1. Prilazi Kijevu

U srijedu, 2. ožujka, jasno se vidjelo određeno popuštanje pritiska na više lokacija koje su posljednjih tjedan dana bile poprišta ogorčenih borbi (1) na zapadnim prilazima Kijevu. Među ostalim, to je omogućilo i da se u ta područja doveze novinare – što je pružilo jasan uvid u žestinu tamošnjih sukoba, uništenu vojnu opremu neprijatelja, ali i razinu rušenja civilne infrastrukture. Posebno se tu ističe mjesto Buča, koje domaće promatrače lako može podsjetiti na prizore s Trpinjske ceste u Vukovaru, iz doba Domovinskoga rata. Iz Kijeva je ondje poslana i humanitarna pomoć, a tamošnji su spasioci oko 20 sati pomogli u evakuaciji oko 200 stanovnika iz zapadnije smještenog mjesta Borodjanka, ukrajinske otporne točke kod koje borbe nisu zamrle. Ujedno, kod Buče je te srijede ujutro bio srušen i jedan ruski borbeni helikopter Ka-52, nedaleko zračne luke Hostomel, još jednog od žestokih poprišta borbi zadnjih dana.

Ulaskom u Buču ukrajinske snage su frontu pomaknule sjeverno od mjesta Irpinj, u kojem su se posljednjih dana odupirale ruskim napadima iz sjevernije smještene Buče. Pri tome, mjesto Irpinj je također teško oštećeno u borbama, a tijekom jutra je i opet bilo na meti neprijateljskog topništva, koje je pogodilo jednu od stambenih zgrada te dalo povoda velikoj akciji spašavanja ondje zarobljenih civila. Pri tome se trebalo biti posebno oprezan – budući su se u medijima kasno navečer pojavile vijesti kako su se u pojedine civilne stanove u Irpinju sklonili pojedini famozni “kadirovci” iz Čečenije, članovi postrojbi ruske Rosoguardije pod kontrolom Ramzana Kadirova – koji su se ondje navodno presvukli u civilnu odjeću, obrijali brade, te neuspješno probali ondje pritajeni čekati dolazak ruskih pojačanja.

Tijekom dana se iz Glavnog stožera OS Ukrajine čulo i o velikim promjenama na čitavom tom bojištu – dok ruske snage nastavljaju polagano napredovati južno od prostora Černobila prema Kijevu, odnosno prema nedavno zauzetim prostorima jugozapadno od Kijeva, to nastojanje im ide polagano i uz gubitke. Iako su ukrajinske snage uspjele osloboditi Makariv, kod tog su mjesta bez dostave hrane ostale velike farme peradi. To bi lako moglo prerasti u ozbiljnu ekološku katastrofu, ako od gladi ondje uginu milijuni kokoši, a dodatna je šteta već napravljena i kad je bez struje ostao tamo smješteni najveći europski inkubator peradi. Za to vrijeme bliže bjeloruskoj granici, pedesetak kilometara sjeverozapadno, Rusi polagano nastavljaju širiti sjeverozapadnu bazu svog napredovanja prema mjestu Malin, a na prilazima Kijeva je uočeno da uspostavljaju logističke centre neposredno iza vlastitih prvih linija – nedaleko Makariva (kod Havronshchyne), nedaleko borbama potresene Borodjanke, i sjeverno, na smjeru nastupanja prema Kijevu novih ruskih snaga (kod mjesta Katyuzhanka).

Kao i proteklih dana, (2) istočni prilazi Kijevu djeluju mnogo mirnije od zapadnih. Ondje se i dalje drži u ukrajinskim rukama grad Černihiv, kojeg su Rusi i opet granatirali oko 13 sati u srijedu, 2. ožujka. Ne bi li pojačao motivaciju lokalnih boraca, gradonačelnik Černihiva navodno je objavio i kako namjerava plaćati posebne novčane nagrade za svakog zarobljenog ruskog vojnika. Kako se oko podneva čulo iz vojnih izvora, na tom su odsjeku bojišta Rusi ipak bili koncentrirani nešto južnije – pokušavajući iz prostora mjesta Kozelec i Nova Basanj doprijeti prema prijateljskim snagama koje stižu s istoka cestovnim pravcem što prolazi sjeverno od mjesta Nižin.

2. Grad Kijev

Grad Kijev su tijekom srijede uznemiravale višestruke objave zračne opasnosti, jednako kao i upozorenja na moguće sabotere. Navodno su neki od njih bili uhićeni u gradskoj podzemnoj željeznici koja ujedno služi i kao masovno sklonište za građane. Dok se tijekom dana grad užurbano utvrđivao očekujući intenziviranje napada u predstojećim danima, večer je prošla uz nove objave uzbune, a onda i raketiranja. Jaka eksplozija potresla je Kijev iz prostora četvrti Borščagovka (na jugozapadu grada), a u raketiranju kijevske Južne željezničke stanice – koja služi kao sklonište – bila je pogođena tamošnja toplana i hotel Ibis. No ujedno se čulo i o presretanju projektili koji su ciljali Ministarstvo obrane, dok je ipak bilo pogođeno Zapovjedništvo kopnene vojske u četvrti Lukyanivka blizu centra grada.

Posebnu pažnju zaslužuju događanja na zapadnim i jugozapadnim rubovima Kijeva. Ondje je izgleda došlo do prekida kontakta prednjih ruskih postrojbi u napredovanju južno i jugozapadno od Kijeva, te njihovih pojačanja i logistike sa sjevera. U taj prostor ušle su ukrajinske snage – dok su Rusi svoje snage rasporedili između Makariva i kijevskih predgrađa (Horenychi, Shpytky i Petrusky). Sve to nije omelo zračne napade na mjesto Bela Tserkva izvedene u noći od utorka na srijedu, što već postaje standardna metoda ruskoga ratovanja.

3. Sumy i sjeveroistok

Bojišta oko grada Sumy su i u srijedu, 2. veljače bila aktivna, posebno po pitanju izvođenja napada na ruske sange u prolazu. Tako se iz mjesta Trostjanec, smještenog na oko 18 km sjeverno od Ohtirke, u ranim jutarnjim satima čulo o ulasku u grad teško opremljenih ruskih snaga – koje su se ondje pokušavale sakrivati po civilnim objektima, ne bi li izbjegli napade turkim besposadnim letjelicama Bayraktar. Navodno tamošnjim braniteljima nedostaje težeg protuoklopnog oružja, koje je traženo od nadležnih. Slične vijesti o susretu Rusa s turskim besposadnim letjelicama Bayraktar čulo se i iz ukrajinskog mjesta Romni, na cestovnome pravcu Sumy-Priluki, gdje su ukrajinske snage letjelicama Bayraktar TB2 navodno uništile ruski konvoj od oko 80 vozila, pola od toga VBR tipa “Grad”.

Čudnu prirodu ratovanja s Rusima na tom prostoru dobro opisuju i vijesti koje su tijekom srijede ujutro došle iz opkoljenog grada Konotop, kojem su Rusi postavili ultimatum – ili predaja grada ili njegovo potpuno uništenje. Ovu dilemu je tamošnji gradonačelnik stavio na glasovanje građanima, i navodno se većina odlučila za otpor osvajačima.

4. Harkiv i okolica

Grad Harkiv se u ranim jutarnjim satima srijede 2. ožujka opet našao izložen ruskim pokušajima zauzimanja. Naime, oko 2 ujutro odande se čulo u ruskom padobranskom desantu na grad. Nakon prizemljenja su snage VDV (Воздушно-десантные войска России) krenule u borbu s braniteljima, napadajući među ostalim i jednu od vojnih bolnica u gradu te zgradu regionalne policijske uprave. Borbe su vođene satima, a oko 7 ujutro se čulo i o brojnim eksplozijama te požarima u centru grada. Do podneva se čulo o odbijanju ruskog napada, o ukrajinskom zarobljavanju 6 tenkova, te o 21 ubijenoj i 112 ranjenih osoba u samo jednome danu, a iz vojnih je izvora objavljeno i da su ruske snage nakon okršaja u gradu pokrenule napredovanja prema jugu – zapadno (prema Krasnogradu), te istočno (prema Izjumu) od Harkiva. Za to se vrijeme i u Harkivu nagađalo o mogućnosti ekološke katastrofe uzrokovane masovnim pomorom od gladi oko 3 milijuna peradi na velikim farmama u okolici grada.

U ranim popodnevnim satima započelo je iznova raketiranje grada – gađan je TV-toranj i povijesna zgrada gradskoga vijeća, što je gradsko vodstvo potaklo da dozvoli građanima korištenje tunela sustava podzemne željeznice kao sigurnih podzemnih prolaza za kretanje gradom izloženom ruskim granatama, bombama i raketama. Nakon zračne opasnosti oglašene u 20 sati, u granatiranju je oko 22 sata bio pogođen i stožer Teritorijalne obrane Harkiva, dok je oko sat kasnije iz sjedišta OESS u Beču objavljeno stradanje Marine Fenine, zaposlenice Specijalne promatračke misije OESS u Ukrajini, od ruskog granatiranja. Slični su napadi oko ponoći bili zabilježeni u gradu Izjumu, cilju novih ruskih napredovanja, gdje je prema navodima tamošnjeg gradonačelnika Volodymyra Matsokina poginulo barem troje civila.

5. Od Dnjepra do “Narodnih Republika”

I na prostoru uz granice tzv “Narodnih Republika” na jugoistoku Ukrajine nije bilo mira u srijedu 2. ožujka 2022. godine. Dok su stanovnici zauzetog Starobiljska prije podne proveli blokirajući prolaz ruske tehnike kroz grad, raketiranja su bila zabilježena kod Lisičanska, oko 6 km jugozapadno od Severodonjecka, na desnoj obali rijeke Siverski Donjec. Cilj napada su bili mobilni komunikacijski tornjevi, a granatirana je bila i tamošnja pivovara. Inače, dok u prvih tjedan dana sukoba snage Ruske Federacije nisu uspjele ostvariti svoje ciljeve zauzimanja kompletnih oblasti Luhansk i Donjeck, ukrajinski vojni izvori su se posebno hvalili uspješnim ofenzivnim akcijama u predjelu oko Gorlivke, mjesta koje je jučer bilo privremeno oslobođeno po prvi put od 2014. godine – za koje su u srijedu oko 21:50 službeno tvrdilo kako je i dalje pod kontrolom OS Ukrajine, dok su mediji ipak istovremeno spominjali povlačenje oslobodilaca ubrzo nakon ulaska u grad.

Pred očekivanim napredovanjem ruskih snaga u Kramatorsku su bile bilježene obrambene pripreme, među ostalim i okupljanje građana radi izrade tzv. “Molotovljevih koktela” za slučaj potrebe.

6. Južno bojište

6.1. Istok – Mariupol

Dok se u srijedu 2. ožujka u podnevnom izlaganju stanja načelnika GS ukrajinske vojske čulo da lučki grad Mariupol na Azovskome moru nije blokiran, razni medijski navodi pričali su sasvim drugačiju priču. No, ipak su se svi slagali da je grad i dalje u ukrajinskim rukama, pod neprestanim ruskim granatiranjima te izložen žestokim napadima. Među ostalim, ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je u večernjim satima kako se ondje očekuje i moguće oružane incidente u koje bi bile umiješane neprijateljske snage opremljene oznakama ukrajinske Nacionalne garde – strukture u koju spadaju i bojne Donbas ta Azov (koja je posljednjih dana nedvojbeno aktivna u Mariupolu).

6.2. Sjever – Zaporožje i Energodar

Na prilično uspješnom smjeru ruskog napredovanja od poluotoka Krim na sjever, u srijedu 2. ožujka zabilježeno je približavanje ruskih snaga gradu Energodaru na Dnjepru, gdje se oko 8 ujutro čulo od gradonačelnika Dmytro Orlova kako su Rusi okupljene građane koji su ih nastojali usporiti ili zaustaviti krenuli rastjerivati šok-bombama. Dok se čulo o ruskim namjerama zarobljavanja tamošnje velike nuklearne elektrane, iz ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova se spominjalo i organiziranje radnika kojim se željelo blokirati njihovo napredovanje prema tamošnjim nuklearnim postrojenjima – koja bi, među ostalim, trebala braniti i postrojba Nacionalne garde Ukrajine.

U ostatku ovog odsjeka bojišta ruska je vojska nastavila načelno napredovanje prema gradu Zaporožju, te mjestima na njegovim jugoistočnim prilazima – gdje je navodno u potpunosti uništeno naselje Vasilivka koje nekoliko dana priječilo direktni pristup Zaporožju. No, dok se čuje o ruskom napredovanju, baš kao i u ostatku Ukrajine pažnju dodatno plijene i navodi o naknadnome otporu domaćeg stanovništva – baš kakav je zabilježen i u Melitopolu, gdje se uz navode o ruskim vojnicima koji pljačkaju tamošnje trgovine čulo i o masovnim okupljanjima ljudi s ukrajinskim zastavama.

6.3. Zapad – Herson i Mikolajev

Opsada grada Hersona, koja je počela 27. veljače a onda izgledala završena u večernjim satima utorka 1. ožujka, još je i u rano jutro srijede 2. veljače izazivala nedoumice. Dok su Rusi tvrdili kako je grad zauzet – tome je nedostajalo neovisne potvrde. Ipak, bilo je sigurno kako je gradska infrastuktura teško stradala u borbama, a oko podneva se ondje čulo i o masovnim okupljanjima građana nezadovoljnih ruskom okupacijom. Dok je gradonačelnik Igor Kolykhaev od ruskih snaga tražio tzv. “zeleni koridor” da njime izvuče ranjene i mrtve, te u grad dopremi lijekove i hranu, Rusi su mu najavili uspostavu nekakve vojne uprave. Sve to nije promijenilo na stvari da su istodobno navodno još trajale i borbe u pojedinim južnim dijelovima grada, dok se nagađalo i o potencijalu za događanje velike ekološke katastrofe, budući su kod Hersona na tamošnjim farmama peradi (jednim od najvećih europskih proizvođača kokošjih jaja) bez hrane ostali milijuni životinja koje bi mogle ondje umrijeti od gladi.

No, dok su dovršavane borbe u Hersonu, rusko napredovanje je došlo i do Mikolajeva. Nakon više dana borbi na rubovima grada, u ranim satima srijede 2. ožujka ruske su snage izvele i helikopterski desant na prostore sjeverozapadnih predgrađa, koji je bio suzbijen do ranih popodnevnih sati istoga dana. Budući su prethodnih dana bili sustavno porušeni mostovi iz tog kraja prema Odesi, nadirućim ruskim snagama nije preostalo ništa drugo nego prema svojem cilju krenuti bitno dužim kopnenim putem. U tome su ih ometale borbe kod Kalinjivke, gdje su u jutarnjim satima srijede bili natjerani na povlačenje prema mjestu Baštanka, ali i ne baš uspješna djelovanja brojnih tenkova kod mjesta Voznesenska (gdje su branitelji izdržali granatiranja, obranili grad i prema navodima gradonačelnika Evgenya Velichka te srijede uništili dva mosta preko rijeke Bug), pa ni sjeverno kod mjesta Južnoukrainska – još jedne od lokacija s nuklearnom elektranom.

6.4. Odesa

Dok se posljednjih dana kopnene operacije polako primiču području grada Odese, glavnog ukrajinskog centra na Crnome moru i trećeg po veličini grada u državi, u jutarnjim satima srijede 2. ožujka objavljeno je da je predsjednik Zelenski smijenio guvernera oblasti Odessa. Ujedno se iz ukrajinske Ratne mornarice čulo da su ruski brodovi na Crnom moru kod Odesse zaustavili civilni brod “HELT”, dok se nagađalo kako ga namjeravaju koristiti za neku vrstu živoga štita. Ubrzo nakon toga, oko 10 ujutro, GS Oružanih snaga Ukrajine proglasio je i kompletnu zabranu plovidbe na sjeverozapadnom dijelu Crnoga mora, a grad Odesu uzbunile su eksplozije iz pravca međunarodne zračne luke na jugozapadu grada. Oko 20 sati je i u Odesi bila oglašena zračna opasnost, baš kao i u većini gradova Ukrajine.

7. Ostalo

7.1. Stanje na zapadu Ukrajine

U srijedu 2. ožujka su zapadni i jugozapadni dijelovi Ukrajine bili relativno mirni. Dok su neki gradovi u Lvivskoj oblasti zabranjivali doseljavanje muškaraca starih između 18 i 60 godina, koji bi time valjda izbjegavali vojnu službu na istoku države, predsjednik Zelenski smijenio je guvernera oblasti Cherkasy u središnjoj Ukrajini. Iako je u više navrata bila proglašavana zračna opasnost, posebo je bilo zanimljivo čuti o hvatanju navodnoga diverzanta za kojeg se tvrdilo kako je u gradu Ivano-Frankivsk nekako navodio paljbu ruskih krstarećih projektila Kalibra na tamošnji aerodrom. Ta osoba je navodno u grad stigla 22. veljače, smjestila se u motelu kod aerodroma, i onda dan kasnije prenijela informacije koje su dovele do uspješnog uništavanja piste i aerodromske infrastrukture. Do uhićenja je navodno došlo tijekom njegova idućeg izviđačkog poduhvata u istome gradu. Ujedno se u popodnevnim satima čulo i o uništavanju rodilišta u gradu Žitomiru, nedaleko kijevskoga bojišta, ruskim raketiranjem.

7.2. Vojne vijesti i strana pomoć

Nastavak žestokih borbi širom Ukrajine pokazao je iznimnu korisnost turskih besposadnih letjelica Bayraktar TB2, čija je dodatna količina izgleda u utorak 1. ožujka bila dopremljena u Poljsku turskim transportnim avionom A400, da bi već tijekom srijede ta tehnika bila upućena prema linijama fronte. Inače, u Ukrajini se nastavilo i pažljivo promatranje susjedne Bjelorusije, odnosno mogućeg neposrednog uključenja njenih postrojbi u borbe – dok su mediji javljali kako u Minsku svoj red za povratak na vlast čeka i Viktor Janukovič, bivši a možda i budući marionetski predsjednik Ukrajine. Što se ruskih snaga tiče, posebno treba istakuti zarobljavanje niza stožernih mornaričkih dokumentata navodno izrađenih u okviru ruske Crnomorske flote – u kojima se nazire kako su dokumenti potrebni za vođenje rata Rusija u Ukrajini bili dogotovljeni još 18. siječnja ove godine, dok se za niz u njima pobrojanih vojnih aktivnosti planiralo da započnu 20. veljače i dovrše do 6. ožujka. Uglavnom dok ti planovi očigledno kasne, u Ukrajinu je iz 16 zemalja već stiglo oko 1.000 dragovoljaca, a samo te srijede 2. ožujka, bilo je zabilježeno više od 30 upada ruskih aviona u ukrajinski zračni prostor, uglavnom iz Bjelorusije.

Dok je pod pritiskom ratnih djelovanja potpora ukrajinskog stanovništva članstvu u EU i NATO narasla na rekordne razine – 86 posto sada podupire pristupanje EU, a 76 posto NATO-u – prije rata podrška za oboje bila je tek oko 20 posto – dobro je bilo primljeno i američko zatvaranje zračnoga prostora SAD za ruske avione. Riječ je tu o jednoj u nizu sličnih mjera proglašenih posljednjih dana, gdje su u čitavoj Europi još samo BiH, Crna Gora, Kosovo i Srbija propustile donijeti takvu kaznenu mjeru za Rusku Federaciju. I dok su tijekom dana stigle vijesti o pristizanju druge pošiljke protuoklopnih sustava Javelin iz Estonije te još i vojne pomoći iz Španjolske (prva u planiranome nizu isporuka, u 2 aviona – 1.370 protuoklopnih bacača, te 700.000 pušaka, strojnica i lakih strojnica), Japan navodno promišlja i uvođenje dodatnih izvoznih sankcija i za Bjelorusiju.

7.3. Humanitarna pitanja

Te srijede, 2. ožujka u New Yorku je izvanredno zasjedala i Opća skupština UN, koja je velikom većinom usvojila rezoluciju koja od Ruske Federacije traži zaustavljanje rata i povlačenje snage iz Ukrajine. Od svih prisutnih, protiv te rezolucije glasali su tek Ruska Federacija, Bjelorusija, Sirija, Eritreja i Sjeverna Koreja. Dok se iz ukrajinske Državne službe za izvanredna stanja čulo o više od 2.000 civila poginulih od početka rata, UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava navodi da je u Ukrajini od 24. veljače poginulo barem 227 civila, dok ih je 525 ozlijeđeno. Uz to, UNHCR spominje da je gotovo 836.000 ljudi napustilo Ukrajinu, od čega je njih skoro 454.000 otišlo u Poljsku – za to vrijeme je sam poljski predsjednik Andrzej Duda navodno procijenio kako je u Poljsku ukupno stiglo više od 500.00 Ukrajinaca.

Dok ukrajinski predsjednik Zelenski u srijedu navodi 9.000 mrtvih ruskih vojnika u prvome tjednu rata, u srijedu 2. ožujka su po prvi put na tu temu u javnost izašli i s ruske strane – gdje je rusko Ministarstvo obrane ustvrdilo kako su u operacijama širom Ukrajine imali 498 poginulih ruskih vojnika, te još njih 1.597 ranjenih. Ujedno su oni procijenili i ukrajinske gubitke na više od 2.870 poginulih te oko 3.700 ranjenih ukrajinskih vojnika. Kako bilo da bilo, zanimljiv je program kojeg je najavio Anton Gerashchenko, savjetnik u ukrajinskom Ministarstvu unutarnjih poslova – da će Ukrajina oslobađati i ruske ratne zarobljenike, ali ako po njih dođu njihove majke, za što su bili objavljeni i potrebni formalni koraci.

Za kraj, spomenimo kako je u popodnevnim satima srijede 2. ožujka u mjestu Belovezhskaya Pushcha (u Poljskoj blizu granice s Bjelorusijom, oko 70 km sjeverno od Bresta u Bjelorusiji) počelo okupljanje predstavnika za drugi krug relativno neuspješnih pregovora Ruske Federacije i Ukrajine. Među ostalim, predviđen je bio i razgovor o uspostavi pojedinih humanitarnih koridora za evakuaciju civila – što je posebno bitno za velik broj stranih studenata, posebno iz Indije i Kine, koji su se zatekli u Ukrajini, često i usred područja borbi i stradanja. Iako se očekivalo da pregovori počnu te večeri, ipak su bili odgođeni za idući dan, četvrtak 3. ožujka.