Jučer, u četvrtak 10. ožujka 2022. nakon 23 sata, Policijska uprava zagrebačka zaprimila je više dojava građana da su na širem području Jaruna osjetili detonaciju kojoj je prethodio pad objekta iz zraka. “Na mjesto dojave su žurno upućene policijske ophodnje koje su na zelenoj površini na adresi Jarunska bb pronašli krater, dok su u široj zoni pronašli dva padobrana, za koje smo također prethodno zaprimili dojave građana“, priopćila je noćas zagrebačka policija. Policija je odmah osigurala užu i širu zonu mjesta događaja na kojem se obavlja očevid, te je pozvala sve nadležne službe, uključujući i Vojnu policiju. Osim oštećenja nekoliko parkiranih vozila, nije bilo druge štete, kao ni ozlijeđenih osoba. Policija je pozvala medije da ne šire dezinformacije, odnosno da odgovorno izvještavaju javnost i da iznose provjerene informacije dobivene od nadležnih službi. Građani su pak pozvani da putem društvenih mreža ne dijele snimke/fotografije s mjesta događaja. Naravno, tijekom 4 sata, od pada nepoznate letjelice na područje Jaruna pa do priopćenja PUZ-a koje je poslano medijima oko 3 ujutro, društvene mreže već su bile preplavljene fotografijama i izjavama onih koji su nešto ili vidjeli ili čuli.
Puno prije policijskog priopćenja već su krenula nagađanja što je to zapravo sletjelo s neba u jedan od naseljenijih zagrebačkih kvartova. Iako je najprije izgledalo kao da je pao neki laki avion, zrakoplovni stručnjaci brzo su počeli sumnjati na bespilotnu letjelicu sovjetske proizvodnje TU-141 “Striž” ili “Lastavica”. Nedaleko od studentskog doma na Savi nađena su i dva padobrana, koji se također pripisuju ovoj letjelici, a čulo se i izjava kako je na ostacima bila uočena crvena zvijezda te oznake na ćirilici.
Današnje jutro započelo je nizom sastanaka najvišeg državnog i vojnog vrha. Vlada RH o sastanku je obavijestila priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:
“U Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost održan je sastanak nadležnih tijela sigurnosno-obrambenog sustava na kojem su sudjelovali potpredsjednik Vlade RH nadležan za nacionalnu sigurnost i ministar hrvatskih branitelja g. Medved, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova g. Božinović, ministar obrane g. Banožić, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije g. Markić, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije general-bojnik Kinder i predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost g. Franjić. Sve nadležne službe uključene su odmah po uočenju pada bezposadne letjelice vojnog tipa koja je, prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1.300 m. U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, a u koordinaciji sigurnosno-obrambenog sustava poduzimaju se i druge mjere, uključujući i međunarodnu suradnju, posebice s NATO savezom, kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja”.
Sličan sastanak održan je i u Uredu predsjednika, gdje su čelnici Oružanih snaga predvođeni načelnikom GS admiralom Robertom Hranjem i čelnicima obavještajnih agencija Markićem i Kinderom obavijestili predsjednika Milanovića o “dosadašnjim saznanjima i okolnostima pada besposadne letjelice vojnog tipa na području grada Zagreba“. Premijer Andrej Plenković ovaj sigurnosni incident prati iz Francuske, gdje je odmah dobio i objašnjenje od mađarskog kolege Viktora Orbana kako je letjelica iz Rumunjske uletjela u Mađarsku, te potom u Hrvatsku.
“Istražuje se je li riječ o pogrešci ili izgubljenoj kontroli. Letjelica je letjela nekoliko minuta iznad Hrvatske i potom se srušila u Zagrebu. Dobro je da nema ozlijeđenih, da je pala na dio koji nije stambeni. Sve službe provode izvide i svi će maksimalno učiniti napore da se što prije utvrde razlozi dolaska, a onda i rušenja letjelice“,
rekao je Plenković, koji se na ovu temu čuo i s hrvatskim veleposlanikom pri NATO-u Marijom Nobilom, zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem te predsjednikom RH Zoranom Milanovićem.
Milanović je ujedno bio i prvi državni dužnosnik koji je na tu temu održao press-konferenciju.
“Nikakvu predostrožnu informaciju, odnosno dojavu, nismo dobili. Objekt je, kao što znate, letio preko Mađarske preko 40 minuta, u hrvatskom prostoru je proveo manje od 7 minuta, srušio se na šire područje Jaruna – Veslačke-Savskog nasipa, srećom bez žrtava. Riječ je o ozbiljnom incidentu i tretiramo ga kao incident temeljem onoga što trenutno znamo i podacima kojima raspolažemo. Istraga je u tijeku – dakle, sve detalje želimo utvrditi. Građane pozivam da budu mirni jer ovakve stvari se nažalost u sukobima ovakve vrste mogu dogoditi. Procjenjujemo da ovo nije usmjereno – to je prvi i drugi dojam – protiv Hrvatske i da se, kao što rekoh, radi o jednom incidentu koji je, srećom, završio bez ljudskih žrtava, međutim određene proceduralne stvari morat ćemo preispitati i utvrditi kako je moguće da je do ovoga došlo. Da budem vrlo jasan i plastičan, ta letjelica je veličine aviona, nije srušena na njezinom putu iz očito Ukrajine do Zagreba”.
Države u kojima je ova još uvijek neidentificirana letjelica provela puno više vremena nego nad Hrvatskom pokrenule su vrlo ozbiljnu istragu, napomenuo je Milanović, a što se Hrvatske tiče – “pitanje je da li bi s ovom opremom koju imamo uopće mogli išta napraviti“. No Predsjednika prije svega zanima objašnjenje kako je moguće da jedna relativno nesofisticirana letjelica provede skoro sat vremena u zračnom prostoru NATO-a, a da to nitko ne vidi, ili da barem ne reagira. Nadležno NATO zapovjedništvo u Torrejonu (Španjolska), nije poduzelo ništa, naglasio je predsjednik RH. Dok vojne službe rade na svim segmentima istrage, ono što se za sada zna, kaže Milanović, jest da je letjelica doletjela iz prostora Ukrajine (svakako ne iz ove naše regije!), pri čemo je letjela na visini od 1.300 metara i brzinom preko 500 čvorova, što je nešto manje od 1000 km/h. Nad letjelicom je izgubljena kontrola, rekao je Milanović, i srušila se u Zagrebu kada joj je nestalo goriva.
Ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da je bespilotna letjelica strane proizvodnje u 23:04 pala na grad Zagreb:
“Ono što možemo reći je da je letjelica ušla u hrvatski prostor u 22:57, da je došlo od strane Mađarske, da je dakle zadržao se nešto manje od 7 minuta krećući se brzinom od 700 km/h i na 1.300 metara. Ono što možemo isto tako reći… da naš ZMIN je isto tako utvrdio sam pravac kretanja od onog trenutka kad se letjelica pojavila u RH do trenutka pada”.
Jutros je cijela priča krenula u dva pravca, rekao je Banožić:
“Jedan je nastavak krim-istraživanja na samom mjestu događaja, dakle na onim ostacima bespilotne… besposadne letjelice vojne proizvodnje za koju se već u otvorenim izvorima pojavili određeni podaci. (…) Također, ovaj drugi dio priče koji sam rekao da u suradnji s NATO članicama, NATO savezom, imamo intenzivnu komunikaciju… Imat ću poslije ove tiskovne i razgovor s Glavnim tajnikom NATO-a, razgovarao sam s ministrom obrane i Mađarske, isto tako i Slovenije, koji su prije svega izrazili zabrinutost s obzirom na ovaj incident, kao i svi građani u Republici Hrvatskoj, i na taj način razmijenili one informacije koje međusobno imamo i to ćemo raditi danas tokom cijeloga dana”.
Načelnik GS OS RH admiral Robert Hranj je naglasio:
“Incident je prilično ozbiljan. Puno toga smo saznali i znamo, međutim predstoji još dodatna istraga, intenzivna istraga da do kraja saznamo o čemu se radilo. U intenzivnim smo kontaktima sa zapovjednicima u NATO-u, zapovjednikom Zračne komponente snaga NATO-a, evo sad imam razgovor sa svojim kolegom u Mađarskoj, i vjerojatno će razmjena informacija olakšati da do kraja saznamo o čemu se radi. Naše stručne ekipe iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga intenzivno analiziraju i samo letjelicu, analiziramo i parametre leta njezine kako bi što više podataka prikupili kako bi mogli što detaljnije otkriti o čemu se radi”.
Hranj je rekao kako se u ovom trenutku ne može reći čija je letjelica, dok je poznato tko je proizvodio te letjelice:
“To su letjelice iz prošlog stoljeća, od ’60-tih do skoro ’90-ih godina, relativno su staromodne, bilo su široko rasprostranjene u Oružanim snagama Sovjetskog saveza. Naravno da su ih i sljednice Sovjetskog saveza koristile, neke više neke manje… U svakom slučaju, bez detaljne analize same letjelice ne bih spekulirao čija je letjelica”.
Iako načelnik Hranj tvrdi da su poduzete sve propisane mjere, ostaje činjenica da je državni, a i vojni vrh obaviješten o letjelici tek nakon što je ona pala na Jarun, što su danas državni i vojni dužnosnici pravdali iznimno kratkim vremenom koje je letjelica provela u hrvatskom zračnom prostoru, jer od spomenutih 7 minuta dio minutaže odlazi na nalet, a dio i na samo obrušavanje. “Hrvatska ima protuzračnu obranu, ona ima određena ograničenja, i u planu je intenzivna modernizacija PZO-a“, rekao je načelnik GS OS RH. Jarunski bespilotni dron ušao je u Hrvatsku na području oko Virovitice, pojasnio je Hranj na novinarska insistiranja, a detektirao ga je najvjerojatnije radar FPS-117 smješten na Sljemenu, što je puno povoljniji položaj od onog na Papuku.
Jutarnji list dobio je izjavu Markijana Lubkjivskog, savjetnika ukrajinskog ministra obrane, koji je rezolutno odbacio mogućnost da je jarunski leteći objekt ukrajinski, te je zamolio da se provede opsežna i ozbiljna istraga kako bi se otkrilo kome letjelica pripada i kako se mogla naći iznad Zagreba, te u konačnici i pasti u Zagreb. Pri tome, imajući u vidu 8. ožujka registriran pad slične letjelice u samoj Ukrajini, na bojištima tamošnjega rata – gdje također nije bilo moguće identificirati detalje ostataka bez vidljivih oznaka pripadnosti – pred istražiteljima je tu velik i nadasve težak posao zarona u dubine napredne hladnoratovske zrakoplovne tehnologije sovjetskoga podrijetla.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe u priopćenju je objasnila svoju svrhu i zadaće, te zašto je letjelicu primijetila tek naknadno:
“U sklopu operativnih usluga u zračnom prometu HKZP pruža uslugu kontrole zračnog prometa unutar zračnog prostora Republike Hrvatske zrakoplovima čije su rute unaprijed poznate putem predanog plana leta. U Republici Hrvatskoj je, u cilju osiguranja nadzora kontroliranog zračnog prostora u svrhu pružanja operativnih usluga u zračnom prometu, propisana obveza korištenja sustava za aktivnu detekciju (tzv. transpondera) od strane svih zrakoplova koji ulaze u hrvatski zračni prostor. Zrakoplovi koji nisu opremljeni transponderom nisu vidljivi za sustav koji se koristi prilikom pružanja usluga kontrole zračnog prometa u HKZP-u.
Bespilotna letjelica koja je noćas ušla u hrvatski zračni prostor i pala na području Zagreba nije imala transponder te je stoga HKZP nije detektirao sekundarnim radarima koji se koriste za nadzor zrakoplova u svrhu pružanja usluga kontrole zračnog prometa. Naknadnim pregledom podataka s primarnog radara na lokaciji Pleso detektirani su radarski odrazi i putanja koji odgovaraju vremenu i lokaciji pada bespilotne letjelice.”
Zanimljivo je i to da za razliku od Hrvatske, u Mađarskoj ovo – barem za sada – uopće nije velika tema. Tek se ministar vanjskih poslova Peter Szijarto oko 13 sati oglasio na Facebooku:
“Upravo sam razgovarao telefonom s Gordanom Grlić Radmanom, mojim kolegom, hrvatskim ministrom vanjskih poslova, po pitanju bespilotne letjelice koja se srušila u Zagrebu. Naše vlasti istražuju povijest ovog događaja, budući da je – prema trenutno dostupnim podacima – zračni prostor više NATO članica, uključujući i onaj mađarski, bio involviran u let ovog drona. Tijekom istrage, mi ćemo blisko surađivati s hrvatskim vlastima i našim ostalim NATO saveznicima”.
Poslijepodne se oglasilo i mađarsko Ministarstvo obrane, koje je potvrdilo da su u četvrtak, 10. ožujka mađarske Oružane snage detektirale leteći objekt u svom nacionalnom zračnom prostoru, koji se s vremena na vrijeme pokazivao na radarskoj slici.
“Kako se kasnije pokazalo, leteći objekt je tip bespilotne letjelice Tu-141, koji se u posljednje vrijeme zbog svoje zastarjelosti koristio kao meta u zrakoplovnoj obuci. Ova oprema dostupna je ukrajinskoj, ali i ruskoj vojsci. Ova naprava velike brzine već je bila otkrivena u Ukrajini.
Leteći objekt je u zračni prostor Mađarske ušao preko zračnog prostora Rumunjske, na području Csengera. Tijekom cijelog leta u Mađarskoj bio je pod nadzorom, da bi potom napustio mađarski zračni prostor.”
Rumunjsko Ministarstvo obrane objavilo je priopćenje u kojem se kaže:
“Rumunjski sustav nadzora zračnog prostora uhvatio je u četvrtak, 10. ožujka, signal niskozemnog zrakoplova, najvjerojatnije UAV-a, koji je prešao nacionalni zračni prostor u vrlo kratko vrijeme, za manje od tri minute. Zrakoplov je ušao u rumunjski zračni prostor oko 23:23 sati, dolazeći iz Ukrajine, a napustio nacionalni zračni prostor oko 23:26 h u smjeru Mađarske. Vrlo kratko vrijeme u kojem je ovaj zrakoplov letio nacionalnim zračnim prostorom, velika brzina i mala visina, kao i tadašnji terenski i vremenski uvjeti, nisu omogućili korištenje drugih proceduralnih sredstava za daljnju identifikaciju zrakoplova.”
Tijekom popodneva, na mjesto događaja došli su i teški vojni strojevi, kako bi počeli iskopavati ostatke ove raritetne vremešne letjelice.