Jutrošnja 125. sjednica Vlade nastavila je nepravilan ritam održavanja sastanaka ovog najvišeg tijela izvršne vlasti. Uobičajene sjednice četvrtkom u posljednje vrijeme prebacuju se na srijedu ili, kao danas, na petak. Današnjom sjednicom Vlada je zaključila ovaj radni tjedan. Među čak 35 točaka dnevnog reda, našao se i Nacrt prijedloga odluke o deklariranju snaga u Borbenu skupinu Europske unije pod vodstvom Republike Poljske. Obrazlagatelj je bio ministar obrane Damir Krstičević, koji je pročitao sažetak obrazloženja iz popratnog Vladinog dokumenta:
„Angažmanom u borbenim skupinama EU Republika Hrvatska i Hrvatska vojska jačaju svoj položaj i vidljivost u okviru djelovanja Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, te aktivno pridonose njezinom razvoju. Za Hrvatsku vojsku borbene skupine vrijedan su operativni i transformacijski instrument. Sudjelovanje u borbenim skupinama pridonosi razvoju obrambene suradnje s našim partnerima. Ovom odlukom deklariraju se namjenski organizirane snage iz Hrvatske vojske za angažiranje u borbenoj skupini EU pod vodstvom Republike Poljske, koja će biti u stanju pripravnosti u drugoj polovici 2019. godine. Republika Hrvatska stavit će na raspolaganje kontingent do 8 pripadnika, sastavljen od dočasnika i časnika, koje popunjavaju stožerne pozicije u zapovjedništvu borbene skupine“.
Ono što Krstičević nije rekao je da ovom odlukom hrvatska sastavnica ulazi pod okriljem Višegradske borbene skupine, odnosno V4 EU borbene skupine. Skupinu čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, koje već par godina planiraju stanje pripravnosti od 1. srpnja do 31. prosinca 2019. godine. Nakon više sličnih suradnji s Njemačkom i Italijom, te svojedobnog izleta u sastav tzv. Nordijske borbene skupine, Hrvatskoj je ovo prvi puta da sudjeluje u V4 borbenoj skupini, a time i prvi puta da se na takav način radi pod poljskim zapovjedništvom.
Politički blok poznat pod nazivom „Višegradska skupina“ prvi puta je svoju EU borbenu skupinu stavio u stanje pripravnosti tijekom prve polovice 2016. godine, također pod poljskim zapovjedništvom. Tada je u V4 borbenu skupinu ušla i Ukrajina (temeljem odluke iz prosinca 2014. godine), kao simbol protesta protiv ruske agresije Krima. Ukupno je V4 borbena skupina sadržavala 3.700 pripadnika ovih 5 oružanih snaga, pri čemu je Poljska dala najviše (1.870 pripadnika kao glavninu skupine), potom su slijedile Češka (728 vojnika, i to logističari, helikopterska jedinica, sanitet i tim za elektroničko ratovanje), Mađarska (640 vojnika, i to inženjerija, te postrojba za vojno-civilnu suradnju), Slovačka (460 pripadnika, i to u okviru postrojbe za zaštitu od oružja masovnog uništenja), te na kraju Ukrajina – sa svega 19 pripadnika svojih Oružanih snaga. Već te 2016. na poljsku sugestiju Višegradska skupina složila se s deklariranjem snaga i za novu borbenu skupinu, ovu koja će biti u pripravnosti u drugoj polovici sljedeće godine.
Hrvatska 2016. nije dala snage za V4 borbenu skupinu, ali je ipak bila aktivna te godine. Naime, RH je te 2016. doprinosila borbenoj skupini u drugoj polovici godine zajedno sa zemljama koje čine Eurocorps (Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Španjolska). Te je borbena skupina bila pod njemačkim zapovjedništvom, a Hrvatska je u njoj sudjelovala sa oko 100 pripadnika OS RH.
Ministri Višegradske skupine o brojnim obrambenim temama (Photo: por. Robert Suchy/CO MON)
Upravo jučer, u četvrtak 15. studenog, u Slovačkoj je održan sastanak ministara obrane Višegradske skupine, na kojem je potvrđeno jačanje obrambenih sposobnosti kao jedno od prioriteta sve 4 zemlje-članice. Ministri su razmatrali zaključke posljednjeg NATO summita, kao i nastojanje Poljske o nastavku i jačanju američke prisutnosti u toj zemlji. Poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak najavio je ujedno i da će Višegradska skupina sudjelovati ponovno u sustavu EU borbenih skupina 2023. godine.
