Kako već više dana traje olujno nevrijeme s ekstremnim kišama, iznimne količine padalina uzrok su poplavama u istočnim dijelovima kontinentalne Hrvatske i nekoliko susjednih država. Tim su povodom prije dva dana na teren otposlane i postrojbe Hrvatske vojske, o čemu smo pisali i na stranicama portala Obris.org. No, što je nova na terenu, i gdje su to problematične točke koje prijete imovini i životima građana?
Kako stvari stoje, najviše se pogođenim našlo šire područje sliva rijeke Save – kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim državama. U Hrvatskoj, očigledno su se ekstremne padaline ograničile na prostor Požeštine, uključujući tu i slivno područje rijeke Orljave. Uz ovaj vodotok, s naglaskom na prostor grada Pleternice, bile su aktivirane tzv. “Namjenski organizirane snage 1” (NOS1) sastavljene od ukupno 111 ljudi i 9 riječnih čamaca. To je očito bilo dovoljno, jer se danas na tom području bilježi i određeno smirivanje situacije. Spomenimo da je to područje u kojem je bilo evakuacija – kod Požege je zbog izlijevanja Orljave domove moralo napustiti 500 osoba, a u Lipiku njih 50 – dok je tu i dalje niz cestovnih i željezničkih pravaca u prekidu. No, to nipošto ne znači da je opasnost gotova.
Opasnost teče Savom na istok
Ono što zabrinjava je stanje na Savi. Kao prvo, problem predstavlja Una, rijeka koja se kod Jasenovca u Savu ulijeva s juga – u kraju koji je i prije tek koji mjesec bio poprištem poplava. Tijekom posljednjih sati Una opet rapidno raste, budući se još jučer iz korita izlila njena pritoka Sana (koja dolazi iz smjera Prijedora i u Unu se ulijeva kod Bosanskog Novog). Riječ je o vodnome valu koji sa zapada Bosne i Hercegovine tek putuje u smjeru Save – na čijem je putu u Hrvatskoj Kostajnici izmjereno 450 centimetara vode, te je onda proglašeno i izvanredno stanje. No, još su veći problemi kada se od ušća Une po Savi krene nizvodno.
Zapadni dio poplavama pogođenog toka Save
Utok Vrbasa u Savu, nasuprot hrvatskoga mjesta Davor, još je jedna točka koja ovih dana podiže opasnost od poplava u nizvodnim krajevima Save. Naime, još prije nekoliko dana Vrbas se razlio oko Banja Luke, gdje se utok njegove pritoke Vrbanje na rubu tog grada opisivalo kao više sličan jezeru, nego spoju dviju rijeka. Nakon zatvaranja niza prometnica i propasti barem tri mosta, jučer se moglo čuti da je vodostaj Vrbasa na hidrološkoj stanici Banja Luka, kod Gradskog mosta, iznosio 640 centimetara – što je i maksimalni ikad zabilježeni vodostaj na ovoj hidrološkoj stanici. Ovo je bujanje rezultat obilnih kiša u srednjoj Bosni, gdje se na rijekama Vrbas i Lašva formirao vodni val koji je do danas ujutro prošao prostor Banja Luke i prešao put Save. Mjesto Srbac, smješteno na ušću Vrbasa u Savu s BiH strane, već je nekoliko dana djelomično pod vodom. Ondje je pod vodom oko dvije tisuće hektara zemljišta, blokirano je oko 230 kuća, a više od 25 obitelji evakuirano je čamcima.
Nakon Vrbasa, u Savu s lijeve strane utječe Orljava, koju smo već spomenuli – i koja je svoj doprinos poplavama već dolila u Savu. Dalje nizvodno, u Savu se prije Slavonskoga Broda s BiH strane još ulijeva i rijeka Ukrina, za koju se moglo čuti kako je iznimno visoka, ali bez točnijih podataka o količini vode koja njome dopire u Savu – zasigurno dodajući vodnome valu iz Orljave, koji je proteklih dana pustošio Požeštinom. U Slavonskome Brodu su od noćas na snazi izvanredne mjere obrane od poplava, a očekuje se i proglašenje izvanrednog stanja, budući je još jutros u devet sati Sava dosegla 905 centimetara – dvadeset centimetara više od dosad ukupno najvišeg izmjerenog vodostaja. Zbog te izvanredne situacije održana je i sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje grada Slavonskog Broda, na kojoj je gradonačelnik Mirko Duspara u svrhu obrane od poplava aktivirao raspoložive jedinice civilne zaštite, kao i ljudstvo, mehanizaciju te opremu svih gradskih trgovačkih društava. No, ondje je stanje stvarno kritično – budući da Sava u Slavonskome Brodu već više od dva dana neprekidno raste, tako da je u 22 sata dostigla rekordnih 938 cm, tek s laganom naznakom usporavanja daljnjeg rasta vodostaja.
Ova iznimna navala vode zamjetna je i uz četrdesetak kilometara vodotoka Save nizvodno od Slavonskoga Broda – gdje se posljednjih sati sve više čuje o opasnosti od prelijevanja rijeke preko nasipa u Oprisavcima (oko 15 kilometara istočno od Broda), ali i dalje nizvodno – kod Jaruge i Sikirevaca (oko 35 kilometara zračne linije istočno od Slavonskoga Broda). No, tu tek dolazimo do središta aktualnih napora hrvatske borbe protiv poplava – do prostora Šamca, gdje se u Savu s njene desne strane ulijeva rijeka Bosna. Upravo je Bosna vodotok o kojem se mnogo čulo proteklih dana u vijestima iz Bosne i Hercegovine – budući se na toj rijeci nalaze i Zavidovići, Maglaj i Doboj, sve mjesta radikalno pogođena poplavama proteklih dana.
Šamac – današnja kritična točka
Jučer i danas je fokus protupoplavne zaštite u Hrvatskoj bio koncentriran kod Slavonskoga Šamca, nasuprot Bosanskome Šamcu i utoku rijeke Bosne u Savu. Na tom je mjestu još jučer bila uposlena glavnina vojnih snaga tzv. NOS2, a to je područje danas ujutro za mjesto protokolarnoga posjeta odabrala i svita velikodostojnika – predvođena premijerom Zoranom Milanovićem, ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i generalnim direktorom Hrvatskih voda Ivicom Plišićem. Pri tome, visina Save je kod Slavonskoga Šamca krenula rasti tijekom četvrtka, da bi svoj vrhunac dostigla danas oko 13 sati, kada je s 891 cm vodostaj oborio i dosadašnji povijesni rekord iz 1970. godine. Od tada Sava polako opada, da bi u 22 sata bila na još uvijek izvanredno visokih 884 cm (preko 4 metra više nego sredinom dana u srijedu 14. svibnja ove godine).
Središnji dio poplavama pogođenog toka Save
Na potezu Save koji slijedi – od Slavonskoga Šamca do Županje, na samo oko 17 kilometara zračne linije, Sava meandrira i raste sve od 14. svibnja. Početkom jučerašnjeg dana vodostaj Save u Županji iznosio je 869 cm, da bi onda dalje rastao sve do danas u podne. Tada je vodostaj dostigao 1168 cm i onda je Sava kod Županje krenula stagnirati, što možda ima veze s čitavim nizom probijanja savskih nasipa između Slavonskog Šamca i Županje, do kojih je došlo s BiH strane (među ostalim i kod naselja Grebnice i Domaljevac). Ipak, posljednjih jedanaest sati stagnacije vodostaja nije promijenilo mnogo na opisu posla pripadnika OS RH iz sastava tzv. NOS3, kojih je 60 bilo raspoređeno u Županji.
Nažalost, u prostorima Vukovarsko–srijemske županije nizvodno od Županje nije tijekom današnjega dana moglo biti riječi ni o kakvome stagniranju stanja, budući je i tu došlo do niza pucanja savskih nasipa – prvo oko 11 sati na bosanskoj strani, između Batkovića i Rače, od kuda je vodeni val onda krenuo teći put Bijeljine, pokrenuvši evakuaciju više od 10 tisuća ljudi.
————————–
————————–
No, onda su na red došli i nasipi na hrvatskoj strani. Naime, danas oko 16 sati pukli su savski nasipi na više mjesta nizvodno od Županje – prvo kod Račinovaca, Rajevog Sela i Gunje. Iz tog šumovitog kraja Hrvatske, nedaleko granice sa Srbijom, evakuirano je oko 1300 od ukupno oko 7000 stanovnika – prvenstveno put Županje, Cerne i Gradišta. O hitnoj pomoći ovome kraju moglo se danas čuti i od generala Drage Lovrića, načelnika GS OS RH:
“Nakon što smo dobili informaciju da je probijen nasip u Rajevu Selu i da je 200 ljudi odsječeno od ostatka svijeta, temeljem odluke ministra obrane Ante Kotromanovića, na područje ugroženo poplavama upućen je jedan helikopter HRZ i PZO-a, specijalna ekipa sa čamcima, te Riječna bojna sa četiri čamca koji će pomoći u evakuaciji stanovništva“.
Ipak, to je bio tek početak problema, budući je tijekom večernjih sati do proboja nasipa došlo i u području mjesta Bošnjaci, dok nasipi oko grada Županje navodno i dalje odolijevaju visokim vodama. Čitavo ovo područje, zajedno sa na sigurno evakuiranim građanima večeras je pohodio i premijer Zoran Milanović, ovoga puta u društvu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.
