Jučer je u Domu HV-a izvršena svečana primopredaja dužnosti između dosadašnjeg načelnika GS OS RH generala zbora Drage Lovrića i novog načelnika, general-pukovnika Mirka Šundova. Baš kao što je svojedobno Šundov naslijedio Lovrića na mjestu vojnog predstavnika RH u NATO-savezu i EU, tako ga je, igrom slučaja, naslijedio i na čelnom mjesto načelnika GS-a. Šundov je prilikom preuzimanja dužnosti održao kratak govor, u kojem se zahvalio svom prethodniku i prisjetio svog sudjelovanja u Domovinskom ratu, na čijim se temeljima danas grade i osnažuju hrvatske Oružane snage. Vrlo kratko se dotaknuo i svojih planova za daljnji razvoj OS RH.
No na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za obranu, pred saborskim zastupnicima i novinarima, Šundov je ipak bio ponešto opširniji kada je u pitanju njegova vizija budućnosti OS RH, koju planira izgrađivati u suradnji s Glavnim stožerom, ali i svim pripadnicima OS. Novi načelnik tako smatra da je izgradnja OS „planski proces koji se odvija u skladu s načelima razvoja modernih vojnih organizacija, određuje se planskim i programskim dokumentima kao što su strategije nacionalne sigurnosti i obrane, strateški pregled obrane, dugoročni plan razvoja, koji usmjeravaju taj proces na dugotrajnijoj osnovi, dajući potrebitu stabilnost i mogućnost planskog pristupa složenom i skupom procesu razvoja, a osobito ovdje mislim na modernizaciju i opremanje.“ U skladu s time, Šundov vidi nastavak razvoja OS RH kao „modernih, organiziranih, opremljenih i uvježbanih snaga, prožetih domoljubljem i pobjedničkim duhom, spremnih za provedbu misija i zadaća, s posebnim naglaskom da budu prilagodljive, mobilne, interoperabilne, razmjestive i održive u području operacija.“
Kao i do sada, OS RH će i nadalje ispunjavati svoje glavne misije i zadaće – obranu teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i cjelovitosti RH, obranu saveznika, te će provoditi potporu civilnim institucijama. Iz toga proizlazi, smatra Šundov, potreba za daljnjom transformacijom, profesionalizacijom, prilagodbama i modernizacijom, odn. izgradnjom i razvojem sposobnosti za provedbu spomenutih misija i zadaća. U narednom razdoblju mogu se očekivati povećane asimetrične, nekonvencionalne i hibridne prijetnje vezane uz terorizam, širenje oružja za masovno uništenje, kibernetičke napade, širenje radikalnih i ekstremističkih ideologija, opskrbu energentima, ekološke prijetnje i izazove, te humanitarne krize. S obzirom na dosadašnji stupanj razvoja OS RH, daljnje napore, rekao je Šundov članovima saborskog Odbora za obranu, treba usmjeriti na „intenzivnu modernizaciju, te prilagodbe i podešavanje unutarnje strukture u smislu dostizanja kvalitetne popune svih kategorija osoblja, bolje piramide činova, obrazovne i starosne strukture pripadnika OS, kao i poboljšanja uvjeta za njihov život i rad čime će se poboljšavati postojeće i stjecati neophodne sposobnosti za provedbu zadaća.“
Kako bi se nastavile izgrađivati sposobnosti OS RH za spomenute zadaće, Šundov je svoje planove i namjere podijelio u nekoliko segmenata, koje navodimo u gotovo integralnom obliku, onako kako ih je predstavio pred saborskim Odborom za obranu..
1. Obveze prema NATO i EU
Daljnja provedba trenutnih operacija i planiranih obveza unutar NATO saveza i EU, te spremnost OS za provedbu ovih misija i zadaća koje su zadane Ustavom i zakonom. To znači nastavak sudjelovanja u operaciji Resolute Support u Afganistanu, KFOR na Kosovu, održavanje spremnosti aviona MiG-21 i uporaba radarskog sustava za NATO integrirani sustav protuzrakoplovne obrane, sudjelovanje u UN i EU operacijama, nastavak angažiranja u NATO snagama brzog odgovora i u borbenim skupinama EU, te spremnost brodova HRM za sudjelovanje u operacijama i za potrebe prevoženja; spremnost za angažiranje u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća, prijevoz unesrećenih i bolesnih, zaštita prava i interesa RH na moru. Posebna pozornost će se usmjeriti na razvoj sposobnosti i mehanizama koji će unaprijediti pomoć OS civilnim institucijama sukladno sigurnosnim izazovima i nacionalnim zakonskim odredbama.
2. Osposobljavanje i obuka
Osposobljavanje postojećeg osoblja i organizacije obukovnim vježbama u potpori provedbe misija i zadaća. Daljnji razvoj sposobnosti kroz preuzete ciljeve sposobnosti u NATO-u, i obveze unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU kojom se dokazuje kredibilitet i partnerstvo prema tim organizacijama.
„U tom smislu ja ću se potruditi da se u procesu osposobljavanja usredotočimo na realističnu izazovnu obuku i vježbe za zadaće i misije, nastavit ćemo prilagodbu u procesu evaluacije i certificiranja snaga prema NATO standardima, nastaviti planiranje, organiziranje i provedbu nacionalnih i međunarodnih vježbi s posebnim naglaskom na integraciji i uvježbavanju civilnih i vojnih sposobnosti,“
obećao je novi načelnik GS OS RH.
Povećati broj obučnih događaja i vježbi u nižim ustrojstvenim sastavnicama – „Potrudit ću se da za ovo mora biti novaca i mora biti financijskih sredstava.“ Nastaviti povećati nabavku i korištenje simulatora i simulacija u obuci i vježbama – tu ima dosta prostora kroz NATO alate koji su nam na raspolaganju. Nastaviti provedbu i povećati broj stručnih tečajeva, posebice trenaža, seminara, savjetovanja i drugih oblika osposobljavanja pojedinaca, timova i skupina, te nastavak razvoja doktrina, koncepata, pravila, uputa, standardnih operativnih postupaka i procedura u području osposobljavanja.
3. Ljudski resursi i postojeće osoblje u OS RH
„Vjerujem da ćemo u ovom razdoblju dostići ciljanu brojčanu veličinu OS, sukladno odluci predsjednika Republike o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju OS na planiranu veličinu do 15 000. Paralelno s dostizanjem ciljane veličine, moramo nastaviti i s podešavanjem i prilagodbom unutarnje organizacije i strukture osoblja, posebice u smislu dostizanja optimalne strukture svih kategorija osoblja, vojnika prvenstveno, dočasnika, časnika, vojnih specijalista, državnih službenika i namještenika, činova te razine izobrazbe, godina starosti, rodne zastupljenosti. Vrlo je važno nastaviti usklađivanje i izradu zakonskih i nedostajućih podzakonskih i drugih akata iz područja upravljanja ljudskim resursima – tu posebno ističem uvođenje i strogu primjenu planskih rotacija na dužnostima. Ja vjerujem da će biti moguće težišno osigurati financijska sredstva, u dogovoru s ministrom obrane, da učinimo sve da postrojbe popunimo vojničkim sastavom. Ako nam vojnički sastav u postrojbama nije popunjen, onda imamo problema u realizaciji zadaća. Svakako, vjerujem i u vojne specijaliste u tom kontekstu.“
Treba konstantno pomlađivati strukturu osoblja, planirati, organizirati i provoditi preventivne zdravstvene i psihologijske preglede svih kategorija osoblja, nastaviti razvoj transparentnog sustava prijema, promicanja, školovanja i izdvajanja osoblja, nastaviti traženje najboljih mehanizama stambenog zbrinjavanja osoblja, nastaviti razvoj sustava školovanja za potrebe OS, kao i razvoj modela integriranog osposobljavanja osoblja za potrebe cijelog ukupnog obrambeno-sigurnosnog sustava u jednoj široj suradnji sa svim akterima odgovornima za to područje. Naravno, nastavak traženja najboljih modela za privlačenje i zadržavanje nedostajućih zvanja kao što su piloti, liječnici, informatičari i sl. „Poticat ću i poduprijeti razvoj intelektualnog ljudskog potencijala i kapitala. Ulaganje u to će osigurati rast potencijala u kreiranju novih vrijednosti koje su u funkciji razvoja i primjene sposobnosti,“ naglasio je Šundov. Sukladno financijskim mogućnostima, nastavit će se plansko uspostavljanje i razvoj mobilizacijske razvrstane pričuve – za sada je to do 20 000 ljudi, i posebice ugovorne pričuve do 1000 pripadnika, i to na način da planski pozivamo i osposobljavamo pričuvne sastavnice, težišno kritične specijalnosti, ključno osoblje, a kako se budu stvarali uvjeti sigurno i pozivanjem postrojbi i pripremu i organizaciju provedbi vježbi.
4. Opremanje i modernizacija
Planovi opremanja i modernizacije će se temeljiti na pretpostavci da u narednom srednjoročnom razdoblju neće biti moguće izdvajanje za obranu u visini preporučenih 2% BDP-a.
„Stoga je naše opredjeljenje racionalizacija i optimizacija. U tom smislu Oružane snage neće moći razvijati puni spektar potrebitih sposobnosti, nego ćemo u koordinaciji unutar NATO-a, a i unutar vlastite zemlje, kroz proces obrambenog planiranja, staviti fokus na razvoj onih sposobnosti koje će odgovarati nacionalnim, ali i kolektivnim potrebama Saveza.“
U tom smislu, Šundov je istaknuo neke projekte – potrebito je nastaviti proces donošenja odluke vezano za sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavku, opremanje i uvođenje u operativnu uporabu izvidničko-borbenih helikoptera Kiowa Warrior – „To bi po našem mišljenju bio jedan krasan, dobar iskorak da krenemo i da pokrenemo te procese, da se postupno s ovog istočnog dijela tehnologije pomičemo prema zapadu.“ Jednako tako, nastavak uvođenja vozila BOV Patria i MRAP vozila – vozila koja su otporna na minsko-eksplozivna sredstva, gradnju i opremanje OOB-ima HRM-a, nastavak opremanja i uvođenja u borbenu uporabu samohodnih Panzerhaubitza 2000, opremanje OS jurišnom puškom VHS-2, nastavak i opremanje OS nebojnim motornim vozilima, provedba generalne revizije tenkova, nastavak remonta RBS–raketnog sustava i produljenje vijeka uporabe. „Ja vjerujem da bi na ovaj način uspjeli postići i održavati taj ravnomjerni i balansirani razvoj svih grana OS.“ Pozornost treba usmjeriti i na razvoj, opremanje i uporabu suvremenih, bezposadnih sustava, bespilotnih letjelica, te robotiziranih i daljinski upravljanih sustava i vozila – naravno, u suradnji s domaćim znanstveno-istraživačkim potencijalima i sa saveznicima. „Ovo bih zaključio s jednim posebnim naglaskom da moramo staviti na razvoj sposobnosti održavanja i održavanje postojećeg naoružanja i vojne opreme jer imamo ono što imamo po razinama i procesima kako vlastitim kapacitetima, tako i kapacitetima izvan sustava.“
5. Infrastruktura
Prioritetno je potrebno završiti izgradnju objekata za sigurno i ekonomično skladištenje UbS-a, nastaviti s izgradnjom i prilagodbom objekata za život i rad osoblja, posebice u nižim ustrojbenim jedinicama, nastaviti s razvojem i unapređenjem i opremanjem obučne infrastrukture – strelišta, vježbališta i sl., stvoriti uvjete za uvođenje novih borbenih sustava kao što je PzH za koju treba skladišni prostor i svi drugi elementi, i naravno – definirati i planski nastaviti razvoj, izgradnju i opremanje perspektivnih lokacija za potrebe OS.
6. Međunarodna vojna suradnja
Važno je planirati, organizirati i provoditi multilateralnu i bilateralnu suradnju, sukladno prioritetima i interesima OS, nastavak suradnje sa strateškim partnerima, suradnja na području srednje i jugoistočne Europe: „Vidim i vjerujem da težište treba usmjeriti na projekte modernizacije, opremanja, obuku i vježbe.“ U okviru suradnje s NATO i EU prioritetno provoditi aktivnosti vezano za popunu NATO-zapovjedne strukture i strukture snaga, te inicijativu u području razvoja sposobnosti kao što su smart defence i ostale NATO-ve inicijative i aktivnosti unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, kao što su borbene skupine EU i suradnja s Europskom obrambenom organizacijom.
Svoje izlaganje pred Odborom za obranu Šundov je zaključio riječima:
„Krize u našem sigurnosnom okružju sigurno će se odraziti na djelovanje naših Oružanih snaga, prvenstveno kroz aktivnosti koje planira i poduzima NATO kao odgovor na te krize. Kolektivni politički stavovi članica NATO-a i zaključci, uključujući nove koncepte, oblike i načine organiziranja i pripreme NATO snaga za brzi odgovor, u kojima sudjeluju i naše OS. Vjerujem da je potrebno stalno i aktivno pratiti promjene u našem okružju, i nastojati zadržati stratešku fleksibilnost i sposobnost prilagodbe naših OS u organizacijskom i doktrinarnom smislu s ciljem očuvanja i poboljšavanja njihove efikasnosti. Međutim, jedna stvar koja zadržava svoj trajni značaj je ljudski čimbenik. Insistiranje političkih i vojnih autoriteta RH na visokoj moralnoj kvaliteti, domoljublju, školovanosti i uvježbanosti zadovoljnih pripadnika OS može biti ključna prevaga u eventualnom sukobu, u obrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, naravno kao i u provedbi drugih zadaća. Između ostalog, i zbog takvog pristupa , mogu s ponosom ustvrditi da su danas OS rezultat sveukupnih napora koje je hrvatsko društvo poduzelo na obrambenom planu i da one predstavljaju respektabilnu sigurnosnu garanciju za budućnost RH.“
Naglasci i (ne)naglasci
Ono što se već na prvi dojam može zaključiti o narednom 4-godišnjem razdoblju je da će OS RH u većoj mjeri izgrađivati sposobnosti za pomoć civilnom društvu, te da će veći naglasak biti na „ulaganju u ljude“ (ma što to zapravo značilo).
Što se opremanja i modernizacije tiče, Šundovu nije preostalo baš previše manevarskog prostora, osim da obeća nastavak započetih projekata, pokrenutih u vrijeme mandata načelnika Lovrića i ministra Kotromanovića. No o jedinom pitanju koje će istinski obilježiti načelništvo generala Šundova – o budućnosti borbenog zrakoplovstva unutar HRZ-a – nije se mogao čuti jasan stav, osim konstrukcija „održavanje spremnosti aviona MiG-21“ i „potrebito je nastaviti proces donošenja odluke vezano za sposobnost zaštite zračnog prostora“. Kakav će tu biti stav načelnika GS-a – ostalo je nepoznanicom. Može se samo nagađati da li je Šundov o budućnosti nadzvučne avijacije govorio između redaka, rekavši da „Oružane snage neće moći razvijati puni spektar potrebitih sposobnosti“.
Budući je ova godina krajnji rok u kojem se treba donijeti ova odluka, to je jedina prava tema o kojoj će ovisiti ocjena mandata general-pukovnika Mirka Šundova na čelu OS RH.
