Posljednji dan studenog bio je ujedno i posljednji dan kada su HRZ-ovi borbeni avioni MiG-21 vršili nadzor hrvatskog neba. S prvim danom prosinca to će raditi stranci – talijanski Eurofighteri i mađarski Gripeni, objavilo je danas Ministarstvo obrane RH.
Mađarske Zračne snage dobro poznaju 91. ZB na Plesu
U priopćenju MORH navodi:
„Od nedjelje 1. prosinca 2024. godine Air Policing, mirnodopska zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora, privremeno će se (do kraja 2025., odnosno početka 2026. godine) obavljati iz zrakoplovnih baza susjednih savezničkih zemalja Italije i Mađarske, talijanskim Eurofighterima i mađarskim Gripenima. Republika Hrvatska neće imati trošak, tj. ta se usluga ne plaća. I druge članice NATO-a u prijelaznom razdoblju obuke svojih pilota Air Policing, odnosno formiranje dežurnog borbenog dvojca, privremeno su povjeravale svojim saveznicama.
Ministarstvo obrane već je izvještavalo da Rafalei provode zaštitu suvereniteta hrvatskog zračnog prostora, ali privremeno ne formiraju dežurni borbeni dvojac kako se ne bi utjecalo na intenzitet i provođenje obuke pilota.
Nakon što su potpisani bilateralni sporazumi (Technical Arrangement) na razini oružanih snaga, u ime ministarstava obrane potpisali su ih zapovjednici ratnih zrakoplovstava o čemu smo ranije izvijestili, od 1. prosinca počinje njihova primjena. Do primjene tih sporazuma dežurni borbeni dvojac formirali su avioni MiG-21. Od nedjelje 1. prosinca, MiG-21 više neće biti u sustavu tog dežurstva, odnosno neće obavljati Air Policing”.
Ministarstvo obrane pritom se poziva na dokument potpisan prilikom ulaska Hrvatske u NATO 2009.:
“Zračni prostor Republike Hrvatske integralni je dio savezničkog zajedničkog sustava nadzora i zaštite zračnog prostora. Potpisanim dokumentom (Transfer Of Authority – TOA) na razini oružanih snaga 2009., Republika Hrvatska je, kao i ostale NATO snage protuzračne i proturaketne obrane, prihvatila Air Policing kao mirnodopsku zadaću nadzora i zaštite zračnog prostora koja uključuje zračno motrenje i navođenje, zapovijedanje i nadzor u zraku te odgovarajuća sredstva protuzračne obrane (lovački avioni)”.
Talijanski urofighter (Photo: Aeronautica militare)
Kako je već ranije pisao portal Obris.org, sporazum s Italijom potpisao je zapovjednik HRZ-a general Michael Križanec još u rujnu, dok nije poznato kada je isti potpisan i s mađarskim Zračnim snagama (ili se RH tu oslanja na Sporazum ratificiran tijekom ljeta 2019. godine). No iako se radi o nadzoru zračnog prostora kao jednog od temeljnih preduvjeta nacionalne sigurnosti države, spomenuti sporazum s Talijanskom Republikom nije se smatralo potrebnim predati na raspravu Hrvatskom saboru. Naravno, do svega ovoga ne bi došlo da se odluka o nabavi novog borbenog aviona donijela na vrijeme, umjesto što se godinama prolongirala. Tako je nebrojeno puta isticano da je odlukom o remontu MiG-ova 2013./2014. godine kupljeno vrijeme do nabave novih aviona. Štoviše, nakon što su se svi MiG-ovi vratili s remonta iz Ukrajine, tadašnji načelnik GS OS RH general Drago Lovrić je najavio:
“Hrvatska će sigurno zadržati sposobnost nadzora svog zračnog prostora. Plan je da se, nakon odluke o izboru aviona, 2019. počne s uvođenjem prvih novih / rabljenih zrakoplova, a do 2021. nova bi eskadrila trebala zadobiti punu operativnu sposobnost”.
Umjesto nove eskadrile, Hrvatska je dobila novu vladu, štoviše dvije – početkom 2016. jednu (onu Tomislava Karamarka), a u jesen iste godine i drugu (prvi mandat premijera Plenkovića). Nije pomoglo ni to što je ta Vlada izgubila skoro 2 godine na pokušaj nabave F-16 Barak od Izraela, unatoč brojnim upozorenjima kako to nije moguće. Sada, dok je još uvijek u tijeku obuka pilota za Rafale, a MiG-ovima ili je već istekao ili upravo ističe resurs, došlo je do neželjenog rješenja – briga o hrvatskom nebu data je u ruke strancima. Time možemo konstatirati da je sadašnje predavanje nadzora našeg neba susjedima iz Italije i Mađarske tek jedna od neposrednih posljedica eksperimenta s kupovinom borbenih aviona iz Izraela i vremena koje je tim povodom bilo izgubljeno. Toliko o svojedobnim pričama vladajućih da će RH taj bitan posao ipak nastojati obavljati sama, te da debakl oko borbenih aviona iz 2019. nije imao baš nikakvih loših posljedica za Hrvatsku.
MiG-21 – služio je maksimalno koliko je mogao
