Prije punih 5 godina, točnije 14. listopada 2016., brigadir Elvis Burčul preuzeo je dužnost zapovjednika Počasno-zaštitne bojne (PZB). Danas je ne samo razriješen te dužnosti, nego je odmah i umirovljen temeljem odluke ministra obrane Marija Banožića. Taj potez je, međutim, jako naljutio predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH Zorana Milanovića, iz čijeg je Ureda kasno poslijepodne poslano duže priopćenje.

„Postupanjem ministra obrane Marija Banožića, odnosno prijevremenim umirovljenjem  zapovjednika Počasno zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula, Vlada Republike Hrvatske izvršila je grubi nasrtaj na uredno funkcioniranje sustava Oružanih snaga Republike Hrvatske. Zapovjednik PZB-e umirovljen je 20. listopada 2021. odlukom ministra obrane suprotno prijedlogu načelnika Glavnog stožera OS RH admirala Roberta Hranja koji je utvrdio kako je ostanak brigadira Burčula na dužnosti zapovjednika PZB-a potreba službe i u interesu Oružanih snaga RH. Vlada RH, odlukom ministra obrane, pokušava voditi kadrovsku politiku u OSRH ne poštujući potrebe službe, odluke Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH, kao  ni prijedloge načelnika Glavnog stožera OSRH i to na način da bezrazložno i suprotno interesu OSRH tjera iz sustava obrane odlikovane časnike Hrvatske vojske”,

stoji u priopćenju Ureda Predsjednika RH. Dalje se navodi da je brigadier Burčul na čelu PZB tijekom posljednjih 5 godina časno i pošteno obavljao dužnost u mandatima 2 predsjednika Republike, 3 ministra obrane i 2 načelnika GS OS RH, „pri čemu nije imao primjedbe na njegov rad, već je redovito ocjenjivan najvišim ocjenama od strane svojih nadređenih“. Predsjednik Milanović dalje tvrdi da se radi o političkom nasilju suprotnom stavovima načelnika GS i dužnosnicima Ureda predsjednika:

„Iz postupanja ministra obrane razvidno je, nadalje, kako Vlada RH pokušava samovoljno postavljati kadrove u postrojbi čiji je prvenstveni zadatak zaštita, osiguranje i pružanje potpore Predsjedniku Republike kao Vrhovnom zapovjedniku OSRH, ne vodeći pri tome računa o potrebama službe. Predsjednik Republike, nastojeći zaštititi sustav upravljanja i zapovijedanja u OSRH, razgovarao je osobno s ministrom obrane i upozorio ga na moguće posljedice njegovog postupanja, a isto su učinili dužnosnici Ureda PRH koji su izravno komunicirali i upozorili na to dužnosnike Vlade RH i Ureda predsjednika Vlade RH. Predsjednik Republike neće dopustiti nasrtaj dnevne politike na OS RH i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja na štetu pripadnika OS RH, posebice časnika HV-a koji su i hrvatski branitelji te će poduzeti sve što je u okviru njegovih ustavnih ovlasti kako bi zaštitio integritet Hrvatske vojske”,

zaključuje se u priopćenju Predsjednika RH.

Nije trebalo dugo čekati na to da Ministarstvo obrane svojim priopćenjem odgovori predsjedniku Milanoviću. Nepuna dva sata nakon priopćenja s Pantovčaka stiglo je i očitovanje s Krešimirovog trga.

„Brigadiru Elvisu Burčulu isteklo je imenovanje na dužnost zapovjednika Počasno-zaštitne bojne 15. listopada 2021. U skladu s Ustavom i Zakonom o obrani imenovanje zapovjednika na navedenu dužnost provodi se na način da Predsjednik Republike Hrvatske imenuje djelatnu vojnu osobu na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane. U skladu sa svojim zakonskim ovlastima i potrebama službe koja je u ovlasti ministra obrane, a sukladno planovima osoblja, ministar obrane donio je odluku o prestanku djelatne vojne službe za brigadira Elvisa Burčula s ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu, a sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ministarstvo obrane naglašava da navedeno umirovljenje nije u nadležnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske niti je za takvo postupanje potreban prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, već je navedeno umirovljenje ovlast ministra obrane propisana zakonom. Zakonom o obrani jasno je propisana nadležnost personalnog upravljanja i vođenja kadrovske politike koja je u nadležnosti Ministarstva obrane,”

stoji u očitovanju Ministarstva obrane. Potom je MORH demantirao pojedine navode iz priopćenja Ureda predsjednika:

„Vezano uz netočne navode kako Vlada Republike Hrvatske pokušava samovoljno postavljati kadrove u postrojbi čiji je prvenstveni zadatak zaštita, osiguranje i pružanje potpore Predsjedniku RH kao Vrhovnom zapovjedniku OS RH, ne vodeći pri tome računa o potrebama službe oštro demantiramo i navodimo kako su nadležnosti državnih tijela u području obrane točno propisane Zakonom o obrani. Ponavljamo kako zapovjednika takve postrojbe imenuje Predsjednik RH na prijedlog načelnika Glavnog stožera OS RH i uz suglasnost ministra obrane. Vezano uz navode o zaštititi sustava upravljanja i zapovijedanja u OS RH, Ministarstvo obrane ističe da u skladu sa zakonom ono kao tijelo državne uprave ima planske, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ministar obrane svoju dužnost kao čelnik državnog tijela obnaša u skladu s Ustavom i zakonom u interesu Oružanih snaga RH kako bi one funkcionirale i provodile svoje misije i zadaće.

Također naglašavamo kako je u potpunosti netočna konstatacija o nasrtaju dnevne politike na OS RH i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja na štetu pripadnika OS RH, posebice časnika HV-a koji su i hrvatski branitelji”.

Tu, naravno, prije svega upada u oči insistiranje Ministarstva obrane na tome tko IMENUJE, dok je prilično nejasno u formulaciji tko i na kojem temelju SMJENJUJE zapovjednika postrojbe.

Kako neslužbeno saznajemo, radi se o čisto osobnom činu ministra obrane, što potvrđuje i Jutarnji list. Brigadir Burčul je već prošle godine dobio produljenje mandata na godinu dana, što je trebalo potvrditi i ovih dana, i produljiti mu mandat na narednih godinu dana, čime bi dosegao maksimalnih 6 godina na čelu postrojbe. No navodno, unatoč prvotnom općem konsenzusu, načelnik GS OS RH Hranj i predsjednik Milanović potom su – samo dan prije isteka mandata – promijenili mišljenje, tražeći da se Burčulu produži mandat samo do kraja ove godine. Za taj zahtjev ministar obrane Banožić navodno nije imao razumijevanja, te je donio odluku da se brigadir Burčul momentalno umirovi.

Time je još jedna postrojba naprasno ostala bez zapovjednika – nakon brzinske smjene generala Turalije, ni Zapovjedništvo specijalnih snaga neko vrijeme nije imalo zapovjednika, a sada ga nema ni Počasno zaštitna bojna. Za kraj napomenimo i kako je PZB već na početku mandata predsjednika Milanovića bila predmet sukoba Vlade i Predsjednika – (1) zbog Milanovićevog ukidanja tzv. „crvenih mundira”, a koje Vlada i dalje koristi u ceremonijalnim prigodama, kao i (2) oko namjere da se redefinira uloga te namjena i te pristožerne postrojbe.

*Photo (osim prve): UPRH/Filip Glas i Dario Andrišek