Od posljednje svađe državnog vrha s početka ožujka ove godine o politizaciji preleta francuskih borbenih aviona nad Zagrebom, malo toga se čulo o trenutnom stanju postupka nabave borbenih aviona Rafalea za Hrvatsku. Nedugo nakon toga, od 21. do 23. ožujka u službenom posjetu Hrvatskoj bio je zapovjednik Francuskog ratnog zrakoplovstva general zbora Stéphane Mille, koji je u pratnji zapovjednika HRZ brigadnog generala Michaela Križanca obišao vojarne u Zemuniku i na Plesu, gdje su mu prezentirane sposobnosti, aktivnosti i oprema postrojbi HRZ. „Zadovoljstvo mi je sastati se s hrvatskim izaslanstvom te razgovarati o područjima buduće suradnje koju smo započeli potpisivanjem ugovora o nabavi aviona Rafale F3-R kao i daljnjim mogućnostima bitnim za razvoj sposobnosti naših zračnih snaga u cilju jačanja nacionalnih i savezničkih sposobnosti“, rekao je general zbora Mille.

Prošloga tjedna u posjetu HRZ-u boravila je još jedna francuska delegacija sastavljena od visokih časnika Ratnog zrakoplovstva: generalni direktor Odjela za međunarodnu vojnu suradnju brigadni general Hugues Pichevin, stožerni časnik za Europu/Sjevernu Ameriku Odjela za međunarodnu suradnju pukovnik Cyril Arnaud, pukovnik Amar Ouali iz Odjela za međunarodnu vojnu suradnju, te francuska vojna izaslanica pukovnica Florence Skrlj. Oni su u vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu s domaćinima predvođenim zapovjednikom Križancem razgovarali o ažuriranju Rafale-tehničkog sporazuma, prijedlogu rasporeda bilateralne suradnje, dinamici dolaska borbenih aviona, kao i o razmjeni iskustava po pitanju obuke.

Novi rast troškova

Prema dosadašnjim škrtim izjavama hrvatskih kako vojnih, tako i državnih dužnosnika, dalo se naslutiti da su ta pitanja već riješena prije potpisivanja ugovora u listopadu prošle godine, no očito je došlo i do nekih većih ili manjih izmjena. To se može iščitati i iz rebalansa proračuna, koji je upravo danas na raspravi u Saboru, a jučer je bio na dnevnom redu saborskog Odbora za obranu. U izvješću s te jučer održane 24. sjednice Odbora piše i ovo: „Što se tiče projekta K545045 ‘Opremanje višenamjenskim borbenim avionom’ planira se povećanje za 21 milijun kuna. Do tog povećanja je došlo iz razloga što se je proces izrade i donošenja proračuna za razdoblje 2022.-2024. odvijao prije definiranja konačnog ugovora s francuskim partnerima“. Uvidom u same tablice rebalansa državnog proračuna vidi se da je to povećanje vezano uz rashode za nabavu dugotrajne imovine (i to u kategoriji postrojenja i oprema, 15.251.827 HRK za ukupnost od 2.138.601.000 HRK), te za usluge vezane uz materijalne troškove – gdje je na dosadašnjih 45.000 HRK dodan iznos od 5.748.173 HRK, kakav je istodobno smanjen u stavci nabave dugotrajne imovine (građevinski objekti). Iako se tu donedavno planiralo malo rashoda za vanjske usluge, izgleda da je ta stavka sada u porastu, a ne bi bilo čudno da taj trend vremenom postane i pravilo, budući da se već dugo čuju spekulacije o brojnim vanjskim (pa i stranim) konzultantima koje će trebati plaćati da sustav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pomognu osposobljavati za razne aspekte primanja sustava Rafale.

Naravno, sve to je itekako u suprotnosti sa stanjem od prije punih godinu dana, kada je hrvatska Vlada donosila odluku o izboru Rafalea za novi hrvatski borbeni avion, a premijer Plenković tvrdio da je u cijenu od 999 milijuna eura „(…) uključeno sve. Baš sve što se tiče francuske ponude…“. Ubrzo potom, u studenom prošle godine baš mi na portalu Obris.org otkrili smo povećanje cijene, te da 999 nije konačna cijena – radilo se o dodatnih 158,59 milijuna eura više, što se tumačilo iznosom za PDV na pojedine segmente posla, kao i sredstvima rezerviranim za indeksaciju cijena od vremena podnošenja ponude pa do trenutka izvršenja posla. No razlika između proračunskih dokumenata i otplatnog plana otkrila je i novo poskupljenje – ovoga puta oko 220.515.404 kn (ili 29,35 milijuna eura) u prve četiri godine otplate. To je povećanje opravdano raznim troškovima – dnevnicama, troškovima pojedinih obuka, i slično.  Aktualno, treće povećanje je do sada i najmanje – dakle „tek“ 21 milijun kuna ili oko 3 milijuna eura – što je dovoljno da se ukupna cijena projekta Rafale trenutno penje na gotovo 1,2 milijarde eura, baš kako je spominjao i predsjednik Republike u vrijeme dok je Vlada nijekala ikakve dodatne troškove. A sudeći prema dosadašnjoj praksi, ova bi cifra ubuduće lako mogla biti i premašena.

Rokovi i infrastruktura

Ministar obrane Mario Banožić i francuski veleposlanik u RH Gael Veyssiere

Što se vremenskih rokova tiče, čini se da tu stvari ipak stoje ponešto bolje. U intervjuu za Večernji list od 16. svibnja ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da prva grupa – tehničari i inženjeri – prva odlazi na obuku u Francusku u studenom ove godine, dok prva grupa pilota (koju čine aktualni piloti na avionima MiG-21) odlazi na početku iduće, 2023. godine. Upravo bi oni trebali preletjeti s prvim borbenim avionima Rafale iz Francuske u Hrvatsku početkom 2024. godine, tijekom koje bi Hrvatska trebala dobiti prvih 8 aviona, a početkom 2025. i preostala 4. Piloti koji nemaju iskustvo na MiG-u 21 u Francuskoj će imati nešto dužu obuku, i na nju će također otići 2023. godine, podijeljeni u 4 grupe. „Sveukupno, s tehničarima i inženjerima obuku u Francuskoj proći će oko 90 pripadnika HRZ“, podvukao je crtu ministar obrane. Što se pak pilota tiče, Banožić kaže:

„U ugovoru s Francuzima plaćena je obuka za njih 12, a kada se oni vrate u Hrvatsku počinje obuka novih pilota u našoj organizaciji, ali i uz pomoć francuskog osoblja koje će 3 godine boraviti na Plesu i pomagati nam u uvođenju Rafalea“.

Uz francusku pomoć trenutno se, prema Banožiću, projektira i infrastruktura na Plesu – glavni hangar za održavanje i hangar za borbene avione, te zgrade u kojima će raditi i francusko osoblje. Po našem skromnom mišljenju i prema dosadašnjem MORH-ovom iskustvu kako s izgradnjom hangara za helikoptere UH-60M i hale za potrebe HNB-a, do sada je već trebalo pokrenuti postupak izgradnje, a ne tek puko projektiranje prostorija. Ipak, Banožić tvrdi da infrastruktura na Plesu po principu „ključ u ruke“ treba biti dovršena do travnja 2024. godine.

A naoružanje i obuka za Rafale?

Po prvi puta Banožić je progovorio i o naoružanju za Rafale:

„Ugovorom su naručene rakete zrak-zrak i navođeni projektili zrak-zemlja. Ugovor je otvoren i s Francuzima je dogovoreno sukcesivno naoružavanje pa kada mi procijenimo da nam treba neki novi UBS – on će stići. Rafalei stižu dobro naoružani, a kada piloti završe obuku, za novi UBS neće trebati dodatna obuka jer će biti obučeni za sve vrste projektila koje Rafalei rabe“.

Početkom ovog mjeseca, i francuska je strana poduzela određene korake u projektu „Rafale za Hrvatsku“. Naime, Dassault Aviation je 6. svibnja objavio oglas u kojem traži voditelja/voditeljicu projekta za tehničku podršku u izvoznom poslu „Rafale Hrvatska“. Iako je tu naglasak na Hrvatskoj, u dokumentaciji se navodi da će izabrana osoba biti odgovorna i za iste poslove u projektu „Rafale EAU“, odnosno u poslu za Ujedinjene Arapske Emirate zaključenom početkom prosinca prošle godine u vrijednosti od 19 milijardi USD. Kako je navedeno u oglasu, budući zaposlenik Dassault Aviationa bit će zadužen za definiranje opskrbe rezervnim dijelovima, odnosno za planiranje, praćenje i koordinaciju opskrbe i ugradnje istih, te za kreiranje i analiziranje tehničke baze podataka kako bi se odgovorilo na pitanja i zahtjeve kupaca. Traži se osoba, po mogućnosti inžinjer, s iskustvom u području vojne logističke potpore, koji će posvećivati posebnu pažnju kvaliteti obavljanja poslova i podacima kojima upravlja. Mjesto njegova rada predviđeno je u Francuskoj.

Iako je u početku hvalio odluku Vlade da se nabave francuski borbeni avioni, predsjednik Milanović tijekom zadnjih nekoliko mjeseci višekratno je kritizirao ovu odluku. Tako je još u siječnju (5. siječnja 2022. godine), dok je prigodom namjenski sazvane konferencije za medije upozoravao na nužnost nabave vozila Bradley, najavio da među naručenim naoružanjem uopće nema projektila zrak-more, što je – sudeći prema Banožićevim izjavama za Večernji list o narudžbi raketa zrak-zrak i zrak-zemlja – u potpunosti točno.

„Dakle, prije nekoliko tjedana donesena je odluka o nabavci 12 aviona starih i do 20 godina. Ja sam to podržao. Cijelo vrijeme sam znao kamo to od prilike vodi, nisam sudjelovao u pregovorima – jer to, na kraju, nije bio posao niti vojske… to je radilo Ministarstvo, same pregovore. Ali, radi se o iznosu od milijardu i 200 milijuna. Ogroman novac. Za sljedećih 20, 30 godina. Pitanje je kako ćemo se s tim nositi i kako ćemo to uklopiti u svoj sustav obrane i u svoje dugoročne planove. Recimo, neki sustavi uopće nisu nabavljeni, za početak… ‘for starters’… Na primjer, sposobnost zrak-more. To se može promijenit. Ali, onaj tko je donosio odluke, koliko ja znam… a još nisam dobio te ugovore… o tome nije vodio računa. Naravno, iz našeg povijesnog iskustva znamo da more i obalu za nas uvijek puno bolje čuvaju, recimo, Talijani, nego mi sami. Tog nema. Takvu odluku – da se nešto ne nabavi, nije donio Hranj, nego ekipa iz Ministarstva obrane. Ekipa kojoj ministar i HDZ daju naloge. Zašto? Pa, ne mislim da su to napravili, ili nisu napravili, zbog HDZ-a. Ali, nek objasne zašto! Ili neka kažu da sam u krivu. Je li to Strategija obrane Republike Hrvatske? Pa, ja mislim da o tome nešto znam, ali ne znam sve. Zato imam savjetnike“,

žestio se Milanović prije 4 mjeseca, da bi prije gotovo 3 tjedna jako zaoštrio retoriku, tvrdeći čak da su borbeni avioni, u našem slučaju Rafale, nepotrebni, posebno pogleda li se aktualno ratovanje u Ukrajini. Milanović je, naime, 1. svibnja iz Varaždina ustvrdio:

Predsjednici Milanović i Macron sa zapovjedništvom i pilotima HRZ-a

„Kupili smo 12, za milijardu i pol eura. (…) Dakle, za ove avione, ispljunut ćemo preko milijardu, s PDV-om, obukom, bit će i milijardu i 400 milijuna eura. Dakle, to nam strahovito definira obrambeni budžet, proračun… koji je mali i nikakav. Protuoklop – nula. Protuzračna obrana – nula. Ovo govorim javno, jer to se zna. Nula, mi to nemamo. Ali imamo 12 aviona ‘s kravatama’ jer je, ono… ‘debela devojka’ ili ‘debeli dečak’ ušao u tvornicu slatkiša, i gurnuo ruku u teglu s pekmezom, i to mu se jako dopalo. Šta nama koristi tih 12 Rafalea, sa vrlo malo opreme i vrlo malo raketa. Vidite koliko avioni traju u ovom ratu, ako nisu najbolji? Traju… topli su kolko je i burek topli. Dakle, kratko. Nije li nam trebalo, umjesto toga, 100 bespilotnih letjelica, 100 proturaketnih… protuzračnih sustava, kao što to ovaj, kaj je doktorirao u Osijeku za 500 maraka, zove kratkoročni i dugoročni raketni sustavi. (…) Gdi je francuska pomoć oko Bosne i Hercegovine? Koliko treba platiti? 10 milijardi eura? Milijarda i pol nije dovoljno? Kupili smo nešto što nam ne treba. Za rat to je beskorisno, za pokazivanje je dobro. (…) Dakle, politika je, hrvatska, kupila 12 Rafalea. To će… Znate kako to lijepo izgleda? Bolje od Vuittona, bolje od Fendija, u usporedbi. Prekrasno izgleda. Ali, nemereš s Vuittonom, ono, u šumu“.

Dakle, kao prvo, prema navodima Predsjednika Republike, posao javne nabave borbenih aviona Rafale je od početka ove godine do svibnja cjenovno napredovao, od oko 1,2 milijardi eura (koliko se do sada vidi i iz proračunskih izvora), prema 1,4 milijarde eura. Ova promjena u navodima zanimljivo koincidira s činjenicom da je u međuvremenu Milanović ipak dobio na uvid ugovore o kupovini aviona Rafale, koje u početku nije uopće želio komentirati – dok uopće nije nemoguće da u svojoj sve bijesnijoj retorici prema Vladi (i posebno prema osobi ministra obrane) sada kreće koristiti i argumente na temelju viđenih stavki iz ugovora. No do sada hrvatska javnost ugovor još nije vidjela, a kako su svojevremeno ustvrdili iz Vlade – ni neće. Za sada!