Obavezni vojni rok – crna rupa bez dna i smisla

 

Rasprava o uvođenju obaveznog vojnog roka proteklih se dana neočekivano zahuktala, što izjavama brojnih političara, što informacijama iz „provjerenih izvora“ u svrhu puštanja probnih balona. Nakon gostovanja na RTL-u, ministar obrane Ivan Anušić je ovu temu nastavio već sljedećeg dana, u petak 9. veljače, nakon svečane promocije kadeta na HVU. Potvrdio je da se radi na 3 prijedloga, odnosno na 3 moguće dužine samog vojnog roka, što bi trebalo biti poznato i dostavljeno premijeru već ovoga tjedna, a predstavljeno javnosti nakon što se donese politička odluka. Ove se godine obavezni vojni rok sigurno neće početi provoditi jer su potrebni ozbiljni infrastrukturni zahvati unutar sustava objekata Oružanih snaga, tj. u vojarnama i smještajnim kapacitetima, naglasio je Anušić, dodajući kako je riječ o velikom logističkom i financijskom projektu.

Kada krenete u proces obuke postoji nešto što se zove rukovanje, baratanje s ubojitim sredstvima – automatska puška, snajper, minobacač, nešto drugo. Nakon toga postoji dio koji se odnosi na znanje, vojna taktika i primjenjivanje vojne taktike u određenim situacijama – obrana, napad, nešto treće. I postoji treći također vrlo bitan dio toga, a to je fizička pripremljenost te osobe“,

objasnio je Anušić, te naveo kako su tri mjeseca dovoljna da osoba iz stanja potpune fizičke nepripremljenosti i neimanja navike bavljenja sportom u potpunosti promijeni fizičku kondiciju:

Za tri mjeseca možete postati od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, da možete odraditi jedan ozbiljan marš od 30 kilometara s opremom, možete odraditi jedno trčanje od 3.200 metara što je nekakva razina koju bi svi trebali moći napraviti“.

Uz vojni „životna vagi“, tu je i dodatni bonus:

Polaznici zahtjevne obuke Središta za razvoj vođa Marko Babić na hodnji od 88 km

„Nije smisao vojnog roka i vojne izobrazbe samo odlazak u rat, što se nadam i mislim da se neće dogoditi, nego da se socijalizira na specifičan i drugačiji način, da se neke loše navike možda promijene i prihvate neke druge u fazi odrastanja u najosjetljivijim godinama“,

istaknuo je Anušić. Kao primjer je naveo ustajanje i spavanje na vrijeme, neimanje laptopa ili ekrana „ispred sebe 24 sata“, dodavši kako će im to iskustvo pomoći u daljnjem životu. Anušić tu računa na oko 17.000 mladića, koliko po prilici broji jedna generacija mladića, dok bi za djevojke vrijedilo pravilo dobrovoljnosti.

Da preko vikenda ta tema ne zamre pobrinuo se predsjednik Zoran Milanović. On je u nedjelju, 11. veljače, u opsežnom intervjuu za televiziju N1, potvrdio da je dobio službenu informaciju o radu na modalitetima služenja vojnog roka:

„Bio je prekjučer ovdje ministar koji je došao s nalogom premijera. Dobro da mu nije dao neki gluplji nalog (…) da donese takav zakon, sad pred izbore, ne. Sad…možemo razgovarati o tome šta ja mislim da bi bilo idealno za Hrvatsku… Ono što je potrebno, svakako, je jačanje profesionalne vojske – to je, dakle, ‘core’, osnova, torzo svega što Hrvatska ima i to se ne može mijenjati ovako, predizbornim gluparijama. I tu imamo… mislim, da ne ulazim  u detalje jer sve što sam rekao je milimetarski točno. Dakle, mi smo… Naše zalihe su u mnogočemu ispražnjene, kao i nekih drugih europskih država koje su ih se riješile da bi ih dale Ukrajini. Mi ih nismo ni imali. Kupujemo sad vrlo skupe avione koji će nas financijski jako opteretiti, ali OK – nisam bio protiv toga. Drago  mi je da će Zrakoplovstvo sudjelovati u lavovskom dijelu toga, to je skupo, ti si ovisan o Francuzima ili Amerikancima, ti nemaš 10 raketa – treba ti 11., dakle ti moraš molit na koljenima, ne možeš ni kupit… nemamo svoju proizvodnju… Ali naša profesionalna vojska je nešto što gradimo već 15, 16, 17 godina kao jedini oblik… I sad– vojni rok! Dobro. Ne ulazim u te priče da bi bilo dobro odgojno za mlade muškarce da ih se makne od matere jer to nije moj posao i to su gluposti… dakle, i ne mislim da je, po mojoj generaciji služenja vojnog roka, formativno bilo kako pozitivno djelovalo na nas…“.

No sve dok postoji aktualni Ustav, napomenuo je Milanović, obavezni vojni rok nije moguće uvesti na način na koji to vladajući trenutno promišljaju:

Mi imamo Ustav. U članku 47 stavku 2. on kaže da je iznimka od stavka 2. da su svi vojni obveznici, da imaš prigovor savjesti. Prigovor savjesti se ne važe kod mesara ili kod zlatara. Prigovor savjesti je prigovor savjesti, savjest nije mjerljiva. Dakle, savjest me priječi, doviđenja! Krenuli smo, nakon uvođenja te ustavne… dakle tog izgovora, od malog broja ljudi, do toga da je preko 80 posto u zadnju godinu, mislim 2007., bilo protiv… dakle, nije htjelo nositi oružje. Nitko!“.

Ovo je najopakije i najlošije vrijeme za ovu vrstu razgovora, dodao je Milanović, podsjetivši da je njegova riječ u ovom slučaju zadnja:

Sve je manje dragovoljnih ročnika – 39. naraštaj, rujan 2023.

Na kraju krajeva, ništa se od toga ne može provesti bez Vrhovnog zapovjednika, čak i da krene… Odluke o ustroju i mobilizacijskom sastavu – to potpisujem ja. Dakle, taj zakon će biti mrtvo slovo na papiru ako se prije toga ne konzultiraš sa Vrhovnim zapovjednikom, a početak za to je sazivanje Vijeća za obranu. Dakle, ministar je došao pristojno, civilizirano, razlika ne može biti veća u odnosu na onu spodobu, jer je spodoba, koji je bio prije njega (Mario Banožić, op.a.), ali šta on tu može?! On je došao s nemogućim zadatkom. To je kao da mu je dao zadatak da donese Zakon o vječnom životu i bez bolesti, ne?! Dragi građani, od  sutra ste svi … živite vječno i nećete nikada biti bolesni!“.

Dosadašnje iskustvo s dragovoljnim ročnicima i naknadom za vrijeme provedeno u vojsci, kazao je Milanović, nije se pokazalo previše dobro, pa pita:

Na temelju čega si pomislio da bi se uvođenjem obaveznog vojnog roka – uz postojanje instituta prigovora savjesti – taj broj povećao za više od 10!? To govori o namjerama Plenkovića (…) one nisu čiste. Dakle, to je muljaža i sad ćemo se vjerojatno i oko toga podijeliti jer oni koji su protiv toga su…ne znam, za Srbiju“.

U ponedjeljak, 12.veljače, odgovor je stigao od potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda:

Obzirom na novu sigurnosnu arhitekturu u svijetu i našu procjenu, mi smo u fazi izrade inačica, a vezano za moguće uvođenje obveznog uvođenja vojnog roka u Republici Hrvatskoj. To nije niti malo jednostavna aktivnost, niti malo jednostavan zaokret u svjetlu obveza prema mladim ljudima. Ono zahtijeva detaljnu analizu i to upravo činimo… i kadrovskih, i materijalnih, i financijskih učinaka na tu mjeru. U narednim tjednima, a na prijedlog Glavnog stožera i Ministarstva obrane, Vlada će analizirati te inačice. Nije nikakva tajna da u perspektivi moramo imati takav jedan pristup, da moramo uspostaviti određene module obveznog služenja vojnog roka uz ovaj modul koji već imamo dragovoljnog služenja vojnog roka, i nakon što Ministarstvo obrane i Glavni stožer dostave prijedlog mi ćemo taj prijedlog stavit kao Vlada na javnu raspravu“.

One koji će se pozvati na priziv savjesti, Medved podsjeća da osim vojske postoje i druge sastavnice domovinske sigurnosti:

U Civilnu zaštitu zbog priziva savjesti?

Uz klasično služenje vojnog roka, nemojmo zanemariti ni onu komponentu koja  je potrebna svakom društvu, pa i hrvatskom, a to su one sastavnice domovinske sigurnosti gdje se ljudi kroz određene module, kroz određene oblike služenja, osposobljavaju za druge dužnosti poput službi i dužnosti u Civilnoj zaštiti, a za… kao priprema za okolnosti stanja katastrofa, požara, poplava, itd“.

Potpredsjednik Medved u godišnjem bazenu mladih koji će proći obavezni vojni rok vidi i daljnje mogućnosti, pa tako smatra da će dio njih biti mogući materijal za popunu gardijskih brigada, dio za pričuvu, a dio za druge sastavnice domovinske sigurnosti. O tome hoće li se u cijelom ovom postupku konzultirati i predsjednik Republike, Medved se nije želio izjasniti, baš kao ni o cijeni ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka jer, kaže, „sigurnost nema cijenu“.

Za razliku od ministra Medveda, premijer Plenković ovoga puta ne vidi razlog zašto bi se predsjednika Milanovića zaobišlo:

Mislim da je normalno da se i njega konzultira. Ja tu ne vidim problem, to nije tema koja je stranačka tema, to je državna, hrvatska tema oko koje trebamo svi imati neki stav“,

rekao je Plenković nakon sastanka Predsjedništva HDZ-a u  ponedjeljak 12. veljače kasno poslijepodne. Prema Plenkoviću, promjena sigurnosne situacije u bližem i daljem okruženju, te briga Vlade kroz program „Sigurna Hrvatska“, osnovni su razlozi za aktiviranje vojnog roka u Hrvatskoj:

„Mi u Hrvatskoj imamo suspendirani vojni rok već više od 15 godina. Znači, imate generacije mladih ljudi koji ne znaju ništa o određenim vještinama  u ovako izmijenjenom sigurnosnom ozračju. Pa nije ova tema došla tu zato što postoji nečiji hir nego gledamo što se zbiva oko nas. Gledamo što rade druge odgovorne vlade. I nije ovo nikakav pokušaj uvođenja vojnoga… obaveznog vojnog roka kao što je bilo nekada. Nego smo u ovakvim sigurnosnim okolnostima – kad smo malo digli glavu i shvatili što se zbiva u svijetu i Europi – odlučili tražiti od potpredsjednika Vlade i ministra Anušića da nam on sa stručnjacima, uključivši i Glavni stožer Hrvatske vojske, analizira nekoliko opcija što nam je činiti. Pa moramo bit odgovorni. Pa nećemo mi sada spavat ovdje i praviti se da je sve super, a oko nas kriznih žarišta koliko god hoćemo. To  je smisao, i bilo kakvo skakanje prema nekim zaključcima kojih još nema – Vlada još nije dobila formalno ništa od Ministarstva obrane – mi ćemo polako o toj temi organizirati jednu raspravu da vidimo što nam i kako treba. A ono što vidimo i što u konačnici na našem sastanku sa Glavnim stožerom Hrvatske vojske i sa ministrom koji je bio prije jedno mjesec i pol dana otprilike… mi smo pitali načelnika Glavnog stožera, njegovog zamjenika i druge zapovjednike kakva je situacija, koliko se mladi odazivaju i žele biti dijelom Hrvatske vojske. Odaziv je sve manji. Odakle su? Mahom su Slavonci ili su Dalmatinci. I mahom su iz obitelji hrvatskih branitelja. To vam je analiza ne moja, nego analiza HV-a, Oružanih snaga. Imamo ovakvu situaciju, ovakve ugroze, mi moramo o tome voditi računa. Što mislite da su Ukrajinci prije 2013., 2014., gledali na vojsku  i na Oružane snage kao danas?! Sigurno nisu. Prema tome, svima se optika mijenja“.

Premijer koji svojevremeno u vojsku nije išao zbog „anemije“ – danas smatra da su se promijenile okolnosti zbog kojih su se prije 15-ak i više godina hrvatski mladići pozivali na priziv savjesti, te očekuje da će danas taj postotak biti manji. No za sve detalje treba pričekati prijedlog Ministarstva obrane, „kad bude spreman“, baš kao i za konačnu procjenu koliko će sve to koštati.

Koliko bi dronova Ukrajinci mogli kupiti za cijenu hrvaatskog vojnog osposobljavanja?

Ono što je sigurno, cifra će biti enormna. Kako navodi  Jutarnji list, prije nekoliko godina procjena se kretala oko pola milijarde kuna, te je uključivala i dodatno zapošljavanje čak do 2.000 ljudi koji bi radili s mladim ročnicima. U međuvremenu se stanje u OS RH pogoršalo, pa se trenutno ne radi samo o dodatnim ljudima, nego i o dodatnim objektima, dodatnim odorama, dodatnom naoružanju, dodatnoj zaštitnoj opremi (ograničenoga roka trajanja), te dodatnim obrocima. Prema informacijama koje su puštene u javnost, naknada za buduće obveznike vojnog roka bila bi ne manja od 700 eura mjesečno, koliko sada dobivaju dobrovoljni ročnici, a vrijeme prisilno provedeno u vojsci upisivalo bi se u radnu knjižicu. Elementarna računica kaže da bi se samo za naknade za 17.000 ročnika mjesečno trošilo barem 17 milijuna eura bruto (naknada od 700 eura + porezi – grubo zaokruženo na 1.000 eura). Za tu cijenu moglo bi se nabaviti nešto više od 8.000 bazičnih dronova tipa DJ Mavic (po maloprodajnoj cijeni u većini zagrebačkih trgovina), onih kojih  se na aktualnom bojištu u Ukrajini troši na desetke tisuća, a višestruko su korisniji od fizičke spremnosti za 30-kilometarski marš mladih, za koje se tek treba nadati da ih takve hodnje neće odbiti ne samo od vojnih tema, nego i od sporta uopće.

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.