Na kratkoj press-konferenciji koju je premijer Plenković u društvu ministra obrane Marija Banožića održao nakon završetka 59. sjednice Vlade RH, novinari su pokušali saznati bar koji detalj o kupovini borbenih aviona iz Francuske. Plenković je ponovio da su svi ponuditelji imali jednak tretman, a da se Hrvatska odlučila za najzaokruženiju i najpovoljniju ponudu. Također je ponovio i kako otplata borbenih aviona neće ugroziti hrvatske planove za ulazak u euro-zonu.
„Mi očekujemo da zrakoplovi dođu u Hrvatsku, dakle višenamjenski borbeni avioni, početkom 2024. (…) Sukcesivno!“,
najavio je premijer, dodavši kako će svih 12 aviona doći u vrlo kratkom roku. Jednako sukcesivno, ali u još bržem roku, ići će hrvatsko obročno plaćanje:
„Što se tiče samih isplata, one će ići od početka iduće godine. Da li će biti kroz zaduženje, ili kroz proračun, svejedno je. Dakle, te iznose koji slijede možemo bez nekih većih poteškoća servisirati“.
Zadnju ratu Hrvatska bi trebala uplatiti već do 2025. godine, iz publike je premijeru suflirao supredsjedatelj Međuresornog povjerenstva Zvonimir Frka Petešić, iako Vladin dokument s današnje sjednice govori o otplatnom roku od 6 godina („Ukupna vrijednost ponude s otplatnim rokom od šest godina je najpovoljnija od svih ponuda“) – a ne 4 kako tvrde Plenković i Frka-Petešić!
U cijenu od 999 milijuna eura „sve je uključeno“, rekao je Plenković, dodavši:
„Uključeno je sve. Dakle, baš… baš sve što se tiče francuske ponude – dakle avioni, simulatori, oprema, obuka naših pilota koji će u sljedećih nekoliko godina boraviti u Francuskoj, jer kad dođu avioni imat ćemo i pilote HRZ-a koji će biti spremni letjeti na Rafale-ima. Tako da je, što se toga tiče, to je… kako oni to zovu – ‘totalni paket’“.
Ministar obrane Mario Banožić tu je dodao:
„Onog trenutka kada avioni u 2024. godini budu u našem vlasništvu također ćemo imati dovoljan broj pilota koji će biti osposobljeni za let na višenamjenskim borbenim avionima“.
Bit će potrebno „nešto malo ulaganja“ u infrastrukturu, najavio je premijer, jer to „obično tako biva“:
„Naravno da ćemo kroz godine koje su pred nama razmišljati o tome gdje sve ti avioni u Hrvatskoj mogu biti. Što se toga tiče, imamo eksperte u Ministarstvu obrane, ja ne vidim nikakav problem – iz svega što smo do sada vidjeli – da ti avioni budu u Zagrebu“.
Avioni koje Hrvatska namjerava kupiti bit će do 10 godina stari, najavio je ministar obrane Banožić, dodavši kako „to ne znači ništa jer je, doista, riječ o najnovijoj tehnologiji koja se nalazi u ovom trenutku u avionima. Naravno, jedna buduća suradnja će imati još unapređenja po pitanju broja sati leta. Neke postoje analize da bi čak do 2050., 2060. bili u uporabi“. No u popratnom Vladinom dokumentu stoji jasno obrazloženje što je zapravo Banožić želio reći.
„Ponuda Francuske Republike predviđa isporuku 12 dvomotornih aviona (deset jednosjeda i dva dvosjeda) Rafale u standardu F3-R, s preostalim resursom oko 3.800 sati od 7.000 sati i s potencijalnim produženjem vijeka uporabe do 9.000 sati.
Prema stručnim projekcijama korištenja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu, nabava tih 12, u potpunosti NATO kompatibilnih aviona, dostatna je za idućih 30 i više godina. Operativna uporaba višenamjenskoga borbenog aviona Rafale u Ratnom zrakoplovstvu Francuske Republike planira se do 2060. godine“.
Također, kako stoji u Vladinom dokumentu:
„Osim samih aviona, ponuda uključuje i simulator letenja, osnovni paket naoružanja, zemaljsku i ispitnu opremu, pričuvne dijelove, obuku osoblja prema načelu ‘obuka obučavatelja’, sveobuhvatnu podršku ovlaštenih predstavnika tvrtki proizvođača u razdoblju od tri godine i jamstvo u trajanju od 12 mjeseci po isporučenom avionu, motoru, opremi i pričuvnim dijelovima. Isporuka robe i usluga odgovara zahtijevanoj dinamici. Predloženi koncept obuke letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja u skladu je sa zahtjevima te bi se obuka provodila u Francuskoj i Hrvatskoj.
Od iznimne važnosti je potencijal Francuske u potpori i razvoju sposobnosti i održivosti višenamjenskoga borbenog aviona. Programi potpore su visoko razvijeni s mogućnošću ugovaranja različitih oblika paketa logističke potpore tijekom cijelog vijeka uporabe, pri čemu je prednost i relativno mala geografska udaljenost Francuske što pojednostavljuje logističku i operativnu potporu.
Također, ponuda Francuske uključuje procjenu troškova i prijedlog za projektiranje i izgradnju objekata i infrastrukture s detaljnim tehničkim podacima“.
Francuska ponuda uključuje i nacrt ugovora, kaže se u Vladinom dokumentu koji prati današnju odluku o kupovini 12 aviona Dassault Rafale,
„koji bi definirao ključna područja i načela upravljanja buduće partnerske suradnje te osigurao potporu operativne uporabe višenamjenskoga borbenog aviona. U ponudi je predložena vojna suradnja, školovanje i održavanje zajedničkih vježbi. Francuska Republika predložila je programe školovanja i mogućnosti usavršavanja pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u svojim centrima za obuku.
Produbljivanje strateškog partnerstva s Francuskom, osigurava okvire ne samo za obrambenu nego i za širu gospodarsko-industrijsku suradnju, kako između dviju država, tako i na razini Europske unije, čime se podupiru usuglašeni napori u očuvanju i razvoju europskih obrambenih industrija“.
Na pitanje hoće li temeljem ove kupovine biti kakvih dodatnih političkih angažmana između Francuske i Hrvatske, kao što je francuska podrška hrvatskom ulasku u Schengen, Plenković je odgovorio:
„Pa mi smo ove ponude vrednovali na temelju onoga procesa koji je bio predmet, a to je nabava višenamjenskih borbenih aviona. Sve države koje su sudjelovale u procesu su izrazito bitne države i nama partnerske i prijateljske države – i SAD, i Švedska, i Izrael, a naravno i Francuska. Francuska je država koja je ne samo članica EU, a i jedina nuklearna sila nakon izlaska UK iz EU, članica Sjevernoatlantskog saveza koja je u potpunosti integrirana u vojnu dimenziju Saveza, a ujedno i jedina članica EU koja je stalna članica Vijeća sigurnosti. Francuska je zemlja s kojom imamo strateško partnerstvo potpisano 2010. godine, i ja sam uvjeren da će činjenica da smo mi odabrali baš ove avione biti poticaj da idemo u nadogradnju tog partnerstva i bilateralnih odnosa“.
Premijer je uvjeren i da kupovina francuskih borbenih aviona neće poljuljati hrvatske odnose sa SAD-om:
„Sve su to naši saveznici u NATO-u, partneri u EU, imamo dobre bilateralne odnose s Izraelom, nema ovdje nikakvih negativnih elemenata. Svi znaju da je proces bio transparentan, fer, korektan, i da u situaciji kada morate donositi odabir onda ne možemo izabrati 4, barem ne za sada. Možemo izabrati jednu ponudu i svi naši partneri ostaju i dalje nama i saveznici i partneri, i postojat će i druge situacije koje će se odnositi na ulaganja u hrvatsku obranu i neke druge teme, i mi ćemo nastaviti graditi odnose s ovim zemljama“.
No premijer je odbio odgovoriti koji je drugi avion koji je ušao u „finale“, rekavši da „mi nećemo nikada objaviti nikakav redoslijed ponuda jer je to dogovor sa ponuditeljima“.
Bez obzira što je lipanj pred vratima, Plenković smatra da je realno da se ugovor o kupovini francuskih Rafalea potpiše do kraja ove godine:
„U svakom slučaju, ugovor će biti detaljno kvalitetno ispregovaran, napisan, uređen, i s te strane će sve biti napravljeno u najbržem roku. Mi smo imenovali niz ljudi koji će raditi na daljnjem procesu perfektiranja ugovora između Hrvatske i Francuske, dakle ponavljam – ovo nije ugovor sa Dassaultom, ovo je ugovor između hrvatske države i francuske države. Prema tome, svi će naši biti uključeni koji to… u taj proces trebaju biti uključeni“.
Temeljem današnje odluke Vlade, za koordinaciju i praćenje aktivnosti nabave borbenih aviona i njezine realizacije, osnovana je radna skupina od 9 članova, koju čine: (1) predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, (2) glavna tajnica Vlade RH, državne tajnice u (3) Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i (4) Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, (5) državni tajnik u Ministarstvu obrane, (6) zamjenik glavne tajnice Vlade RH, (7) glavni državni rizničar, (8) savjetnica predsjednika Vlade RH, te (9) načelnik Sektora za naoružanje i opremu u Ministarstvu obrane.
Milanović: „Treba ići u realizaciju“
Nakon svečanosti povodom Dana OS RH koja je poslijepodne održana u HNK, predsjednik RH Zoran Milanović pohvalio je Vladu što je konačno donijela odluku: „To je to. Treba ići u realizaciju!“. Predsjednik je ponovio da podržava Vladu u njenoj odluci, ali je naznačio i koji je bio osnovni problem američke ponude:
„Rekao sam da ću podržat sve ono što Vlada odluči, jer sam znao kamo to vodi. Pa tako, da sad kažem da podržavam. Razumijem zašto je donesena takva odluka. Na neki način, govorili su da favoriziram Amerikance. To nije istina. Oni su se, inače, vrlo džentlmenski sad ponijeli, kao što ste vidjeli, nakon objave da nisu izabrani. Preživjet će oni to, jer mi s Amerikancima radimo puno, temeljito, i slijedeće nabave će bit u stvari rezultat direktne pogodbe sa Sjedinjenim Državama. Tako da je ovo, prije svega, rekao bi, rezultat… odnosno, posljedica činjenice da su Amerikanci bili malo preskupi. Malo je to preskupo bilo za nas. Nije ni ovo jeftino. I, u tom smislu sam… ali, rekao sam i ponovit ću… i sad to kažem. Dakle, OK, palac gore. E, sad tek počinje proces. Sad tek počinje proces. Dakle, tek sad treba to počet ugovarat’“.
S Amerikancima će se, izjavio je predsjednik Milanović, ići u drugi posao – dugo najavljivanu i nikako realiziranu donaciju oklopnih vozila Bradley.
Na pitanje da li ova odluka nosi i određene geostrateške posljedice, kao i jačanje europske politike, Milanović je rekao:
„Ne. Francuska je nakon dosta godina počela prodavat svoje avione. Prije to nisu radili, odnosno, bili su neaktivni. Sad su odlučili malo aktivnije pristupiti tome – prodali su već nekolicini država. Sada su… sada će vjerojatno i nama, odnosno, mi ćemo kupiti od njih. Ništa se tu bitno nije promijenilo, kao što se nije promijenilo ništa niti sa odlukom predsjednika Tuđmana, prije 25 godina, da kupimo Airbuse, jer ćemo kao brzo uć u Europsku uniju. Ne? Ja sam tad bio maloljetan, na kraju sam govorio na ulasku Hrvatske u Europsku uniju, kao hrvatski premijer. Dakle, to je proces koji traje. Ne treba se zanositi. Da. Tu će bit malo više suradnje sa Francuzima. Oni su članica NATO-a, vratili su se u vojnu strukturu… To je to. Dakle, današnji datum je povijesni, i on će se uvijek pamtiti i obilježavati. Nadam se i za sto godina. A ovo je jedna od odluka…“.
Reakcija Francuske
Francusko Ministarstvo obrane poslijepodne je izdalo posebno priopćenje o hrvatskom odabiru francuske ponude za 12 Rafalea, u kojem stoji:
„Ministrica zadužena za oružane snage, Florence Parly, pozdravlja izbor Hrvatske, u korist francuske ponude za modernizaciju svoje flote višenamjenskih borbenih aviona. Ovaj izbor će ozbiljno ojačati strateško partnerstvo Francuske i Hrvatske. On je potpuno usklađen s nastojanjem razvijanja jake i ambiciozne europske obrane. Ovo je drugi put da je europska država odabrala Rafale, i ukupno 5. takva država (Katar, Egipat, Indija, Grčka i Hrvatska): Ova dinamika potvrđuje tehnološku izvrsnost francuske ponude.
Florence Parly je izjavila: ‘Hrvatski izbor je izraz suverenosti, jasno europskog podrijetla. Rafale je izuzetno moćan i moderan zrakoplov, savršeno sposoban štititi hrvatsko stanovništvo, prostor i interese. Činjenica kako jedna europska država bira ponudu jedne druge europske države snažan je znak koji nadilazi simboliku. Mi gradimo, ciglu po ciglu, temelje europske strateške kulture…’
Ovaj je uspjeh ujedno i izraz operativne vjerodostojnosti francuskih Zračnih i svemirskih snaga. Nakon zahtjevnog i transparentnog selekcijskog postupka, hrvatski izbor zrakoplova Rafale za obnovu svoje flote borbenih aviona predstavlja još jedan izvozni uspjeh za Rafale. Nakon više uspjeha u postupcima koji su se vodili pozivno, francuski zrakoplov je sada po prvi put pobijedio u natjecateljskom postupku. Avioni koji će biti isporučeni Hrvatskoj su trenutno u službi pri Zračnim i svemirskim snagama. Prihodi od prodaje aviona Rafale bit će iskorišteni za unapređivanje raspoloživosti te operativne spremnosti francuskih Zračnih i svemirskih snaga. Zajedno s Francuskom i Grčkom, Hrvatska će biti treća po redu država Europske unije i NATO saveza koja je opremljena avionima Rafale. Ovaj izvozni posao ilustrira jačanje strateških veza Francuske i Hrvatske, kao i njihovu zajedničku želju za radom na razvoju jake te ambiciozne Europske obrane. Ona će poprimiti oblik sporazuma ‘Vlada-s-Vladom’, koji će moći biti potpisan za nekoliko mjeseci, dopuštajući isporuku prvih aviona Rafale od 2023. godine. Kroz svoju raznovrsnost sposobnosti i razvojni potencijal, Rafale, višenamjenski borbeni avioni u francuskoj operativnoj uporabi, koji su dokazali i svoje borbene sposobnosti, savršeno zadovoljava trenutne i buduće potrebe naših hrvatskih partnera.
Izvoz vojne opreme predstavlja dio francuske obrambene i sigurnosne politike. Vitalno važni za francusku obrambenu industriju i opremanje tamošnjih oružanih snaga, oni doprinose i strateškoj neovisnosti te utjecaju Francuske“.
Priopćenje je brže-bolje na svom Twitter profilu objavila i francuska ministrica obrane Florence Parly, koja je u više navrata najavljivala kako joj je jedna od osnovnih zadaća pomoći francuskoj obrambenoj industriji u što boljem pozicioniranju na međunarodnom tržištu.
Tu također treba zamijetiti da je – kao i u slučaju spomena trajanja hrvatske otplate aviona – došlo do novog razmimoilaženja. Naime, dok hrvatski premijer govori o početku isporuke Rafalea 2024. godine, francusko Ministarstvo obrane spominje isporuku već od 2023.
Reakcije SAD-a i Švedske
Nedugo nakon sjednice Vlade RH, na svom Facebook profilu oglasilo se Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj, kratko poručivši:
„Vlada Sjedinjenih Američkih Država podržava hrvatski odabir nove generacije borbenih aviona. Interoperabilnost ovih letjelica učinit će jakog NATO saveznika još jačim. Od neovisnosti Hrvatske, potpore iz SAD dostigle su iznos od preko 6 milijardi kuna. Mi smo posvećeni nastavku naših međusobnih obučnih odnosa, dok jačamo našu zajedničku obranu kao NATO saveznika. Od Afganistana do Kosova, američki i hrvatski vojnici služili su zajedno, rame uz rame, širom svijeta. Obrambeno partnerstvo SAD-Hrvatska predstavlja potporanj naših bilateralnih odnosa, a potrajat će i za vijeka budućih generacija”.
Promptno je priopćenjem reagirao i švedski SAAB.
„Tvrtka za obranu i sigurnost Saab uvažava i poštuje odluku Vlade Republike Hrvatske u postupku nabave borbenih zrakoplova. Međutim, Saab je uvjeren da bi ponuda švedske vlade za 12 novih zrakoplova Gripen C/D, koja uključuje dostupnost zrakoplova unutar dvije godine, cjelovit paket logističke podrške i obuku za pilote i tehničare Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, kao i strateški prilagođen operativni paket koji će dostaviti Saab, bila djelotvornija i zadovoljila i nadmašila sve potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva”,
navodi se u priopćenju ove švedske kompanije. Štoviše, Jonas Hjelm, viši potpredsjednik i voditelj poslovnog područja Aeronautike u Saabu, povodom današnje odluke hrvatske Vlade je izjavio:
“Vjerujemo da je naša ponuda sveobuhvatna i s višestrukom dobrobiti za Hrvatsku i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Gripen C/D prvi je od lovaca nove generacije u operativnoj službi, u potpunosti NATO interoperabilan, s uključenom najnovijom tehnologijom. Naša ponuda uključivala je i brzu dostupnost ovih potpuno novih aviona. S čvrstom bazom korisnika, plan za Gripen je da tehnološki i operativno ostane relevantan sve do 2060-ih godina. Nabava i korištenje novih Gripena ne stvara dodatne troškove koji se često povezuju s korištenim avionima, i možemo potvrditi kako su u ponudi za Gripene transparentno navedeni i uključeni svi troškovi. Ponuda također uključuje vrlo atraktivan financijski model za Hrvatsku, koji bi omogućio otplatu u dužem vremenskom razdoblju, uključujući i poček od 2023. do 2025. godine. Takvo rješenje financiranja omogućila bi švedska vlada a ne komercijalne banke, zbog čega bi uvjeti financiranja bili iznimno povoljni. Partnerstvo sa Švedskom i Saabom donijelo bi Hrvatskoj puno više prednosti. Takav primjer je Regionalni centar za zrakoplovstvo i podršku koji bi razvio dugoročnu suradnju s lokalnom obrambenom industrijom, kao i akademskim sektorom, stvarajući oko 500 visokotehnoloških radnih mjesta. Nastavit ćemo nadgledati i pratiti postupak nabave”.
