Vlada je na svojoj jutrošnjoj 50. sjednici usvojila jednu od odluka koje se uobičajeno donose početkom godine, kako bi se u nastavku godine moglo djelovati bez dodatnih komplikacija. Riječ je o „Prijedlogu odluke o prelasku granice Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2021.“, a koju je obrazlagao nadležni ministar obrane Mario Banožić:
„Pružanje humanitarne pomoći u inozemstvu ustavna je zadaća Hrvatske vojske. Uz program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini, koje smo već donijeli, pred nama je ova odluka o pružanju humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite. Imajući u vidu dosadašnje iskustvo u situacijama koje zahtijevaju brzo djelovanje i donošenje odluka, predlaže se donošenje odluke. Predloženom odlukom odobrava se uporaba OS RH na zadaćama protupožarne zaštite u inozemstvu na temelju zamolbe države pogođene požarom. Odlukom se odobrava korištenje zrakoplova HRZ-a. Određuje se da mandat i moguća nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi snaga definira ministar obrane, te se propisuje obveza izvješćivanja o provedbi ove odluke. Predlažem da Vlada donese ovu odluku“.
rekao je ministar Banožić, na što su članovi Vlade jednoglasno usvojili predloženu odluku.
U priopćenju Ministarstva obrane Banožiću se pripisala i rečenica koju nije izgovorio:
„’Na ovaj način će se ubrzati postupanje u situacijama koje zahtijevaju promptno djelovanje te će Hrvatska vojska u kratkom vremenu biti spremna za angažman za pružanje pomoći u gašenju požara u inozemstvu’, rekao je ministar“,
objavilo je Ministarstvo obrane nepostojeći dio Banožićevog obrazloženja na Vladinoj sjednici.
Nažalost, radi se o praksi koju Ministarstvo obrane periodički prakticira. Najeklatantniji primjer i dan-danas može se vidjeti među MORH-ovim priopćenjima – 2. travnja 2020. godine MORH je priopćio da su „na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak, 2. travnja 2020. godine usvojene odluke o odgodi nabave višenamjenskih borbenih aviona i održavanja prvoga hrvatskog međunarodnog vojnog zrakoplovnog mitinga ‘CROIMAS 2020’“. Radi se o potpunoj izmišljotini – naime, toga dana Vlada RH je zaista odgodila zrakoplovni miting „CROIMAS“, čije je održavanje ove godine još uvijek neizvjesno, no o odgodi nabave VBA na spomenutoj sjednici Vlada nije odlučivala. Naime, prije nego je dao riječ ministru obrane da obrazloži odgađanje „CROIMAS-a“, premijer Plenković je usputno rekao da „mi smo odlučili da do daljnjega odgodimo proces nabave borbenih aviona“. Vlada o tome nije odlučivala na sjednici, niti su ministri dizali ruku, pa je tako MORH u svom priopćenju lažno ustvrdio da su „na sjednici Vlade usvojene odluke o odgodi nabave višenamjenskih borbenih aviona…“. No kako su odnosi s javnošću Ministarstva obrane posljednjih godina općenito jedna velika i prije svega tužna tema, vratimo se na današnju Vladinu odluku o pružanju protupožarne pomoći inozemstvu tijekom ove godine.
Godišnje Vladino odobrenje – brža pomoć
Ova se odluka donosi radi pojednostavljena postupka i brzine reakcije, a prvi puta je donesena u lipnju 2013. godine. Tadašnja potpredsjednica Vlade Vesna Pusić najavila je regulaciju protupožarnog angažmana OS RH u inozemstvu u Zakonu o obrani koji je u tom trenutku bio u izradi, a sve kako bi se okončala dotadašnja praksa da za svaki odlazak u pomoć u neku stranu državu Vlada mora donositi zasebnu odluku na hitnoj, izvanrednoj ili telefonskoj sjednici. U toj prvoj Vladinoj odluci jasno se propisivao i broj sati naleta za zrakoplove HRZ-a korištene pri pružanju pomoći u inozemstvu, no kasnije je ta praksa nestala iz godišnjih Vladinih odobrenja. U mandatu ministra obrane Damira Krstičevića Vlada je – unatoč godišnjoj odluci – ponekad zasebno na telefonskim sjednicama donosila i pojedinačne odluke o upućivanju snaga OS RH u pomoć (npr. u Italiju, BiH i Crnu Goru 2017. godine).
Prošlogodišnja protupožarna sezona bila je razmjerno mirna, pa nije bilo ni potrebe za angažmanom OS RH u inozemstvu. Umjesto toga, Hrvatska je prošle godine nastavila s deklariranjem protupožarnih snaga u europski sustav RescEU, a u sklopu aktivnosti Mehanizma zaštite od požara Europske unije održana je bila i simulacijsko-komunikacijska vježba pružanja međunarodne pomoći u gašenju požara.
