Subota 26. veljače – treći dan rata u Ukrajini

 

Nakon prvog i drugog dana intenzivnih borbenih operacija u Ukrajini, subotu 26. veljače počelo je karakterizirati umjereno napredovanje ruskih snaga, često podijeljenih u kolone koje su se u pojedinim zonama djelovanja pokušavale zalijetati prema pojedinim ciljevima, ali u pravilu bez mnogo potpore ili zaštite za logistiku koja bi trebala slijediti napredovanje prednjih postrojbi. U pravilu bi takva napredovanja završavala dolaskom do većih naselja, gdje bi se otpor branitelja vrlo često pokazivao prejakim za jednostavno savladavanje. Dapače, u nekim slučajevima su se čak i mjesta kroz koja su ruske snage prošle tek uz ozbiljnije borbe ubrzo nakon njihova prolaska krenula vraćati u ukrajinske ruke. Među posebno uočenim pojavama treba spomenuti i određen broj velikih ekoloških nesreća prouzročenih ruskim vojnim djelovanjima – koje su svojim posljedicama dodatno otežale život ukrajinskog puka. Uz to, na terenu su se počele pojavljivati i postrojbe ukrajinske Teritorijalne obrane, koje su u hodu kretale sudjelovati u obrani svojih rodnih mjesta. Upravo zato i iscrtane zone dosegnutog napredovanja ruskih snaga treba uzimati s rezervom, dok su sve vremenske oznake navedene u tekstu računate po hrvatskom vremenu.

1. Prilazi Kijevu sa sjevera

Zrakoplovna baza u Vasilkivu

(1) Na zapadnom potezu – od bjeloruske granice na jug prema Kijevu, na desnoj obali Dnjepra – rano jutro započelo je informacijama o dodatnim ruskim snagama (navodno oko 100 oklopnih vozila) koja su u konvoju stizala prema Kijevu uz desnu obalu Dnjepra od Višgoroda, kojeg su ukrajinske snage spominjale kao mjesto usporavajućih borbenih djelovanja. Jednako su tako nastavljene i borbe u široj zoni mjesta i zračne luke Hostomel, u kojima su na ruskoj strani sudjelovali i Čečeni zloglasnog Ramzana Kadyrova – za koje su ukrajinski obavještajni izvori spominjali i teže gubitke – posebice smrt vojskovođe generala Magomeda Tushayeva, zapovjednika 114. Motorizirane pukovnije Ruske nacionalne garde. Ipak, prvotne navode o razbijanju tzv. „kadirovaca“ kod Hostomela kasnije se demantiralo, uz napomenu da se to zapravo radilo o eliminiranju pripadnika ruskoga Specnaza. Uglavnom, treba istaknuti kako ukrajinski izvori navode i da je od ruskih napada do jutra bilo obranjen prostor zrakoplovne baze i mjesta Vasilkiv, dok je rusko napredovanje nakon čitavoga dana borbi bilo zaustavljeno kod Borodjanke i Buče, te iza podneva i rušenjem mosta na autocesti Žitomir-Kijev kod Stojanke (oko 20 km zapadno od središta Kijeva). No, sve to nije zaustavilo ruske napore za prilaženjem i blokadom Kijeva, za što su Rusi navodno proveli i određena operativna pregrupiranja.

Ponešto je manje dinamično bilo (2) na istočnome potezu kojim se s tromeđe Bjelorusija-Rusija-Ukrajina južno prema Kijevu već danima pokušavaju kretati ruske snage. Nakon niza neuspjeha tijekom proteklih dana, ruske snage ni u subotu 26. veljače nisu uspjele nadići ukrajinske obrane grada Černihiva. Nije tu pomoglo ni rusko bombardiranje njegovih stambenih dijelova oko 13 sati, kao ni masivno bombardiranje u kasnim večernjim satima na nedjelju 27. veljače.

2. Grad Kijev

Novo “normalno” u Kijevu

Od samog svog početka subota 26. veljače bila je u Kijevu obilježena teškim borbama te zaustavljanjem ruskog pokušaja ulaska u grad s njegovih zapadnih predgrađa. Te noći bili su zabilježeni prodori kod zapadne stanice podzemne željeznice Bereisteyskaya oko tri sata, a onda i kod kijevskog zoološkog vrta – što je sve bilo okončano rušenjem mosta na Aveniji Pobjede/Peremohy, čime je bio i zaustavljen ruski prodor. Uz već uobičajena noćna raketiranja, oko 4 ujutro se čulo i o rušenju ruskog projektila navodno usmjerenog prema brani akumulacije Kijev, oko 17 km sjeverno od grada, u zoni mjesta Višgoroda – da bi oko 11 sati ujutro ukrajinski ministar vanjskih poslova konačno objavio: „Kijev je preživio još jednu noć pod napadom ruskih kopnenih snaga i raketiranjem“.

Iako naizgled nevezano s tamošnjim vojnim događanjima, izgleda da su borbe kod Kijeva i Vasilkiva utjecale i na kvalitetu nacionalnih internetskih veza, budući su se tijekom ranoga jutra te subote 26. veljače pojavili podaci o teškim problemima koje je najednom u radu imao GigaTrans, najveći ukrajinski pružatelj bazičnih mrežnih usluga pristupa. Na to se nadovezao gradonačelnik Kličko tvrdnjama kako se kijevska podzemna željeznica više ni ne koristi za transport, koliko predstavlja masovno javno sklonište od ruskih napada koji ustrajno dolaze zrakom. Ujedno je iza podneva objavio i još jednu promjenu važenja policijskoga sata u Kijevu – pa je tako određeno da on preko vikenda traje od 17 sati u subotu 26. veljače sve do 8 ujutro u ponedjeljak 28. veljače, dok će se svi zatečeni vani u to doba bez službene potrebe smatrati „članovima subverzivnih grupa“. Za obranu grada od svih vrsta neprijatelja, do subotnjeg popodneva građanima je bilo podijeljeno više od 25.000 automatskih pušaka, 10 milijuna komada streljiva, te mnogo RPG-ova i granata, naglasio je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Denis Monastyrsky.

Požar u skladištu nafte vidio se izdaleka

Večernji sati opet su donijeli naznake teških borbi oko grada, gdje se iz ukrajinskih izvora čulo o gomilanju ruskih trupa na zapadnim prilazima, ali oko 21 sat i o uništenju grupe ruskih sabotera prilikom pokušaja prelaska mosta u zapadnom predgrađu Darnytsya, u kojem su i veliki ranžirni kolodvori. Samo sat i pol kasnije, oko 22:20, opet je oglašena i uzbuna u Kijevu. Čule su se eksplozije sa sjevera grada (četvrt Obolon), te sa zapada – iz smjera naselja Buča i Hostomel. Uz vijesti o navodnim rušenjima dva ruska transportna zrakoplova tipa Iljušin iznad Kijevske oblasti, nikom nisu promakle posljedice ruskog napada na Vasilkiv (oko 30 km jugozapadno od grada) – budući je ondje u napadima bilo pogođeno i masivno skladište goriva ukrajinskog operatera benzinskih crpki KLO, koje se spektakularno zapalilo. Kako se čulo iz tamošnjeg Ministarstva obrane, tijekom granatiranja su zaposlenici navodno ipak uspjeli spasiti 15 vagona dizela i 8 vagona plina.

Do večernjih sati u subotu 26. veljače, u bitkama za Kijev je poginulo 14 pripadnika OS i pripadnika Teritorijalne obrane, te još i 6 civila. Ranjena je 71 osoba – od toga 25 civila. Prema navodima parlamentarne zastupnice Lesie Vasylenko, u tri dana ratovanja ukupno je bilo zabilježeno 15 zračnih udara na Kijev. Nažalost, dan je završio kako je i počeo – oglašavanjem zračne opasnosti, a iz VBR-a je bila pogođena i dječja onkološka bolnica Okhmadyt/Kijev. Dok se iz nje čulo da je ondje jedno dijete umrlo, a ukupno četvero ljudi ranjeno, u javnost su dospjele i naznake kako prema Kijevu iz raznih smjerova idu kolone s oko 500 ruskih tenkova.

3. Sumy i sjeveroistok Ukrajine

Treći dan borbi u regiji oko grada Konotopa, za kojeg se čule kako je nakon borbi i kraće blokade bio zauzet, započeo je izvještajima oko 7 ujutro o ruskim zračnim napadima, Dok sadašnje stanje u Konotopu nije poznato, zanimljivo je vidjeti kako je i grad Sumy, kroz kojeg su također nakon borbi prošle ruske snage, navodno sada opet u ukrajinskim rukama. A što je bilo s ruskim kolonama koje su ondje prošle, i onda navodno imale logističkih problema? Pa izgleda da su zastale na cestama u smjeru Kijeva. Spomenimo i da je tijekom popodneva bilo granatirano mjesto Ohtirka, pod ukrajinskom kontrolom, kada je oštećena i tamošnja termoelektrana – na čijem se ponovnom osposobljavanju navodno aktivno radi.

4. Harkiv i okolica

Teški dani za Harkiv

Grad Harkiv, do kojeg su još prvog dana operacija stigle jake ruske snage, oko 3 ujutro u subotu 26. veljače je opet žestoko granatiran, što je dovelo i do požara u tamošnjoj tvornici traktora. U borbama koje su bjesnile oko grada navodno je do tada stradalo 100-tinjak ruskih vojnika, a bilo je uništeno i oko 100 oklopnih vozila, objasnio je rano ujutro Oleg Sinegubov, čelnik tamošnje regionalne vlasti. Do večeri se grad opet našao pod napadima, koji su navodno bili posebno žestoki oko 21 sat. Poljski izvori tom prilikom govore i o uporabi specijaliziranog sustava MLRS TOS-1A u toj široj zoni, kao i o brojnim težim oštećenjima zgrada. Do ponoći je u zoni Harkiva bio pogođen i plinovod, koji je spektakularno detonirao, a čija se eksplozija vidjela desecima kilometara daleko, da bi onda granatiranje privremeno prestalo.

Posebno je potrebno napomenuti da borbe oko Harkiva nisu utjecale na pokrajnji manevar, kojim su se ruske snage iz smjera Kupjanska tog jutra primakle jugozapadno prema zaleđu Harkiva, gdje se na udaru onda našlo mjesto Balakleja, smješteno oko 74 km jugoistočno od Harkiva. Budući da nije uspio ulazak tenkovima u grad, mjesto je oko 11 sati prijepodne bilo granatirano, jednako kao i tamošnja vojna baza s opsežnim skladištima streljiva. Upravo su ta skladišta oko 20:30 bila metom zračnoga napada, koja je navodno prouzročila i velike eksplozije.

5. Od Dnjepra do pobunjenih republika

Vrtić u Chernihivu

Dok su sjeverno od Luhanska snage Ruske Federacije i njihovih tamošnjih lokalnih saveznika uspjele ostvariti određene pomake, kako od ruske granice na zapad, tako i prelaskom dosadašnjih linija bojišta, navodno im to sve nije bilo dovoljno da do večeri ozbiljnije ugroze ukrajinski grad Severodonjeck. Ujedno treba spomenuti kako je bio zabilježen i požar u rafineriji kod mjestu Rovenki (oko 55 km južno od Luhanska), gdje se izgleda zapalilo oko 200 tona dizelskog goriva.

Na prostorima tzv „Donjecke Narodne Republike“ treba napomenuti napredovanja snaga na zapad, u prostor mjesta Volnovaha (oko 50 km jugozapadno od Donjecka), dok su prema ukrajinskim obavještajnim izvorima vlasti Donjecka navodno tijekom popodneva dijelile plinske maske lokalnome stanovništvu, bojeći se uništavanja tamošnjih tankova s kemikalijama u granatiranjima ukrajinske strane koja su bila zabilježena predvečer.

Napomenimo i kako se na meti ruskih granatiranja do kasne večeri u subotu 26. veljače našlo i mjesto Zaporožje na Dnjepru, gdje je ranije tog dana već bilo razmjena vatre sa sporadičnim pojavama neprijatelja, vjerojatno s juga, iz načelnoga smjera Melitopola.

6. Južno bojište

6.1. Istok

Ukrajinski poziv na pripremu Molotovljevih koktela

Istočni krak ruskog napredovanja na prostorima južnog bojišta bio je posebno aktivan u subotu 26. veljače. Nakon što je dan ranije uveliko obavljeno zauzimanje grada Melitopol, oko 10 ujutro su u javnost stigli i izvještaji o ruskoj pljački dućana u okupiranome gradu. Iz tog kraja su ruske snage nastavile kretanje na sjever prema Dnjepru, na sjeveroistok prema Tokmaku, te istok – uz more prema luci Berdjansk, u kojoj je dan ranije pod prijetnjama odmazde po civilima ukrajinska Mornarica natjerana na napuštanje svoje baze, dok je u subotu onda zauzet i lokalni aerodrom smješten neposredno sjeverno od mjesta.

Sve to predstavlja tek postupne korake prema opkoljavanju Mariupola, kako iz smjera tzv. „Donjecke Narodne Republike“ (napredovanjima oko mjesta Volnovaha), tako i iz smjera okupiranog Melitopola. Pri tome, Mariupol postaje sve bliže kompletnome okruženju i odsjecanju od ostatka Ukrajine, a podvrgnut je i čestim te intenzivnim bombardiranjima – koja su u subotu 26. veljače života koštala i 10 Grka, civila koji su se ondje zatekli.

6.2. Zapad

Kao i proteklih dana, poseban je teret bio na zonu oko grada Khersona, koji je subotu 26. veljače započeo zračnom uzbunom oglašenom oko 6 ujutro. Iako je ostao pod ukrajinskom kontrolom, ruske snage su zauzele dosta okolnih krajeva – Skadovsk na obali Crnoga mora oko 60 km južno, ali i Hola Prystan, mjesto smješteno oko 15 km južnije, u jednom od tokova delte Dnjepra na utoku u Crno more. Na sjevernom rubu grada Khersona bilo je napada na vozila hitne pomoći, a ondje je je u subotnjim večernjim satima pala i prva novinarska žrtva ovoga sukoba – dopisnik lokalnih novina Diliberk Shakirov, kojeg su kod naselja Zelenivka navodno ustrijelili Rusi iz vozila u prolazu.

Spomena su vrijedna i događanja kod grada i luke Mikolajev, kojem je prijetilo više vrsta opasnosti, S jedne strane to su bile sporadične skupine ruskih vojnika i navodnih sabotera, koje se zabilježilo oko podneva, ali i postrojba od 12 tenkova koja se do ovoga grada probila sjeverno od Khersona – krećući se na zapad od brane kod Nove Kakhovke, gdje nedaleko hidroelektrane u Dnjepar utiče i nedavno ponovo otvoreni vodovodni Sjeverno-krimski kanal.

6.3. Odesa i Crno more

Teritorijalna obrana u Odessi

Iako se posljednjih dana nije dalo jednoznačno utvrditi što to zapravo prijeti Odesi, velikom gradu i luci koje su periodično potresale eksplozije i razmjene vatre u predgrađima, a gdje se ustrajno spominje i postojanje nekakvog ruskog pomorskog desanta – izgleda da se stanje ondje kreće pogoršavati. U subotu 26. veljače ondje su opet bile zabilježene 2 jače eksplozije te je bila proglašena i uzbuna. No, dobra naznaka nadolazećih problema je bila i oko 14:20 pristigla objava ukrajinske Granične policije o ruskom zatvaranju prostora sjeverozapadnog Crnog mora, radi navodne „anti-terorističke okupacije u ukrajinskim vodama“.

Tijekom kasnog popodneva čulo se i o rušenju dva vojna aviona nad Crnim morem – jednoga su zabunom vatrom s vojnoga broda sebi samima srušile ruske snage, dok je ruski Su-30 ondje navodno vrlo namjerno srušilo ukrajinsko Zrakoplovstvo. Dan je završio još jednom objavom ruskih pomorskih djelovanja. Naime, kod Zmijskog otoka, poprišta sada već međunarodno poznatog incidenta u kojem su ruski brodovi moguće pobili tamošnju ukrajinsku posadu prvoga dana sukoba, ruski vojni brod je i u subotu oko 21:30 uzaptio civilni spasilački brod koji je nastojao obaviti humanitarnu misiju kod otoka Zminyi.

7. Općenito

Za to vrijeme su veliki dijelovi zapadne Ukrajine bili u relativnome miru. Iako su u više navrata ondje bile oglašavane zračne uzbune (Lutsk, Rivne, Lvov, Cherkasy, Uman), oko podneva se iz Žitomira čulo o rušenju ruskog aviona, dok je posebno bilo potrebno i iz obavještajnih izvora demantirati navode gradonačelnika Lvova Andriya Sadovyya o iskrcavanju ruskih desantnih trupa – naime, ranije tvrdnje o 3 ruska helikoptera koji iskrcavaju rusku vojsku na području grada Brodiva u Lvovskoj oblasti navodno su se zapravo ticale domaćih trupa. Ta se zabuna dobro uklopila i u obavještajne navode o otkrivanju tzv. „farme uruskih botova“ iz koje je njih oko 7.000 širilo lažne vijesti o borbama u Ukrajini.

Zarobljeni ruski vojnik u Sumiju

Tog jutra se iz ukrajinskih zdravstvenih izvora saznalo i da je u agresiji na ukrajinskoj strani ukupno poginulo 198 civila uključujući i troje djece, a bilo je 1.115 ranjenih uključujući tu i 33 djece – za razliku od toga, vojni izvori su navodili više od 210 ubijenih civila, uključujući 6 djece, te više od 1.100 ranjenih (uključujući više od 100 djece). Do kraja trećeg dana invazije navodno je zabilježeno da su Rusi izgubili više od 3.000 ubijenih i 200 zarobljenika, 16 izgubljenih aviona, 18 helikoptera, 102 tenka, više od 540 uništenih oklopnih vozila različitih tipova, 1 sustav 9K37 BUK, te više od 20 raznih vozila. Do kasne večeri stigli su i detaljniji podaci Zapovjedništva Ratnog zrakoplovstva UKR koje je ustvrdilo kako su Rusi samo tog dana izgubili jedan Su-30, 11 helikoptera, 2 Su-25, 2 Il-76, te konvoj opreme i dopunskog goriva. Uz to je kod Nizkyvka (oblast Černihiv) navodno ukrajinsko topništvo pogodilo ruski depo s oko 3.000 tona goriva, što je izazvalo velik požar.

Obranu Ukrajine trebala bi pomoći uredba premijera Denys Shmyhala prema kojoj se sva sudski ili carinski zaplijenjena imovina ubuduće daje Oružanim snagama, a na istome tragu su i rezultati razgovora koje je predsjednik Volodymyr Zelenski tijekom subote ponovo razgovarao s Macronom – navodno je potvrđeno francusko slanje oružja i opremu – dok se iz Nizozemske čuje o stizanju 200 komada Stingera. Odlučeno je i o potpunome zatvaranju granica s Rusijom i Bjelorusijom, a donešena je i hitna procedura za distribuciju humanitarne pomoći, prema kojoj zapovjednici lokalnih snaga Teritorijalne obrane imaju nadzor na raspodjelom pomoći.

Ruski višecijevni lanseri Grad ostavljeni zbog nedostatka goriva

Tijekom te subote čulo se i kako Rusija mijenja taktiku – da se nakon propasti napada teškom tehnikom, prebacuje više na sabotaže i napade para-jedinica. Dok se iz ruskih izvora čulo o ukrajinskom odbijanju pregovora – to je bilo odlučno demantirano. Do večeri u subotu se čulo o svojevrsnoj operativnoj pauzi koju su radi težih gubitaka Rusi uzeli u pojedinim operativnim zonama, što je Ukrajini dalo i priliku za dodatno organiziranje, te napade na rusku logistiku u pozadini pojedinih smjerova neprijateljskog napredovanja. U taj se kontekst dobro uklopio i navod kako je do kraja subote 26. veljače ukrajinska Teritorijalna obrana brojila oko 37.000 ljudi s tendencijom daljnjeg brzog rasta. Te su informacije bile potvrđene i idućeg jutra, u nedjelju 27. veljače, kada se na briefingu Glavnog stožera ukrajinske vojske čulo da su  Rusi malo usporili ofenzivu, među ostalim i zbog nestašice hrane, goriva te streljiva. Posebno je ondje bila istaknuta vijest o formiranju udarne grupe ruskih borbenih helikoptera za uništenje ukrajinske kritične infrastrukture i postrojbi, navodno u okrugu Mozyr u Bjelorusiji, kao i informacije o kretanju velike kolone vojnih vozila prema Ukrajini kod Brahina, regija Homiel, u Bjelorusiji.

Prema ukrajinskim vojnim izvorima, većinu ruskih snaga navodno čine mladi ročnici, iscrpljeni od ranijih vojnih vježbi, slabog morala i psihičkog stanja, dok ima naznaka i dezertiranja te odbijanja služenja u ruskim Oružanim snagama u Ukrajini. Baš o tome se u subotnjim večernjim satima čulo iz ukrajinskih predsjedničkih krugova – gdje se spominjalo navode o bijegu te neredima među ruskim snagama kod sela Perevalne na Krimu (oko 20 km jugoistočno od Simferopola) – kao i u medijima, koji su u subotu oko 23:30 spominjali da se u ruskom Belgorodu pobunilo oko 5.000 ugovornih vojnika koji su odbili ići u Ukrajinu.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.