Jučer, u ponedjeljak 07. studenog, Ratno zrakoplovstvo Češke okončalo je svoju misiju zaštite zračnog prostora Islanda. Nešto više od mjesec dana, 5 zrakoplova JAS-39 Gripen s ukupno 75 vojnika, pilota i tehničkog osoblja nadzirali su Island i perimetar od 200 kilometara oko samog otoka, zabilježivši pritom ukupno 120 letova, odnosno 166 sati u zraku.
U popodnevnim satima 07. studenog zadnji vojnici iz sastava Čeških Zračnih snaga vratili su se u zrakoplovnu bazu Caslav sa svoje misije na Islandu tijekom koje su u NATO okviru pružali sposobnost presretanja na Islandu. Tijekom više od mjesec dana 5 JAS-39 Gripen borbenih zrakoplova djelovalo je unutar NATO integriranog sustava zračne i raketne obrane na dalekom sjeveru. Glavnina kontingenta i borbeni zrakoplovi sigurno su se vratili kući prošloga tjedna, označivši time kraj trećeg po redu takvog raspoređivanja zračnih snaga Češke na Island. Pri povratku u svoju matičnu bazu Caslav, lovci Gripen izveli su dopunu gorivom u zraku uz pomoć letjelice KC-135 Američkog Ratnog zrakoplovstva iz sastava 100. eskadrile za dopunu gorivom u zraku stacionirane u bazi RAF Mildenhall u Ujedinjenom Kraljevstvu. To je omogućilo pilotima Gripena i američke specijalizirane letjelice da skupe dodatno vrijedno operativno iskustvo i unaprijede svoju vještinu interoperabilnosti.
„Ovo, 3. po redu raspoređivanje zračnih snaga Češke na Island bilo je još jedna demonstracija savezničke solidarnosti i kohezije“, rekao je pukovnik Jaroslav Tomana, zapovjednik češkog kontingenta tijekom misije na Islandu; njegov tim je izveo 120 letova tijekom kojih je ubilježio 166 letnih sati. „Češki pilota Gripena dodatno su razvili svoje letačke vještine na dalekom sjeveru; a timovi na zemlji i logistički element stekli su značajno iskustvo kroz suradnju s Obalnom stražom Islanda.“ Ova je misija bila posebna i po tome što su češki Gripeni po prvi puta bili naoružani naprednim projektilima zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120 AMRAAM.
Češki raspored na Island započeo je 25. rujna ove godine dolaskom početne skupine ljudi iz sastava 21. taktičke baze Caslav. Bila je to prethodnica za glavninu kontingenta (ukupno 75 ljudi i 5 borbenih zrakoplova) koji su stigli 29. rujna. Ukupno se tu radilo o petom odlasku čeških Gripena u inozemstvo, odnosno o trećem njihovom odlasku na Island. Za djelovanja na novom terenu češki Gripeni su certificirani 05. listopada ove godine, kada su ih stručnjaci iz sastava NATO zapovjedništva u njemačkom mjestu Uedem (Combined Air Operations Centre – CAOC, konkretno CAOC-U) ocijenili spremnima za djelovanje u okviru Quick Reaction Alert (QRA) djelovanja za zaštitu islandskog zračnog prostora. Ova provjera je, među ostalim, obuhvaćala i reagiranje na povredu islandskog zračnog prostora od strane nepoznatog zrakoplova, a njome je započeo jednomjesečni rad čeških JAS-39 Gripen na Islandu.
Otkud NATO nad Islandom
NATO aktivno štiti islandski zračni prostor združenim snagama od početka svibnja 2008. godine. Radi se o nastavku aktivnosti kakve su od 1951. pa sve do 2006. godine iz zračne baze Keflavik obavljale SAD (Iceland Defence Force – IDF, bazirana u okviru Naval Air Station Keflavik). U misiji nazvanoj „Airborne Surveillance and Interception Capabilities to Meet Iceland’s Peacetime Preparedness Needs“ ili ASIC IPPN (ponekad zvanoj i „Operation Icey Sky“) do sada je sudjelovalo 26 rotacija NATO saveznika koji bi obično na Island poslali 4 do 8 borbenih zrakoplova te ponekad i dodatne transportne avione te letjelice za dopunu gorivom u zraku, uz prosječno 70 do 200 namjenski raspoređenih ljudi. Uz to, na dužnostima bi im se često pridruživao i Boeing E-3 AWACS NATO saveza koji bi se senzorski uključivao u djelovanje radara strateški važnog Islandskog protuzračnog sustava („Íslenska Loftvarnarkerfið“).
Ovakve mirnodopske misije povećane spremnosti uobičajeno obuhvaćaju raspored borbenih zrakoplova pojedinih savezničkih zemalja na 3-4 tjedna i tako 3 do 4 puta godišnje. Piloti se upoznaju sa zračnim prostorom i dobivaju certifikate od nadležnog NATO (konkretno CAOC-U), potrebne za izvođenje NATO misije u islandskom zračnom prostoru. To osigurava da je Savez u stanju provoditi aktivnosti mirnodopskog nadzora zračnog prostora u punome opsegu, i u najkraćem mogućem roku ako to zahtijevaju događaji u stvarnome svijetu.