Samo nekoliko sati prije no što će 7. svibnja 2020. podnijeti ostavku na dužnost ministra obrane, Damir Krstičević na sjednici Vlade predstavio je, reći će, „ono što ima biti snažna razvojna potpora sustavu Domovinske sigurnosti“. Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, koje će nastati iz dosadašnjeg Hrvatskog vojnog učilišta (HVU), od posebnog je državnog interesa i „dokaz ustrajnosti na ulaganje u znanje“, kazao je Krstičević.

U ožujku 2021., Sabor usvaja Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, no do danas nisu ispunjene brojne propisane pretpostavke kako bi novo sveučilište stalo na noge i zaživjelo. Taj će trenutak, čini se, još pričekati. Naime, iz ministarstva Marija Banožića za Telegram kažu kako će cijeli proces transformacije iz HVU u sveučilište trajati još puno desetljeće, do 2032. godine.

Studiji i dalje na Zagrebu i Splitu

Prije više od dvije godine, Telegram je razgovarao s nizom stručnjaka koji su ekstenzivno pojasnili zašto je osnivanje novog vojnog sveučilišta višestruko problematično. Jednim od kamena spoticanja naveli su zakonsku odredbu prema kojoj bi novo sveučilište trebalo nastati pripajanjem već postojećih vojnih studija zagrebačkog i splitskog sveučilišta, odnosno tuđeg intelektualnog vlasništva.

Da bi to uistinu mogao biti problem, proizlazi iz već sada neispoštovanih rokova koje predviđa Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Naime, 60 dana od stupanja ovog zakona na snagu, rektori zagrebačkog i splitskog sveučilišta trebali su svojim senatima predložiti prijenos njihovih studijskih programa na novo vojno sveučilište.

Riječ je o studijskim programima Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo te Vojno pomorstvo. Iz MORH-a nam potvrđuju da ovi studijski programi još uvijek nisu preneseni na novo sveučilište, iako su zakonski rokovi istekli. Prijenos će se, dodaju, provesti „po ostvarivanju uvjeta sukladno Zakonu o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti i Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“. Koji točno uvjeti moraju biti ostvareni, ne preciziraju.

Transformacija idućih 10 godina

Zakon dalje propisuje da će „dinamika tijeka realizacije prijenosa studijskih programa“ biti utvrđena zajedničkim „dinamičkim planom“ MORH-a te splitskog i zagrebačkog sveučilišta, i to nakon što plan prihvate senati Splita i Zagreba. Oba sveučilišta upitali smo jesu li prihvatili naveden dinamički plan, no na naše upite nisu odgovorili. Iz javno dostupnih podataka o sjednicama njihovih senata, nema govora o usvajanju takvih „dinamičkih planova“.

S druge strane, MORH u odgovoru Telegramu spominje „dinamički plan osnivanja“ vojnog sveučilišta pa navodi kako je predviđena transformacija kroz razdoblje od idućih deset godina, odnosno do 2032. To je, izgleda, rok koji iz MORH-a komuniciraju o cjelovitom početku rada novog sveučilišta.

Privremena rektorica Sveučilišta

Jedan od rijetkih ispoštovanih rokova iz Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti jest onaj o imenovanju privremenog rektora. U ovom slučaju, rektorice. Ivana Čuković-Bagić, profesorica Stomatološkog fakulteta i prorektorica Sveučilišta u Zagrebu iz mandata bivšeg rektora Borasa, imenovana je u srpnju prošle godine. Zadaća privremene prorektorice jest, propisuje zakon, „u roku od jedne godine od imenovanja obaviti pripreme za početak rada Sveučilišta“.

Čuković-Bagić za Telegram kaže kako je do sada izvršila upis Sveučilišta obrane u sudski registar i predala Nacrt privremenoga statuta na usuglašavanje. Doduše, probijen je i rok za donošenje privremenog Statuta; on je trebao biti donesen do početka srpnja 2022., odnosno u godinu dana od imenovanja privremene rektorice.

U godinu dana od imenovanja trebala je i „poduzeti radnje za konstituiranje Senata“ Sveučilišta obrane, tijela koje Sveučilištem upravlja. Čuković-Bagić Telegramu objašnjava kako je konstituiranje Senata složen proces koji podrazumijeva cijeli niz aktivnosti, primarno procjenu raspoloživih ljudskih potencijala, kao i financijske planove Sveučilišta obrane za naredna razdoblja.

„Bez financijskih zahvata“

Kaže kako za dosadašnji rad nije dobila ni plaću niti ikakvu naknadu te da joj status niti plaća još uvijek nisu regulirani. Iz MORH-a pak poručuju kako će naknada privremenoj rektorici biti isplaćena „sukladno izvršenim aktivnostima i podnesenim izvješćima“.

Interesirale su nas i predviđene financije za novo sveučilište, s obzirom na to da su i Krstičević i Banožić u nekoliko navrata ponavljali kako u proračunu neće biti „nekakvih novih financijskih zahvata jer su ta sredstava tako i tako osigurana“. Dapače, u obrazloženju Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane stoji kako su financijska sredstva za provođenje postojećih studijskih programa već osigurana u državnom proračunu pa nije potrebno osigurati dodatna.

Koliko zapravo novca?

U proračunu za 2021. godinu, kada je donesen Zakon o osnivanju Sveučilišta, stoji kako je za administrativnu potporu Sveučilištu bilo planirano 130.000 kuna, no u izvršenju proračuna nije naveden nikakav iznos. U proračunu, pak, za 2022. godinu inicijalno je bilo predviđeno 24 milijuna kuna, s projekcijama za 2023. i 2024. u tri puta višem iznosu od 74 milijuna kuna.

Rebalansom proračuna za 2022., predviđenih 24 milijuna kuna korigira se na samo 2 milijuna. Iz MORH-a nam ovo objašnjavaju usklađivanjem „s radnjama koje su provedene za početak rada Sveučilišta“. U prijedlogu proračuna za 2023. godinu sada se pak predviđa 3,2 milijuna eura, odnosno nešto više od 24 milijuna kuna, što predstavlja znatno nižu cifru od 74 milijuna kuna planiranih tijekom prošle godine za 2023.

Improvizacija

Za 2024. i 2025. sada se predviđa oko 3,6 milijuna eura, odnosno nešto više od 27 milijuna kuna. I taj je iznos značajno niži od 74 milijuna kuna planiranih prošle godine za 2024. Iz MORH-a zaključuju kako su sredstva za Sveučilište obrane i sigurnosti dio proračuna Ministarstva obrane „kao što je to bilo i do sada“ i dodaju kako se ne radi ni o kakvim dodatnim sredstvima, već o unutarnjoj preraspodjeli.

Zaključujući tekst koji smo o Sveučilištu obrane i sigurnosti napisali prije dvije godine – kada je Krstičević predstavio cijelu priču na sjednici Vlade – istaknuli smo riječi vojnog analitičara Igora Tabaka. Kazao nam je kako će s formiranjem novog sveučilišta vojno obrazovanje u Hrvatskoj i dalje biti improvizirani izolirani otok. Sve zasad ukazuje na to da već i predradnje za konkretno lansiranje Sveučilišta obrane i sigurnosti također, manje-više, spadaju u sferu improvizacije.

*gost autor: Tekst pod naslovom “Priča s čuvenim Krstičevićevim vojnim faksom upravo je postala još čudnija”, autorice Dore Kršul, objavljen je 26. studenog 2022. na portalu Telegram.hr, a u izvornom obliku može se naći na adresi https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prica-s-cuvenim-krsticevicevim-vojnim-faksom-upravo-je-postala-jos-cudnija/