Jučer ujutro hrvatskim se medijima proširila priča o predstojećoj smjeni na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) – prvo na portalima, da bi je onda preuzela i prvo internetska, a onda i papirnata izdanja današnjih visokotiražnih dnevnih novina. Po tom scenariju, navodno je došlo do šireg političkog usuglašavanja:

“Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Zoran Milanović ovih će dana donijeti odluku o razrješenju ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije generala Zlatka Klanca, doznaje Jutarnji list. Ta informacija potvrđena je iz Vladinih i vojnih krugova. Kako doznajemo, to je predložio ministar obrane Ante Kotromanović”.

Što se tiče konkretnih razloga za smjenu generala Zdravka Klanca s čela VSOA, medijski se izvori djelomično razilaze oko konkretnih razloga. S jedne strane, dio portala (uglavnom desne orijentacije) navodio je navodne antikorupcijske istrage generala Klanca o “vrlo ozbiljnim kriminalnim radnjama u vrhu Glavnog stožera i Ministarstvu obrane” , uključujući i prodaju hrvatskog naoružanja Siriji (karakterizirajući Klanca čak epitetom “hrvatski Eliot Ness“), dok dnevne, “mainstream” novine ipak staju na temama izostanka reformi kadrovske politike i javnih nabava. Pri tome, i jednima i drugima je zajedničko spominjanje dubokih nesporazuma koji u svakodnevnom radu dijele ravnatelja VSOA s jedne strane, te Glavni stožer i MORH s druge strane. Temelj tih razmimoilaženja portali vide “zbog otkrića brojnih malverzacija samog Lovrića i njemu bliskih suradnika“, dok ozbiljniji mediji spominju strukturnije stvari, poput pitanja nadležnosti, navodeći da se Klanac navodno smatrao…

“… odgovoran onima koji su ga imenovali, premijeru i predsjedniku države, a ne ministru obrane i načelniku Glavnog stožera iako je VSOA dio Ministarstva obrane. S obzirom na takvo tumačenje, ravnatelj Agencije bez konzultacija i traženja odobrenja donosio je odluke i odbijao davati tražene informacije ministru obrane i načelniku Glavnog stožera uz objašnjenje da je riječ o tajnim podacima“.

Uz to, obje strane ove vojno-obavještajno-kadrovske priče Klancu na teret stavljaju i katastrofalni učinak VSOA po pitanju “slučaja Krila Oluje”, o čemu smo i na portalu Obris.org imali ponešto za reći. Još od tog slučaja moglo se čuti kako je odlazak čelnog čovjeka VSOA-e “gotova stvar”, pitanje je samo pogodnog trenutka. No, u nastavku te priče, mediji su već doznali i ime nasljednika generala Klanca na čelu VSOA – navevši tu brigadnog generala Ivicu Kindera, višegodišnjeg pročelnika vojnog kabineta u Uredu predsjednika.

Tijekom današnjeg jutra je tek Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) iz Ministarstva obrane RH potvrđeno da je ministar obrane Ante Kotromanović predsjednici Republike Kolindi Grabar Kitarović i premijeru Zoranu Milanoviću predložio smjenjivanje ravnatelja Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) generala Zdravka Klanca – bez ulaženja u razloge smjene ili identitet njegova mogućeg nasljednika, pravdajući tišinu time da je “predmet u postupku“.

Pravni dio zavrzlame

Na stranu političke konotacije ovog slučaja, treba istaknuti da su do danas o ovoj temi svi službeni izvori šutjeli. Kako navodi Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske (Narodne novine 79/06) u svom 66. članku:

“(1) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se, odnosno razrješuju rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(2) Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija pokreću Predsjednik Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost. Kandidata za ravnatelja VSOA-e Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade predlaže ministar obrane. Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za nacionalnu sigurnost može obaviti razgovor s kandidatom za čelnika sigurnosno-obavještajne agencije.

(3) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana na dužnost ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(4) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni: ako to sami zatraže; ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provode odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; zbog povrede tajnosti klasificiranih podataka te osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja dužnosti.

(5) Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju može se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosno-obavještajne agencije ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(6) Zamjenici ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se i razrješuju na način i pod uvjetima propisanim odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka, s time da se postupak imenovanja zamjenika ravnatelja pokreće na prijedlog ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije, a u postupku razrješenja zamjenika ravnatelja pribavlja se mišljenje ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije“.

Dakle, kao prvo, i za razrješenje, kao i za imenovanje ravnatelja VSOA-e, traži se supotpis predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i poredsjednika Vlade Milanovića. O postizanju takvog suglasja do sada nije bilo ikakvih službenih očitovanja, budući je tek službeno potvrđeno kako je ministar Kotromanović taj postupak inicirao svojim prijedlogom premijeru Milanoviću (dakle, prema razini Vlade RH). Nadalje, dolazimo do uloge Hrvatskog sabora u čitavoj ovoj priči – koje je praktično otjelotvoreno kroz djelovanje tamošnjeg Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Kod razrješenja Vlada RH i Predsjednik RH mogu tražiti prethodno mišljenje Sabora, dok je takvo mišljenje neophodni dio postupka imenovanja novog ravnatelja obje sigurnosno-obavještajne agencije u RH. Prije davanja svog prethodnog mišljenja za kandidate, saborski odbor može provesti i njihovo saslušavanje – što je bilo jasno vidljivo sredinom listopada 2012. godine, kada se u tu svrhu izvidjelo Dragana Lozančića za čelno mjesto agencije SOA. Dakle, naglasak je na (1) neobaveznosti saborske uloge pri razrješenju, i (2) obveznosti sudjelovanja Hrvatskog sabora pri imenovanju novih čelnika obavještajnih agencija – gdje je nužno tek davanje mišljenja, ali ne i saslušanje kandidata.

Pri tome, osjećamo potrebnim napomenuti i još dvije neugodne životne činjenice iz sfere hrvatske politike. Kao prvo, uskoro će izbori u RH. Osim što ta činjenica utječe na sva imenovanja, pa i ona ponešto manje aktualno-politička (kao što su to ona za čelnike sigurnosno-obavještajnih agencija) – ta činjenica već tradicionalno usporava rad Sabora, tijela koje se mjesecima prije izbora počinje neformalno pripremati za svoje raspuštanje – često time i zaobilazeći sve one korake koji baš nisu nužno zakonski neophodni. Ujedno, a kao drugo, Republika Hrvatska trenutno ima Vladu koja i u najboljim trenucima voli zaobići proceduru, skratiti propisane postupke, i upravne odluke donositi na rubu legalnost – sve ne bi li se uštedjelo koji dan ili koju priliku da u diskusiji na temu pred javnost izađe štogod neugodnoga ili propagandno štetnoga.

Ova je dva elementa aktualne hrvatske političke tradicije trebalo posebno napomenuti, ne bi li se u punini doživio učinak kojeg do sada navedenim medijskim spekulacijama o smjeni na vrhu VSOA daje današnja objava iz Hrvatskoga sabora.

Sabor ekspresno!

Naime, dok su i Vlada i Ured predsjednice šutjeli o navodima medija po pitanju kadroviranja u VSOA-i, Hrvatski je sabor tiho dopunio najave radnog rasporeda svojih radnih tijela. Pri tome je za četvrtak, 2. srpnja, objavljeno:

“15.00 (dvorana Janka Draškovića) – 59. sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Predloženi dnevni red je:
1. PRETHODNO MIŠLJENJE ZA IMENOVANJE  RAVNATELJA VOJNE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE.
– sjednica je zatvorena za javnost”

Time je, s jedne strane, po prvi put i formalno potvrđeno da je u tijeku postupak kadrovskih promjena na čelu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije. S druge strane, a u skladu s navedenom aktualno-političkom tradicijom, pokazano je i da se odustalo od svih onih koraka koji tu nisu baš nužno neophodni. Tako pred Saborom izgleda da nema mišljenja koje se može zatražiti “prije donošenja rješenja o razrješenju“, a kako stvari stoje, izgleda da nema ništa ni od formalnoga parlamentarnog saslušanja kandidata – osim ako se tu neku neimenovanu potencijalnu osobu kandidata ne misli saslušati nakon što se jednom već raspravi i donese nužno neophodno “prethodno mišljenje za imenovanje“.

Dakle, dok su još jučer mediji tek špekulirali da…

 “Ministar obrane je, sukladno Zakonu, predsjednici i premijeru predložio brigadnog generala Ivicu Kindera, pročelnika vojnog kabineta u Uredu predsjednice, za novog ravnatelja VSOA-e. Predsjednica i premijer složili su se s tim prijedlogom i uskoro će ga uputiti saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, čiji će članovi obaviti razgovor s Kinderom. General Klanac je, kako doznajemo, nakon informacije o smjeni otišao na bolovanje. No, tvrde nam sugovornici, nakon razrješenja Klanac će ostati u vojnom sustavu i biti postavljen na neku drugu dužnost“,

sada je već izvjesnije da će čitav ovaj postupak vjerojatno ići bitno brže, s minimalno procedure i mimo javnosti. Jednako tako, još nije jasno ni hoće li ova sjednica nadležnog saborskog radnog tijela pasti i nakon kakve odluke Vlade RH po ovome pitanju – možda odrađene na zatvorenome dijelu sjednice u četvrtak u podne. Mediji spominju tek da će Sabor ići na ruku premijeru i pitanje novog ravnatelja VSOA-e obaviti prije ljetne stanke.

Bilo kako bilo, valjda tu treba biti sretan ako se uopće na kraju službeno i sazna za koju su se to osobu u tišini složili Markov trg i Pantovčak, a što je u već tradicionalno zatvorenoj formi onda i prethodno potvrdilo transparentnosti ionako nesklono društvo saborskih zastupnika predvođenih Miroslavom Tuđmanom. Nažalost, sigurno je tek da opet gledamo tek nastavak medijske politike tako popularne posljednjih godina – o kojoj smo u više navrata govorili i na stranicama portala Obris.org – gdje se strukturirano izvještavanje javnosti o bitnim činjenicama državne politike provodi puštanjem informacija u pojedine medije, umjesto putem službenih objava.