U srijedu i četvrtak, 9. i 10. ožujka, u Hrvatskom je saboru provedena rasprava o dva Vladina prijedloga s područja obrane – (1) o sudjelovanju OS RH u novoj NATO aktivnosti „ojačane budnosti“, te (2) o specifičnim događanjima unutar jednog PESCO projekta, iz domene cyber-obrane. Najprije je u srijedu o tome raspravljao saborski Odbor za obranu, a potom su obje teme u četvrtak došle i na plenarnu sjednicu Sabora. U oba slučaja uvaženi saborski zastupnici pokazali su zavidnu dozu nonšalantnosti i neinformiranosti, pa se tako moglo čuti da je ministru obrane rođendan (što su mu onda i njegovi kolege iz HDZ-a srdačno i čestitali), ali ne i koje vojne specijalnosti će biti zastupljene u novo formiranoj NATO borbenoj skupini u Mađarskoj i hoće li, ne daj bože, vojni cyber-stručnjaci otići u Ukrajinu. Jer pod kriptičnim objašnjenjem o sudjelovanju u spomenutom PESCO-projektu (u kojem Hrvatska, usput budi rečeno, sudjeluje već dobre 2 godine) radi se upravo o tome.

I na Odboru za obranu i na plenarnoj sjednici u ime obrazlagatelja govorio je državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop. Po pitanju „Nacrta prijedloga odluke o sudjelovanju OS RH u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj“ Jakop je doslovno ponovio izlaganje ministra obrane Marija Banožića na sjednici Vlade od 2. ožujka, dodatno tek napomenuvši da je i Predsjednik Republike dao prethodnu suglasnost. Dok je HSLS-ov Darko Klasić izrazio žaljenje da se ne može dati i veći broj vojnika, što je navodno posljedica zanemarivanja OS RH – iako bi mogao biti svjestan kako se prije samo mjesec i pol više od ovoga broja pripadnika OS RH vratilo iz uspješne NATO misije u Poljskoj, tako da je to njegovo zanemarivanje izgleda najnovijega vijeka – na njegovo pitanje hoće li ovo dodatno angažiranje hrvatskih vojnika imati utjecaja na spremnost OS RH, Jakop je odgovorio:

„To nam ne ugrožava djelovanje OS RH, dapače – to sam u uvodnom dijelu rekao – to će dodatno razviti naše sposobnosti, prije svega što se tiče interoperabilnosti i sudjelovanja… Mi imamo vrlo pozitivna iskustva u sudjelovanju u sličnim operacijama koje nisu bile vezane za budnost, nego za prednju prisutnost – zato sam spomenuo i Poljsku i Litvu – i vjerujemo da će nam sudjelovanje u toj operaciji isto tako povećati interoperabilnost onih sastavnica koje tu budu“.

Željka Sačića zanimalo je gdje je nestala pričuva i koliko bi Mađarska izdržala napad kakav je zadesio Ukrajinu 24. veljače, da bi tek na pitanje vanjskog člana Odbora Davora Špoljarića o sastavu hrvatskih snaga za mađarsku borbenu skupinu saznali i nešto korisno te konkretno.

„Kada bi govorili o pješaštvu, onda bi broj od 70 bio mali. Znači, to je skupina koja bi mogla funkcionirati kao takva, da mi imamo dobrog predstavnika, ali i da ispunimo vlastite ciljeve. Tako da govorimo o stožernom osoblju, vodu Vojne policije, timu specijalnih snaga, timu za uklanjanje eksplozivnih naprava, medicinskom timu, taktičkom timu za civilno-vojnu suradnju i nacionalnom elementu potpore. Znači, to je takva skupina koja u biti može narastati, ali u konačnici da mi imamo feedback što se događa“,

izložio je Jakop načelni sastav prvog hrvatskog kontingenta za NATO „ojačanu budnost“ u Mađarskoj. No ta borbena skupina još uvijek nije do kraja definirana pa se ni ne zna koje još zemlje – uz Hrvatsku i Mađarsku – u njoj sudjeluju, no ono što se zna je da je Ministarstvo obrane RH za tu aktivnost namijenilo čak 38 milijuna kuna.

A onda, cyber-ratovanje!

Druga točka odborskog dnevnog reda bila je još kompliciranija – „Prijedlog odluke o sudjelovanju OS RH u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje EU ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti‘“. Vlada je ovaj prijedlog prihvatila na sjednici prošloga tjedna, a osim što se u prijedlogu odluke masivno podsjeća što je to PESCO i otkad Hrvatska sudjeluje u ovom konkretnom projektu, jedina novost je da se mijenja broj pripadnika OS RH koji sudjeluju u EU kibernetičkom timu za brzi odgovor. Naime, do sada je Hrvatska ondje imala jednog predstavnika iz Zapovjedništva za kibernetički prostor, a prema novoj odluci – sudjelovat će sa do 5 pripadnika OS RH. To je najavio i državni tajnik Jakop, ponovno ponovivši objašnjenje s Vlade. Članovima Odbora za obranu nije bilo čudno što se prijedlog za sudjelovanje u PESCO projektu Europske unije pojavljuje na njihovom dnevnom redu, iako to do sada nikada nije bio slučaj. Nikoga nije zaintrigirala ni činjenica da ih se pita za projekt koji je već godinama aktivan. Nije im bilo čudno ni kada je državni tajnik Jakop rekao:

„Mi u tome sudjelujemo još od 2017., sporazum postoji, ali sada se pokazala potreba da treba prijeći i granice… ne biti samo na vježbama ili nekim aktivnostima… onda normalno, svaki taj čovjek – da ne kažem hrvatski vojnik – mora to raditi u skladu sa zakonom. Tako da vas molim da se ta odluka podrži kako bi ti ljudi imali legitimitet u obavljanju svojih zadaća“.

Bez rasprave, bez ijednog pitanja, članovi Odbora jednoglasno su dali zeleno svjetlo.

Ništa detaljnije objašnjenje nije dano ni na plenarnoj sjednici Sabora, gdje je zastupnike više zanimalo ima li kakva vojna školica za cyber-ratnike, nego o čemu se tu zapravo radi. A radi se o sljedećem…

Kako je portal Obris.org već pisao, ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku 21. veljače ove godine postigli su dogovor o pokretanju vojne savjetodavne i obučne misije u Ukrajini. Riječ je o pomoći EU za jačanje ukrajinske kibernetičke sigurnosti, koja će se provesti kroz PESCO projekt „Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti“ (Cyber Rapid Response Teams – CRRTs) u kojoj sudjeluje Litva kao nositeljica projekta, te Estonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i – Hrvatska. Litavsko Ministarstvo obrane 23. veljače je objavilo da je upravno Vijeće CRRT-a potvrdilo aktiviranje sposobnosti za cyber brzi odgovor za podršku Ukrajini:

„Litva, Nizozemska, Poljska, Estonija, Rumunjska i Hrvatska odgovorile su na zahtjev Ukrajine i aktivirale Tim za brzi odgovor kako bi pomogle ukrajinskim institucijama“,

rekao je tada zamjenik ministra nacionalne obrane Litve Margiris Abukevičius, dodavši: „Razmatramo raspoređivanje CRRT u Ukrajinu“. Na dan ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače, Europska obrambena agencija objavila je da je po prvi puta sposobnost razvijana u okviru PESCO-projekta aktivirana u operativnom kontekstu:

„Na zahtjev Ukrajine, CRRTs su aktivirani kako bi pomogli suočavanju ukrajinskih institucija s izazovima cyber-sigurnosti“,

stoji u objavi Europske obrambene agencije od 24. veljače.

Ukrajina je, dakle, pomoć zatražila od Europske unije, a Europska unija onda od zemalja koje sudjeluju u PESCO-projektu razvoja sposobnosti u cyber-obrani i kibernetičkih timova za brzi odgovor, pa i od Hrvatske. Upravo o tome se radi u Vladinom prijedlogu koji je upravo pred Saborom i što nitko od predlagatelja uopće nije spomenuo, niti su standardno neinformirani saborski zastupnici išta o tome pitali. A ono što je trebalo pitati proizašlo je iz jedne rečenice MORH-ovog državnog tajnika – ako se sada u tom PESCO projektu pokazala potreba za prelaskom granice pripadnika OS RH, idu li oni u samu Ukrajinu obučavati ukrajinske vojnike u borbi protiv cyber-napada, ili će to raditi iz neke druge države EU?! Jakop je u Saboru citirao pravila postupanja CRRT-a, gdje se izričito navodi da CRRT-tim „može pružiti potporu uz svoju fizičku prisutnost AKO je osigurana sigurnost pripadnika tima“, ili može raditi i iz neke druge zemlje EU.

S obzirom na sve to, postoje šanse da glasanjem za ovu odluku Hrvatski sabor zapravo otvara put da i pripadnici hrvatskog Zapovjedništva za kibernetički prostor u okviru EU CRRT odu u Ukrajinu, iako nije nevjerojatno ni da spomenuti tim sa svojim hrvatskim članovima Ukrajincima krene pomogati i iz Litve kao zemlje-nositeljice projekta, ili iz Rumunjske kao trenutne koordinatorice, ili pak iz Bruxellesa.