Nakon godinu dana provedbe, danas su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prezentirani rezultati projekta „Osnaživanje žena i podrška u vojnim snagama i mirovnim misijama Republike Hrvatske“. Idejna začetnica i nositeljica projekta je bivša saborska zastupnica, a danas državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin Vuksanović, a financirala ga je Vlada SAD-a uz podršku Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu. Projekt je jedan od 11 izabranih u konkurenciji više od 300 prijavljenih projekata iz cijelog svijeta. U sklopu projekta održane su i dvije edukacijske radionice – jedna na Hrvatskom vojnom učilištu i druga u Pomorskoj bazi „Lora“ u Splitu.

„Izuzetno mi je drago da je došlo do završetka ovog projekta koji je specifičan i originalan po tome što je po prvi puta došlo do suradnje i sinergije između Ministarstva unutarnjih poslova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ministarstva obrane Republike Hrvatske i američke ambasade, odnosno američke Vlade posredstvom američke ambasade. Ovo je specifičan projekt zato što prvi puta u Hrvatskoj u 30 godina mi dobivamo analitičku introspekciju položaja i statusa žena unutar sustava sigurnosno-obrambenog“,

naglasila je nositeljica projekta Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Davor Božinović – potpredsjednik Vlade, Višnja Ljubičić – pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Irena Petrijevčanin Vuksanović – nositeljica projekta, i Caitlin S. Piper – Veleposlanstvo SAD u RH

U projektnom dijelu anketnih ispitivanja sudjelovalo više od 500 ispitanika, od toga 156 iz MORH-a i oko 360 iz MUP RH, a analiza je pokazala da „postoje određene prepreke u postizanju uravnoteženog sudjelovanja žena, posebice na višim i visokim pozicijama odlučivanja, a jednako tako i određene prepreke vezano uz prepoznavanje i suzbijanje diskriminacije, odnosno uznemiravanja“, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Ono što je važno instituciji Pravobraniteljice je da ovi sigurnosno-obrambeni sustavi, zajedno s primjerice vatrogastvom, koji su tradicionalno „muški sustavi“, budu uključivi i otvoreni prema prepoznavanju ustavnog načela ravnopravnosti spolova i prema većoj uključivosti žena, kako u civilnoj sektoru, tako i u djelatnom vojnom sektoru. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović zato se može pohvaliti kako se na nekima od najodgovornijih pozicija u MUP-u nalaze upravo žene: „To je dodatno jamstvo da ova vrlo važna pitanja prava i ravnopravnosti, općenito humanizma, su visoko na listi prioriteta u našem svakodnevnom radu“.

Zastupljenost žena u ukupnom broju zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova iznosi 30,96 posto, ali je samo njih 10% na rukovodećim položajima. Udio žena u ukupnom broju policijskih službenika trenutačno iznosi 20,39 posto, dok je udio žena u ukupnom broju zaposlenih državnih službenika i namještenika (u MUP-u) 72,79 posto. Udio žena na rukovodećim radnim mjestima državnih službenika i namještenika u MUP-u iznosi gotovo 54 posto. Kontinuirano se radi na jačanju kompetencija policijskih službenika i službenica na temu rodne perspektive kroz programe obuke i obrazovanja. Tijekom prošle i pretprošle godine kroz zasebne programe specijalizacije na Policijskoj je akademiji educirano ukupno 504 policijskih službenica i službenika. U zadnje četiri godine udio žena koje su upisale program prekvalifikacije za zanimanje policajke porastao je za 14 posto. U školskoj godini 2019./2020. udio ženskih polaznica u programu obrazovanja iznosio je 32 posto.

A MORH?

Od 14.836 djelatnih vojnih osoba zaposlenih u Ministarstvu obrane RH na dan 31. prosinca 2020. bilo je 1936, odnosno 13% žena – od toga 19,19% časnica, 10,84% dočasnica i 11,49% vojnikinja. No puno je veći omjer ako se pogleda udio žena u kategoriji državnih službenika i namještenika – 0d 2048 državnih službenika i namještenika žena je na posljednji dan prošle godine bilo 1028 ili 50,2%. Na voditeljskim dužnostima u MORH-u tijekom prošle godine bilo je raspoređeno 36,4% žena, dok je na zapovjednim dužnostima u OS RH bilo 10,4% žena. Među 30 generala samo je jedna generalica, dok je među visokim časnicima razine brigadira samo 6,73% žena (ukupno njih 23). Tijekom 2020. godine programa Slijedno rastuće izobrazbe časničkog i dočasničkog kadra na HVU završilo je 12,2% žena (odnosno njih 84), a udio žena među kadetima prošle je godine iznosio čak 24,75% (odnosno 107 žena).

„Iako se Hrvatska vojska nalazi u gornjem dijelu, ajmo je nazvati NATO-ve tablice po broju zastupljenosti žena u Oružanim snagama, njihova zastupljenost na vodećim dužnostima ipak još nije na zadovoljavajućoj razini. Svjesni smo toga, i radimo i ulažemo mnogo kako bismo povećali njihovu zastupljenost upravo na tim zapovjednim i rukovodećim dužnostima. Nastavit ćemo i dalje sustavno, kontinuirano i intenzivno raditi u području rodne ravnopravnosti i osnaživanja položaja žena u Hrvatskoj vojsci“.

obećao je general-pukovnik Siniša Jurković, dok se savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić prisjetio anegdote iz 2003. godine, kada je kao načelnik Uprave za međunarodnu vojnu suradnju pred ministricom obrane Željkom Antunović, pomoćnicom ministrice za obrambenu politiku i planiranje Jelenom Grčić Polić i tadašnjom šeficom kabineta pomoćnice ministrice Gordanom Garašić, te Mirom Ricardel – šeficom visoke američke delegacije i pomoćnica tadašnjeg američkog ministra obrane, držao brifing o hrvatskom doprinosu u Afganistanu.

„Jedan moj djelatnik je držao brifing za njih o našem doprinosu u Afganistanu, i sve je išlo dobro dok nije došao do 3. ili 4. slajda gdje smo konkretno govorili o našem doprinosu. I ‘Bullet’ broj 1 je bio da smo tamo imali jedan vod Vojne policije. ‘Bullet’ broj 2 – imali smo tamo 3 terenska vozila. ‘Bullet’ broj 3 – jedan mali sanitetni dio. Broj 4 – 2 psa, i broj 5 – 3 žene. Kad sam to vidio htio sam se nekako sakriti, misleći – ‘možda neće nitko ništa primijetiti’, kad odjednom počele su se sve žene smijati u sobi. I na kraju je ispala jedna zanimljiva šala, možda koincidentno ili ne, mene su nakon toga poslali na re-edukaciju u Veliku Britaniju, na školovanje“.

Kasnije, kao ravnatelj SOA-e, Lozančić je ustanovio kako pitanje rodne ravnopravnosti treba proširiti i van obrambenog sektora, prije svega na sigurnosno-obavještajno polje gdje je, tvrdi, uspio napraviti značajne pomake. O tome smo na portalu Obris.org pisali prošle godine, kada je prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova položaj žena u obavještajnim službama bio bolji nego u drugim dijelovima sigurnosno-obrambenog resora – u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, npr., od ukupnog broja zaposlenih bilo je čak 39% žena, dok ih je na višim i čelnim radnim mjestima bilo 25%. MORH se već ranije izjasnio da se pri promaknućima vodi načelom tzv. „pozitivne diskriminacije“, što je prema jednima dobra, a prema drugima loša mjera. Za nositeljicu projekta o osnaživanju žena u vojnim snagama i mirovnim misijama to je ipak dvojbeno:

„Čim je riječ ‘diskriminacija’ u pitanju ne vidim ništa pozitivno, tako da se moram ovdje ipak ograditi. Pozitivno bi bilo da je pola-pola, ajmo reći, da je 50% muškaraca, 50% žena, ako govorimo u tim kategorijama, naravno kada govorimo o upravljačkim pozicijama. Sve dok nismo barem na polovici, ja smatram da nismo postigli naš cilj“.

Prema istraživanju Irene Petrijevčanin Vuksanović, od 150 ispitanika iz Oružanih snaga skoro 1/3 bila je izložena nekom obliku diskriminacije u području ravnopravnosti spolova (najčešće kao mete ogovaranja i širenja glasina, žrtve seksističkih komentara i neprimjerenog komentiranja izgleda), od čega su značajnije bile izložene žene (38,7%). Više od polovice ispitanika bilo je izloženo nekom obliku uznemiravanja i nasilja, pri čemu su žene bilo izloženije nego muškarci (61,3% u odnosu na 50%). Među počiniteljima diskriminacije, uznemiravanja ili nasilja najzastupljeniji su nadređeni (46,6%), te kolege i kolegice (36,9%). Međutim, manje od 11% osoba prijavilo je doživljenu diskriminaciju ili uznemiravanja.

U MUP-u je, pak, nešto više od 1/5 ispitanika bilo izloženo nekom obliku diskriminacije, od čega je više od 1/3 žena izjavilo da su bile žrtve diskriminacije. Gotovo polovica ispitanika bila je izložena nekom obliku uznemiravanja i nasilja, pri čemu je bilo čak 65,25% žena, dakle gotovo 2/3 ispitanica u MUP-u je bilo izloženo nekom obliku uznemiravanja ili nasilja (ogovaranju/širenju glasina, ignoriranju, verbalnom vrijeđanju,ili seksističkim komentarima). Samo 8,15% osoba prijavilo je doživljenu diskriminaciju ili uznemiravanja. To je zabrinjavajući podatak koji pokazuje nedostatak povjerenja u kontrolne mehanizme, što se može popraviti, kako kaže Irena Petrijevčanin Vuksanović,

„(…) samo kroz edukaciju i prevenciju. A čuli smo postotak i došli smo do tog postotka anketom na više od 500 ispitanica i ispitanika – samo 11 posto njih ima povjerenja u prijavu nekog oblika nasilja, mobbing, zlostavljanja, itd. To je jako loš postotak i mislim da taj postotak također trebamo početi osvješćivati i trebamo podizati razinu svijesti i povjerenja u institucije i u osobe kojima treba prijaviti svaki oblik zlostavljanja“.

Krajnji rezultat projekta je 10 preporuka koje mogu značajno unaprijediti položaj i status žena u sigurnosno-obrambenom sustavu.

„Svakako da se preporuke mogu implementirati kroz naše interne akte. Mi imamo jako dobru legislativu na razini Vlade, znači imamo sve zakone koji suzbijaju diskriminaciju i potiču ravnopravnost spolova. Tu je, čuli smo, i članak 3 Ustava RH gdje je ravnopravnost spolova jedna od temeljnih vrednota, a sada je zapravo ovaj project otvorio i dodatne mogućnosti da se kroz interne akte sustavi poput MUP-a i MORH-a, a čuli smo da ovdje treba uključiti i sigurnosno-obavještajni sustav, dovedu na razinu da zaista ta ravnopravnost spolova, a prije svega govorimo o upravljačkim pozicijama, dovede na još bolju razinu nego što je sada“.

zaključuje Irena Petrijevčanin Vuksanović.