrani, ali, za razliku od konzervativnog bivšeg premijera Danke Andersa Fogha Rasmussena, ima dobre odnose s Rusijom. Hoće li mu to biti prednost – vidjet će se uskoro, no neke istočnoeuropske zemlje već sumnjičavo nagađaju hoće li Stoltenberg biti sklon ustupcima prema Rusiji. Za razliku od njih, njemačka kancelarka Angela Merkel nije imala nikakvih sumnji, jer je Stoltenberg bio upravo njen izbor za Rasmussenovog nasljednika. Dok je Jens karijeru izgradio kao ministar industrije i energetike, te potom financija, da bi se na kraju popeo do mjesta premijera 2000. godine, njegov otac Thorvald Stoltenberg poznatiji je kao bivši norveški ministar obrane i vanjskih poslova, te u ovim našim krajevima poznatiji kao specijalni izaslanik glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju tijekom ’90.ih.
U vrijeme dok je Jens Stoltenberg bio predsjednik norveške Vlade, ta se zemlja pridružila američkom „ratu protiv terora“, doprinoseći operaciji u Afganistanu s oko 600 vojnika. Trenutno ih je tamo ostalo tek 57. Porasla su i izdvajanja za obranu, zahvaljujući čemu je Norveška danas jedna od zemalja-saveznica s najvećim izdatkom za obranu po stanovniku (za svojih oko 21 tisuću vojnika je Norveška na 2. mjestu per capita unutar NATO-a 2013. godine, dok je izdvajanjem 1,4 posto BDP-a za obranu te iste godine podijelila 10. mjesto s Albanijom, Bugarskom, Češkom i Rumunjskom – od toga 41,1 posto za kadrove, 18,8 za opremu, 5,4 posto za infrastrukturu i 34,5 za sve ostalo), a Stoltenberg je započeo i transformaciju norveških Oružanih snaga.
Tijekom Stoltenbergovog mandata, Norveškoj se dogodio jedan od najvećih pokolja ikad – suludi napad Andersa Behringa Breivika. Stoltenbergova je reakcija tada bila da „odgovor na napad mora biti – više demokracije i više otvorenosti“. No prošle je godine ipak izgubio vlast, pa su mnogi analitičari spekulirali da mu se smiješi nastavak karijere negdje u UN-u. O funkciji u NATO-savezu nije bilo ni govora, sve dok mu s tim prijedlogom nije došla Angela Merkel.
Mnogi analitičari smatraju da Stoltenberg ima nekoliko prednosti za vođenje Saveza – prije svega, iskustvo ministra financija, što u ovim teškim vremenima nije nimalo zanemarivo. Druga mu je prednost to što je, za razliku od Rasmussena, „osoba od konsenzusa“, sklon kompromisima tamo gdje činjenice na njih ukazuju. U tome bi, smatra se, Stoltenber mogao naći zajednički jezik s novim šefom Europske komisije, Jean-Cladeom Junckerom koji se, iako po habitusu spada u konzervativce, jednako tako zalaže za politiku konsenzusa. Stoltenberg vidi NATO i EU kao komplementarne organizacije u osiguravanju mira i razvoja i Europi i van nje.
Danas poslije podne Stoltenberg će predsjedati prvim sastankom Sjevernoatlantskog vijeća, i održati svoju prvu press-konferenciju.
