Vlada je na jutrošnjoj 95. sjednici prihvatila prijedlog novog zakona u sustavu obrane, kojim se regulira do sada već uobičajena praksa dobrovoljnog prikupljanja priloga za stradale i poginule kolege, pripadnike OS RH. Time se u Sabor, u 1. čitanje, šalje prijedlog Zakona o Zakladi vojne solidarnosti. Na koji je način sve to zamišljeno – kolegama ministrima objasnio je ministar obrane, Damir Krstičević:
„Vojne osobe u obavljanju svojih zadaća izložene su opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedicu za obitelj i zajednicu, i nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema. Stoga s ovim zakonom predlažemo osnivanje Zaklade vojne solidarnosti, uređuje njezina tijela, imovina, izvori financiranja. Osnivač Zaklade je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i obaveze u ime RH ostvaruje Ministarstvo obrane. Preduvjet da se Zaklada osnuje radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihovog socijalnog statusa, pružanje financijske pomoći članovima obitelji tih osoba i pružanje financijske pomoći za liječenje teško oboljelih osoba.
Osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od 100.000 kuna, koji će se na račun Zaklade uplatiti iz financijskih sredstava Ministarstva obrane. Predlaže se da se Zaklada financira iz prihoda od imovine, darovnica, te Zaklada može ostvariti prihode i iz dobiti trgovačkih društava u vlasništvu RH. Prihodi Zaklade bit će od dragovoljnih novčanih priloga zaposlenika u obrambenom resoru, koja se na temelju njihove pisane dragovoljne izjave kontinuirano odbijaju iz neto mjesečne plaće. Drugi prihodi Zaklade su stjecanje prihoda od donacija, te aktivnosti koje se odnose na organiziranje dobrotvornih koncerata, prodaju tiskovina i slično“.
Sam Zakon o Zakladi je prilično kratak, i poziva se na Zakon o službi u OS RH, odnosno na članke 128, 129 i 130 tog Zakona, koji propisuju prava na novčanu pomoć obitelji poginule ili umrle vojne osobe, na novčanu pomoć za redovno školovanje djece DVO poginulih pri obavljanju službe, te na pravo da DVO dobije novčanu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika, roditelja ili posvojitelja. Prijedlogom Zakona o Zakladi vojne solidarnosti dio ovih novčanih naknada prebacuje se na Zakladu, odnosno na dobrovoljne priloge i donacije kako bi se „ostvarila mogućnost i dodatne potpore zaposlenicima obrambenog resora“.
Treba se nadati da će se kroz naredna čitanja ovog zakona insistirati na povećanju osnovne imovine, koja je za sada predviđena u iznosu od samo 100.000 kuna. Radi se zapravo o vrlo malom iznosu, pogotovo pogleda li se povećanje proračunskih sredstava MORH-a za rad npr. Vojnog ordinarijata. Da je riječ o nedovoljnom iznosu za ikakvo ozbiljno poslovanje potvrđuje i nedavni slučaj prikupljanja pomoći za mladog poručnika, koji je vrlo teško stradao tijekom specijalističke obuke na vojnom poligonu „Cerovac“ kod Karlovca u travnju 2014. godine. Mladić je jedva preživio, ali su mu ostale iznimno teške ozljede – MORH je nedavno u lijepo izrađenoj brošurici pozivao na dobrovoljne priloge za proteze i dodatne rehabilitacije, čija je ukupna cijena prelazila 130.000 – ali eura, a ne kuna!
Dok s jedne strane nije nimalo upitna potreba pomoći u ovakvim nemilim slučajevima, s druge strane – postavlja se pitanje zašto Ministarstvo obrane nije pitanje ovakvih troškova riješilo kroz nedavne izmjene Zakona o službi u OS RH. Naime, potrebe za takvim liječenjima ili protezama na sreću su rijetke, ali postoje. Jednako kao što postoji i potreba za širenjem opsega osiguranja tijekom obavljanja inozemnih misija (recimo, za slučaj zaraze s težim posljedicama). Šteta je da se i aktualnim prijedlogom formiranja Zaklade vojne solidarnosti nije išlo na sustavnije rješenje, kojim bi se izbjegao glavni oslonac na razne dobrovoljne priloge i neobavezne donacije, posebice iz džepa pripadnika OS RH. Kroz Zakladu se, primjerice, mogla naplatiti silna pomoć koju OS RH redovito pružaju civilnim institucijama – ako se čitavu ovu tematiku već nije moglo riješiti više po uzoru na usporediva prava hrvatskih branitelja. No to bi ipak bili malo hrabriji iskoraci, i potezi s manje populizma od ovoga kojem trenutno svjedočimo.
