Teško je posljednjih dana prečuti vijesti o požarima u Hrvatskoj i regiji. Anticiklonalni val vrućina (tzv. “Lucifer”, kako su ga posljednjih dana zvali Talijani) zahvatio je regiju, dolazeći postupno s jugozapada (preko Mediterana, Italije i Jadrana do ovih krajeva) i niz velikih požara gotovo pa je njegova automatska posljedica. No, istini za volju, stanju nije pomogao ni nedostatak vatrogasne tehnike, manjak novaca, a često i izostanak prethodnih priprema za sprečavanje požarne opasnosti u zemljama koje su mu se našle na putu. Raspon rizika što proizlaze iz ekstremnih vremenskih uvjeta lijepo je ovih dana vidljiv na kartama europske službe Meteoalarm, posebno ako pogledamo karte od jučer, današnji prikaz stanja i očekivani razvoj događanja tijekom sutrašnjega dana.

Sutra – 26. kolovoza

Jučer – 24. kolovoza

Danas – 25. kolovoza

Požari i kako se tko s njima nosi

Da se Hrvatska itekako pripremala za ljetnu vatrenu sezonu, vidi se i po činjenici da su te elementarne nepogode u nas velik problem, ali – problem koji je ostao pod nadzorom i u granicama savladivog.  Ujedno, Hrvatska posljednjih tjedana aktivno pomaže susjedima, posebice Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Slično je “vatreno” i u krizom pritisnutoj Grčkoj (kojoj su priskočile u pomoć pri gašenju Španjolska i Italija) i Makedoniji. Srbija, posljednjih dana suočena s preko 250 odvojenih požara, s vatrom se bori sama. No, kako im pri tome ide, govori i činjenica da se za pomoć najednom počelo pitati i Vladu Ruske federacije, ne bi li im ti prijatelji u Nišu bazirali nešto vatrogasnih zrakoplova.

Bosna i Hercegovina

No, u svemu tome mnogo ovisi o stupnju organiziranosti pojedine države i društva, tako da ne čudi da najlošije vijesti do Hrvatske stižu iz Bosne i Hercegovine, koja ima iznimno skromne resurse, podijeljena je politički, a gdje se ikakve prethodne pripreme za obranu od požara izgleda ne provode već neko duže vrijeme. Upravo je BiH jučer opet bila predmetom i još jedne telefonske sjednice Vlade RH – na kojoj je ponovo donesena Odluka o upućivanju jednog zrakoplova OS RH (Canadair CL-415, s jednom posadom od tri čovjeka) u vatrogastvo s onu stranu naše državne granice. Posao je deklariran kao pružanje humanitarne pomoći, a radi gašenja požara na području Mostar – Malo i Veliko Rujište.

Lokalitet na kojem danas od sedam ujutro djeluje hrvatski vatrogasni zrakoplov posebno je bitan jer predstavlja usko grlo, moguću spojnicu dvaju velikih požara  – onog na području mostarskog izletišta Rujište i vatre u okolini Boračkog jezera kod Konjica. Upravo je Konjic, gdje već neko vrijeme van kontrole bjesni veliki požar crnogorične šume, posljednjih dana bio i poprište dramatičnih apela za pomoć. To i ne čudi ako znamo da su nakon više tjedana izuzetno intenzivnog korištenja helikopteri Vojske BiH na remontu (s kojeg bi trebali opet u akciju početkom tjedna), a onih tuđih na ispomoći ima iznimno malo. EUFOR je sa svojim letjelicama u petak sudjelovao pri gašenju velikog šumskog požara na području Slapašnice i Suhe (općina Bratunac) , a čuje se i o pristizanju nekakvog ruskog helikoptera koji bi navodno pomogao vatrogascima kod Konjica.

Crna Gora

I širom Crne Gore plamte požari. Na području glavnoga grada Podgorice aktivna su tri velika požara (u Piperima, Kučima i Komanima), koji čine vatrenu frontu oko grada. Vatra ne prijeti kućama, a Radomir Pješčić (zapovjednik tamošnje Službe zaštite i spašavanja) objasnio je i razloge iznimno lošeg zraka u Podgorici ovih dana: “Na zagađenost utiču požari u Nikšiću, Danilovgradu i na Cetinju. Zbog konfiguracije terena, kako se Podgorica nalazi u kotlini, sav dim koji se sliva iz lokalnih područja dolazi do glavnog grada jer su okolni požari veoma jaki”. Točnije, kod Nikšića gori na niz mjesta, aktivno je navodno 12 velikih požara, a posebno je teško u predjelu Banjana i prema Velimlju. Kod sela Brestica i Broćanacvatrena je fronta jučer bila duga više od 10 kilometara, na dijelovima su izgorjele i strujne te telefonske linije, a točnu veličinu opožarene površine još je teško procijeniti. Budući da vode ima iznimno malo, većina se gašenja obavlja vodom dovezenom kamionskim cisternama iz Nikšića. Niz požara gori i na prostoru Danilovgrada i Ulcinja, dok su radi vatre jučer bili u prekidu i magistralni prometni pravci Podgorica-Cetinje te Nikšić-Foča-Sarajevo.

Srbija

Dok na prostoru Republike Srbije gori ukupno više od 250 većih požara, najteže je na Zlatiboru (požar na Čigoti je obuzdan, ali ne i ugašen), gdje je jučer, uz jedan helikopter MUP-a Srbije, djelovao i ruski helikopter za izvanredne situacije Kamov K-32. Ta letjelica, nosivosti 5 tona vode i s posadom od šest ljudi, stacioniran je na aerodromu u Nišu. Požar u Zaovinama na Tari, nedaleko Bajine bašte, gori i dalje. Više desetaka vatrogasaca i helikopter MUP-a Srbije uspjeli su ga zadržati van tamošnjih naselja, no ne i ugasiti. Osim na Kopaoniku, od jučer gori i oko Čačka (sela Srezojevci, Gronja Gorevnica i Miokovci), gdje je širenje požara komentirao Dragiša Broćić, načelnik Sektora za vanredne situacije Moravičkog okruga, riječima – “Nije poznato kada će biti ugašen, imajući u vidu njegove razmere”. U gašenju ondje sudjeluju i “dva helikoptera, kojima pomažu meštani sa cisternama, ali se očekuje i pomoć vatrogasnog aviona“, navodi beogradski B92.

Ruski Kamov Ka-32 od prijepodneva 7. kolovoza na radu u Srbiji

Ovaj spomen vatrogasnog aviona vjerojatno cilja na ruski hidroavion avion za gašenje požara koji je jutros poletio za Srbiju, ne bi li na niški aerodrom “Konstantin Veliki” sletio oko 13.35. Radi se o zrakoplovu tipa Berijev Be-200,  kapacitet bacanja do 12 tona vode u jednome naletu, koja se u Nišu pridružila ruskom helikopteru Kamov K-32 – ondje stacioniranom od 7. kolovoza. Obje su ove letjelice iz sastava Ministarstva za civilnu zaštitu, izvanredne situacije i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, a pomoć oko gašenja požara Srbiji pružaju u okviru programa aktivnosti rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu. Radi se tu o instituciji smještenoj pokraj zračne luke u Nišu, koja je nakon više godina osnivanja i službeno počela s radom 25. travnja ove godine. Tom su prilikom srpski ministar policije Ivica Dačić te zamjenik ministra za izvanredne situacije Rusije Vladimir Pučkov svečano potpisali i sporazum o suradnji, na čijem formalnome temelju  ruske vatrogasne letjelice sada djeluju u Srbiji.

Nakon popodnevnog slijetanja u Nišu, Be-200 bi uskoro mogao u akciju

Zrakoplov Berijev, koji je u Srbiju stigao samo dan nakon što je to od Moskve zamolila Vlada Srbije, u Nišu bi trebao ostati stacioniran zaključno do 15. rujna ove godine. Ovo je drugo takvo baziranje zrakoplova Be-200 u Srbiji, nakon sličnog prošlogodišnjeg djelovanja. Na istoj jučerašnjoj sjednici na kojoj je Vlada Srbije od Ruske Federacije i zamolila za slanje Berijeva, odlučeno je i o produženju boravka već spomenutog ruskog helikoptera u Republici Srbiji – dodatno, od 16. rujna do 1. listopada 2012. godine. Na temelju dosad sklopljenih ugovora o suradnji, uz ove dvije ruske letjelice koje su već sada u Srbiji, Vlada Srbije u slučaju daljnjeg zaoštravanja požarne situacije može od Moskve zatražiti još i slanje jednog helikoptera Mi-26 u Niš i potom na teren.