Jučer je njemački ministar obrane Boris Pistorius službeno predložio novi oblik služenja vojne obveze, 13 godina nakon što je Njemačka obustavila obvezno novačenje. Prema prijedlogu koji je ujutro bio izložen Odboru za obranu Bundestaga, a onda popodne i medijima, ne bi se išlo na ponovnu uspostavu obveznog vojnog roka kao u modelu koji je u Njemačkoj bio ukinut 1. srpnja 2011. godine.

„Želimo novi model koji se prvenstveno oslanja na dobrovoljno sudjelovanje, ali uključuje i obvezne elemente ako je potrebno“, stoji u Pistoriusovom planu. Prvi korak je evidentiranje vojno sposobnih. Mladići bi morali odgovoriti na obvezni upitnik o svojoj spremnosti i sposobnosti služenja. Ženama bi također bio poslan upitnik, iako ne bi bilo obavezno da ga popune. Njemačko Ministarstvo obrane namjerava godišnje slati oko 700.000 upitnika i nada se povratno dobiti oko 400.000 odgovora. Od tih 400 tisuća, očekuje se da će njih oko 100.000 sadržavati potvrdu interesa za vojnu službu, i među njima bi onda oko 40.000 (10%) bilo podvrgnuto postupku novačenja. Od svega toga bi Bundeswehr nakon liječničkog pregleda odabrao najprikladnije pojedince. „Želimo najbolje i najmotiviranije“, rekao je Pistorius dok je obrazlagao politički dokument o promjenama.

„Novi model uključuje osnovnu vojnu službu od šest mjeseci s mogućnošću dodatnog dragovoljnog služenja vojnog roka do dodatnih 17 mjeseci“, stoji u predstavljenom dokumentu. Budući da bi se mnogi mladići pritom upitali čemu uopće služi Bundeswehr, što je vojni rok i koje su mogućnosti razvoja vojne karijere, njemačko Ministarstvo obrane najavilo je da će prije slanja upitnika biti dostupna i sveobuhvatna ponuda digitalnih informacija za sve zainteresirane.

Sljedeći korak tiče se logistike – prije svega, potrebno je provjeriti koliko ljudi Bundeswehr može obučiti na godišnjoj razini. Budući da su potrebni resursi za stvarno masovnu obuku demontirani nakon obustave  služenja vojnog roka 2011. godine, kapaciteti za smještaj, obuku i opremanje ljudi koji dođu na služenje vojnog roka trenutno su ograničeni. Njemačka sada ima i sustav dragovoljnog služenja vojnog roka, kroz koji godišnje prođe oko 10.000 mladih (krajem travnja 2024. godine služilo je ukupno 10.152 mladih, od toga 1.843 žene), što bi trebalo biti dopunjeno novim mladim ljudima po prijedlogu ministra Pistoriusa. Za sve njih se ti kapaciteti moraju obnoviti te proširiti, i to postupno. Nijemci računaju da će se u prvoj godini moći primiti i obučiti oko 5.000 dodatnih ljudi. Ako se prijedlog ministra Pistoriusa pretoći u zakonsku formu, ročnici će moći odlučiti žele li služiti samo šest mjeseci temeljnog vojnog roka ili nakon toga i dodatno, do 23 mjeseca (6+dodatnih do 17, baš kao i u aktualnom njemačkom sustavu dragovoljnog služenja). Bundeswehr će ponuditi mogućnosti daljnje obuke onima koji se obvežu na više od šest mjeseci, a među prednostima takve odluke spominje se i potencijalno zadobivanje vozačke dozvole te moguće mirovinske povlastice. Svi oni koji odsluže vojni rok činit će pričuvu, uz obaveznu daljnju godišnju obuku, koja bi u slučaju neke napetosti, krize ili sigurnosne ugroze bila na raspolaganju za obranu zemlje. Ministar obrane Pistorius je pred članovima parlamentarnog Odbora za obranu rekao kako bi priprema i prva godina novačenja 5.000 ljudi mogle koštati oko 1,4 milijardi eura.

Nakon jučerašnjeg Pistoriusovog predstavljanja plana pod nazivom „Nova vojna služba“ (Der Neue Wehrdienst), započela je široka javna rasprava o ovom modelu služenja vojnog roka. U njemačkom Ministarstvu obrane smatraju da bi bilo idealno kada bi Bundestag usvojio ovu zakonsku uredbu prije ljetne stanke 2025. godine. Tijekom javne rasprave bit će riječi i o sankcijama za one koji se odbiju registrirati, odnosno ispuniti upitnik. Trenutno se o sankcijama ne govori, ali se itekako razmišlja. Ne govori se baš mnogo ni o financijama – tko će, kako i u kojoj mjeri financirati „novu vojnu službu“.

Reakcije političara

Johannes Arlt

Socijaldemokrat (SPD) Johannes Arlt nazvao je ideju „vrlo pametnom političkom inicijativom, jer moramo iskoristiti naše vrijeme za jačanje naših obrambenih sposobnosti, za obranu naše zemlje i također za doprinos našoj kolektivnoj obrani u okviru NATO-a“. Arlt je, međutim, ukazao na teške strukturne izazove koje predstavlja ukidanje vojnog roka još 2011., rekavši: „Nemamo nikakav pregled o tome tko živi u zemlji, tko je sposoban odslužiti državnu hitnu ili vojnu službu“. Sugerirao je nužnost „ponovnog uvođenja sustava novačenja i jačanja naših sposobnosti zapošljavanja“. Arlt je za DW rekao kako je ključno da novi plan mladim Nijemcima pruži pravi poticaj za dobrovoljno služenje: „Važno je da uzmemo u obzir vrijednosti i talente mladih ljudi i damo im smislene poslove tijekom one godine koja bi mogla biti najbolja godina u njihovom životu“. I iz njemačkog Ministarstva obrane posebno napominju da žele izbjeći osjećaj kod mladih da su došli „odslužiti kaznu“, kao što je to često bilo u prošlosti, jer „služenje vojnog roka treba shvatiti kao priliku da se nauči nešto što kasnije neće biti lako ni jednostavno naučiti“. Nils Gründer iz liberalnog FDP-a rekao je za DW da je njegova stranka sretna što se odustalo od ideje vojnog roka, dodajući da stranka preferira ideju oslonca na dragovoljce. „Važno je da ojačamo Bundeswehr. Mi u FDP-u želimo osigurati novačenje za Bundeswehr u svakoj školi, svake godine – da mladi ljudi znaju kakve im prilike za karijeru vojska može ponuditi“. Unatoč novim naporima da privuče dragovoljce, njemačka vojska se u zadnje vrijeme sve više bori s brojnošću, a njezini su se redovi prošle godine smanjili na samo 180.517 vojnika. To je najniža razina brojčane popunjenosti djelatnog sastava od 2018. godine.

Prema sadašnjim procjenama, njemački će doprinos obrani NATO-a dugoročno zahtijevati oko 460.000 vojnika. Od toga je do 2031. godine oko 200.000 (točnije 203.000) planirano biti u aktivnoj službi, a ostatak bi trebala biti pričuva. Njemačka trenutno ima oko 830.000 rezervista mlađih od 65 godina, ali budući da propisi zapravo onemogućuju vojničku službu starijima od 45 godina (a obvezno služenje je obustavljeno 2011.), u ovom ukupnom broju od 800-tinjak tisuća ima relativno malo pričuvnika mlađih od 45. Drugi je problem i to što se radi o broju od 800.000 pričuvnika koji postoje prvenstveno na papiru – popisi nisu ažurirani godinama, s njima gotovo da nema nikakvog kontakta, i pitanje je o kojoj masi pričuvnika se tu zaista radi. Prema nekim procjenama, do 100.000 ljudi iz postojeće pričuve moglo bi postupno biti prevedeno u novi registar.

Ipak, kako navodi i stručnjak za obranu stranke SPD Johannes Arlt, kada se od 40.000 novih kandidata za novačenje dođe do maksimalno 10.000 pozvanih na služenje, to je brojka na koju bi se zapravo moglo računati u prvim godinama „nove vojne službe“ – nakon prvih nekoliko godina moglo bi se regrutirati oko 10.000 ljudi godišnje, dodajući da bi se taj broj idealno povećavao iz godine u godinu. Međutim, kako je primijetio, „problem je što nemamo dovoljno kapaciteta u našim bazama… nemamo krevete, nemamo infrastrukturu“. Procjena je da uz postojeću kvotu dragovoljaca kapaciteta trenutno ima za prihvat i obuku dodatnih 5 do 7 tisuća ljudi. Dakle, to je početak o kojem se sada zapravo priča.

Poput Gründera, konzervativna političarka Serap Güler iz oporbenog CDU-a tvrdi: „Potreban nam je ovaj plan jer je rat došao u Europu. Moramo biti spremni za najgori mogući scenarij. Ali način na koji je Bundeswehr sada postavljen, mi definitivno ne smatramo dobrim“. Güler je rekla da će ona i njezina stranka nastaviti zagovarati vraćanje vojnog roka, opisujući sadašnje napore kao polovične, dodajući: „Voljeli bismo da je ministar obrane pokazao više hrabrosti u svom pristupu“. CDU se zalaže za obavezno služenje, ali za muškarce kao i žene (gdje takvu jednakost podržavaju i Zeleni) – dok je njihov veliki prigovor prijedlogu Borisa Pistoriusa da ovdje zapravo i nije riječ o nikakvoj „novoj vojnoj službi“, nego tek o pokušaju jačanja postojećeg sustava dragovoljnog služenja samo pod novim imenom.

Inače, Boris Pistorius je prošli tjedan ponovio svoje uvjerenje da će neki oblik vojne službe biti neophodan nakon što je ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu izazvala zabrinutost za buduću sigurnost Europe. Rekao je da Njemačka mora ojačati svoje oružane snage, Bundeswehr, do operativne spremnosti prije kraja desetljeća, čemu bi trebale pomoći i nedavno najavljene reforme. I portal Obris je već pisao o tim budućim reformama Oružanih snaga Njemačke, među kojima se spominjalo i obavezno služenje vojnog roka.

U Hrvatskoj malo o toj temi

Uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj vojni rok bio je jedna od „vrućih tema“ , ali u postizbornom razdoblju te tijekom i nakon izbora za Europski parlament ta je tema završila slabo zastupljena u medijima i javnosti, a naročito među političarima. Ipak, tijekom Aktualnog sata u Hrvatskom saboru 12. lipnja, o poboljšanju kadrovske slike Oružanih snaga RH pitao je ministra Ivana Anušića saborski zastupnik HSLS-a Darko Klasić. Odgovor je bio zanimljiv:

„Kada govorimo o dragovoljnom služenju vojnog roka, o dragovoljnom vojnom osposobljavanju, nije tajna da je zainteresiranost u nekoliko proteklih godina bila mala i da je opadala kontinuirano. Ali ono što je ključno, i što želim reći… na neki način dati dobre vijesti, to jest, dobru informaciju, da je… al to ću pročitati, da ne bih pogriješio u točnim brojkama… U prvih pet mjeseci ove godine, za dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo nam se već 451 kandidat, dok smo u cijeloj 2023. godini imali 616 kandidata, a u 2022. 568 prijavljenih. U prvih pet mjeseci ove godine, dakle, čine 83 (73,2 !!) posto prijavljenih u odnosu na cijelu 2023. godinu, odnosno, u odnosu na 2022. 79 posto. (79,4 !!) Ono što činimo i što radimo da bi promovirali taj poziv, i da bi mlade usmjerili prema karijeri u Oružanim snagama Republike Hrvatske, je prvenstveno podizanje plaće koje smo već na početku ove godine učinili. Tako da su i vojnicima i dočasnicima s onim najmanjim koeficijentima, koeficijenti povećani za 43 posto, što je konkretno preko 280 eura povećanje plaće za vojnika. Kad govorimo o… još nekim promjenama – podigle su se dnevnice za naše misije, koje se nalaze diljem svijeta… i 45 godina je bila granica za odlazak u mirovinu, za vojnike i mornare, ona je podignuta na 50 godina. Sve ono što činimo i radimo, nastavit ćemo i dalje činiti i raditi, i ne samo kroz materijalna prava vojnika, mornara, časnika i dočasnika – nego i kroz popularizaciju samog poziva. Sve ono što dosad smo činili i radili, opremanje Oružanih snaga sa svim onim oružjima koja su u ovih proteklih nekoliko godina… ovaj, i javno komunicirani… kojima se oprema Oružane snage, povećanjima materijalnih prava svakog pojedinačnog pripadnika Oružanih snaga – svakako će doprinijeti popularizaciji tog poziva, kao što je vidljivo i iz ovih brojki… I, nadam se da će taj trend nastaviti i dalje rasti, s time da ćemo mi i dalje nastaviti modernizirati Oružane snage Republike Hrvatske, i povećavati materijalna prava svakoga pojedinca. Odnosno, onoga koji je u sustavu Oružanih snaga“.

Dakle, bez obzira na manje greške u čitanju – podaci su u Hrvatskoj ipak ohrabrujući, otvarajući put kojim tek treba odlučno kročiti… O tome je jutros na obilježvanju 22. obljetnice Zpovjedništva za potporu govorio i predsjednik Zoran Milanović.

“Ako želiš vjerovati da ćeš se oslanjati samo na sebe, onda imaš veliku ročnu vojsku. Od toga smo privremeno odustali prije skoro 20 godina, ali sada ponovno razgovaramo o tome. To je tema koja se mora ozbiljno razmotriti i o kojoj se mora razgovarati u cijelom društvu, a ne samo u vojsci“,

rekao  je Milanović, naglasivši pritom važnost profesionalne vojske koja bi obučavala i vodila ročne vojnike te ukazao na trenutni nedostatak profesionalnih vojnika u Hrvatskoj:

„Nedostaje nam nekoliko tisuća ljudi u postrojbama za potporu i izravno-borbenim postrojbama. Nedostaje nam ljudi poput vas. To su ozbiljna pitanja o kojima ne možemo razgovarati u bilo kojoj političkoj predizbornoj kampanji jer ono što se obeća i odluči mora se provesti. U protivnom, sebi i onima s kojima radimo, ne šaljemo ispravnu poruku. Dakle, profesionalna vojska svakako, to je hrvatski izbor i to ne nastaje od jučer jer su za to potrebne godine, a najbolji dokaz tome ste vi“.

Predsjednik Republike je nadalje naglasio kako male, srednje pa čak i nešto veće države biraju profesionalne vojske koje su skupe, složene i tehnički zahtjevne, pritom istaknuvši kako se te države „moraju oslanjati na saveznike jer ne mogu imati i nuklearnu flotu i podmornice i brodove i nosače aviona i zrakoplovstvo bez ograničenja“.