Jučer je od posljedica bolesti COVID-19 umro umirovljeni general pukovnik Josip Čuletić, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na mjestu zapovjednika naslijedio je generala zbora Imru Agotića 6. ožujka 1996. i odradio puni mandat do 5. veljače 2001. godine, da bi od 2003. bio u mirovini.
General Čuletić rođen je 2. prosinca 1951. u Slavonskom Kobašu, s kojim je ostao čvrsto vezan sve do svoje smrti. Nakon osnovne škole odlazi iz rodnog mjesta u Mostar, gdje je polazio novoosnovanu Vazduhoplovnu opću srednju školu “Maršal Tito” (osnovanu 1961. godine), a potom u nastavku i školski centar Vazduhoplovne vojne akademije u Zadru. Nakon četiri godine ondje, on je stekao čin potporučnika i letačko zvanje pilota na dozvučnim avionima Soko G-2 Galeb, te je ondje još i neko vrijeme službovao u 105. helikopterskom puku. Tada završava preobuku na lake helikoptere ruski Mi-2 i francuski Aérospatiale Gazelle SA 341, a obnaša i dužnosti pilota lakog-borbenog helikoptera, nastavnika letenja te zapovjednika voda i eskadrile. Na osobni zahtjev 1982. godine prelazi u Zagreb, prvo na Lučko, a onda i na Pleso, gdje preuzima dužnost zapovjednika 711. protuoklopne helikopterske eskadrile (POHE). U to doba Čuletić je pohađao i Komandno-štabnu akademiju RV i PVO, koju je završio 1986. godine, a nakon preobuke za helikopter Mi-8 stječe i zvanje pilota transportnog helikoptera – kapetana zrakoplova. Potom obnaša dužnosti pomoćnika zapovjednika za letačke poslove, operativno planiranje i načelnika stožera zrakoplovne brigade.
Kao potpukovnik JRV i PVO Čuletić se krajem srpnja 1991. godine stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj, da bi 28. kolovoza 1991. i službeno ušao u Zbor narodne garde. Ratne godine je proveo u Zapovjedništvu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, obnašajući najviše dužnosti od zapovjednika zrakoplovne baze Lučko, načelnika Operativno-nastavnog odjela, načelnika Odjela zrakoplovstva u Zapovjedništvu HRZ i PZO, načelnika Stožera HRZ i PZO (ujedno zamjenik zapovjednika) i pomoćnika načelnika GS OS RH za HRZ i PZO, pa sve do zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Težište njegovog djelovanja tijekom Domovinskog rata bilo je na stožernom radu, gdje je bio upućen u pripreme, planiranje i organiziranje, ali je u određenim operacijama i osobno sudjelovao – kako kao zapovjednik, tako i kroz osobno izvršavanje određenih zadaća. Tijekom 1993. godine završio je preobuku za ruski borbeni helikopter Mi-24 i dobio zvanje pilot borbenog helikoptera, a posebno je ponosan bio na svoju ratnu ulogu pilota helikoptera Mi-8 MTV1, kojim je dostavljao naoružanje, opremu, hranu i druge potrepštine na hrvatske položaje na Velebitu. Bio je jedan od vojnih koordinatora hrvatske zračne pomoći 5. korpusu Armije BiH u Bihaću, a osobno je sudjelovao u prevoženju razne pomoći hrvatskim enklavama na području srednje Bosne, o čemu je 2006. dao iskaz Haaškom sudu kao svjedok obrane Slobodana Praljka. Umirovljen je 30. prosinca 2002. godine, a 2003. godine Čuletić je na kraju stekao i zvanje diplomiranog inženjera aeronautike – pilota.
General Josip Čuletić je u mirovini bio aktivan član Hrvatskog generalskog zbora, 2008. Vlada ga je imenovala u Upravno vijeće Agencije za civilno zrakoplovstvo, a od 2015. do 2020. bio je član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. U svibnju 2016. godine tadašnji ministar obrane Josip Buljević – nakon sastanka s Hrvatskim generalskim zborom – osnovao je „Savjetodavno tijelo vezano uz stanje i perspektive borbenog aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane“ – na čelu tog povjerenstva bio je upravo Josip Čuletić, dok su još 2 bivša zapovjednika bili njegovi članovi (Josip štimac i Vlado Bagarić). U jednom od intervjua za HTV Čuletić je najavio da će se on osobno zalagati za nabavu novog aviona. Zadatak ovog savjetodavnog tijela bio je do kraja 2016. napraviti studiju o stanju u HRZ-u, uključivši i sve moguće opcije za njegovu budućnost, no taj je posao prekinuo pad Oreškovićeve Vlade i kraj Buljevićevog mandata u Ministarstvu obrane. Čuletić, Bagarić i Štimac nešto slično – samo u kraćoj formi – saželi su 2014. u pismu Hrvatskog generalskog zbora upućenog na adresu tadašnjeg predsjednika RH Ive Josipovića, predsjednika Sabora Josip Leke i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Kao žestoki kritičari remonta MiG-ova u Ukrajini, trojac u pismu i priloženoj analizi stanja borbenog zrakoplovstva navodi „zabrinutost za sposobnost OS RH u zaštiti suverenosti i kompromitiranoj vjerodostojnosti RH u preuzetim obvezama prema partnerima u NATO-u“. Buljevićevo savjetodavno tijelo preuzeo je i njegov nasljednik Damir Krstičević koji je umirovljenim zapovjednicima Čuletiću, Bagariću i Štimcu pridodao još i brigadira Ivana Selaka, umirovljenog pukovnika Ivicu Ivandića i člana Vijeća za domovinsku sigurnost Gordana Kolaka.
Za svoje zasluge general-pukovnik Josip Čuletić odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom Domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina te medaljama “Bljesak”, “Ljeto 95” i “Iznimni pothvat”.
