Današnja 235. Vladina sjednica najzornije je pokazala kako izgleda rad Vlade u predizborno vrijeme – malo je koji ministar došao osobno, a dnevni je red sadržavao tek 16 točaka. Bila su to uglavnom razna izvješća o radu ovog ili onog tijela. Među njima se ponovno nije našlo Godišnje izvješće o obrani, čime je sada aktualna Vlada definitivno oborila sve dosadašnje datume u podnošenju ovog dokumenta Saboru. Do sada je najveće kašnjenje zabilježeno 2013. godine, kada je Vlada Godišnje izvješće o obrani uputila u saborsku proceduru tek 29. svibnja. No Plenkovićeva Vlada od početka ovogodišnjeg mjeseca lipnja, vuče taj neslavni rekord.
Drugi rekord odnosi se na današnju 16. točku dnevnoga reda, s ukupno 5 podtočaka, koje je Tomislav Ivić, državni tajnik (i v.d. ministar) u MORH-u, kroz dvije minute samo deklarativno iščitao, bez da je spomenuo i jedan detalj iz tog niza tehničkih dogovora te sporazuma. Radi se o raznim bilateralnim i multilateralnim dokumentima o obrambenoj suradnji, koje je Vlada danas primila na znanje. Državni tajnik Ivić, odnosno obnašatelj dužnosti ministra obrane, o ovim je dokumentima rekao sljedeće:
„Navedeni memorandumi o suglasnosti i tehnički dogovor dostavljaju se u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora Vladi RH na upoznavanje. Memorandum o suglasnosti o suradnji na području obrane osigurat će kvalitetan okvir za daljnji razvoj hrvatsko-talijanskih odnosa na području obrane. Talijanska Republika i Republika Hrvatska ostvaruju dobru obrambenu suradnju koja se odnosi na suradnju ratnih mornarica, na suradnju ratnih zrakoplovstava, te multilateralnu suradnju kroz inicijative koje doprinose pomorskoj sigurnosti.
Svrha Memoranduma o suglasnosti o osnivanju, djelovanju i popuni osobljem, financiranju, upravljanju i potpori Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva Centar je stvaranje pravnog okvira za punu uspostavu tog zapovjedništva, uključujući i pitanja vezana uz rad i razvoj zapovjedništva.
Memorandumom o suglasnosti u vezi s uspostavom regionalnog zapovjedništva sastavnice za specijalne operacije predstavlja stvaranje pravnog okvira za uspostavu Regionalnog zapovjedništva za specijalne operacije u Mađarskoj, kroz implementaciju NATO ciljeva sposobnosti.
Memorandumom o suradnji u projektu ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti’ utvrđuje se okvir suradnje u okviru Stalne strukturirane suradnje PESCO. Koordinator projekta je Litva, a njegov je cilj uspostava multinacionalnih kibernetičkih timova.
Tehnički dogovor o suradnji u okviru borbene skupine koja će biti stavljena na raspolaganje Europskoj uniji u drugoj polovici 2020. godine regulira elemente suradnje i sudjelovanje snaga država sudionica u borbenoj skupini pod vodstvom Savezne Republike Njemačke u drugoj polovici 2020. godine“.
Svi ovi dokumenati već su ranije prihvaćeni i potpisani, no krenimo redom.
Obrambena suradnja s Italijom
Potpisivanje sporazuma o hrvatsko-talijanskoj obrambenoj suradnji (Photo: MORH/J.Kopi)
Memorandum o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Talijanske Republike o suradnji na području obrane potpisan je u Zagrebu 4. ožujka ove godine, prilikom dolaska talijanskog ministra obrane Lorenza Guerinia na zagrebački sastanak ministara obrane EU. Sporazum – prvi između Hrvatske i Italije nakon punih 20 godina – potpisao je s hrvatske strane tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, koji je tom prilikom istaknuo: „Kao dvije susjedne države sa dugom pomorskom tradicijom, imamo izvrsnu suradnju naših ratnih mornarica, koje sudjeluju u okviru multilateralne inicijative ADRION i projektu Virtualnog regionalnog središta za pomorski promet“. Na području zrakoplovstva istaknuta je suradnja akro grupa „Krila Oluje“ i „Frecce Tricolori“, a razgovaralo se i o produbljivanju suradnje na području obrazovanja, te o vojno-tehničkoj suradnji. Inače, za razliku od uobičajene procedure, ovoga puta u Vladinom popratnom dokumentu o hrvatsko-talijanskoj obrambenoj suradnji nema nikakvog obrazloženja.
Nije tajna da su u proteklom razdoblju MORH i OS RH razgovarali s Italijom o kupovini njihovih lovaca mina klase Gaeta, no nije poznato da li je tu postignut ikakav napredak – kao što nije objavljeno ništa ni o statusu sporazuma o zrakoplovnoj suradnji kojeg se prošloga ljeta spominjalo u kontekstu sličnog dogovora o ulascima u zračni prostor s Mađarskom.
Osnivanje Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar
Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević i mađarski kolega Tibor Benko (Photo: Josip Regović/PIXSELL/EU2020)
Ni po pitanju Memoranduma o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Mađarske o osnivanju, djelovanju, popuni osobljem, financiranju, upravljanju i potpori „Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva – Centar“ (HQ MND-C) Vlada nije bila ništa rječitija, osim da je potpisan u Zagrebu 5. ožujka ove godine. Ponovno se radi o suradnji sklopljenoj na marginama sastanka ministara obrane EU, kojeg su u zagrebačkom hotelu Westin potpisali tadašnji ministar obrane RH Damir Krstičević i njegov mađarski kolega Tibor Benkő. Riječ je osnivanju Multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu – kao međunarodnom vojnom zapovjedništvu koje se bazira na regionalnoj suradnji zemalja Središnje Europe s namjerom da ono postane sastavni dio NATO strukture snaga, a čiji su osnivači Hrvatska i Mađarska. Tada je najavljeno da će zapovjednik ovog Multinacionalnog zapovjedništva biti hrvatski general, a kako neslužbeno saznajemo – radi se o nedavno unaprijeđenom brigadnom generalu Denisu Tretinjaku. Planirano je da inicijalna operativna sposobnost MND-C bude dostignuta tijekom 2020. godine, dok bi puna operativna sposobnost bila dostignuta 2022. godine. Neposredna blizina i zemljopisna povezanost smanjit će troškove za obuku, kroz multinacionalnu suradnju implementirat će se dio NATO ciljeva sposobnosti, a Zapovjedništvo će navodno doprinijeti i jačanju ekonomske te gospodarske suradnje, posebno na području obrambene industrije. MND-C bi se u perspektivi moglo koristiti i za potrebe operacija i misija Europske unije, a u travnju 2019. Hrvatska i Mađarska pismom su zatražile uključivanje MND-C u NATO strukturu snaga.
Regionalno zapovjedništvo sastavnice za specijalne operacije
Potpisivanje sporazuma o R-SOCC (Photo: MORH/G. Pranjić)
Vlada RH danas se upoznala i s Memorandumom o suglasnosti između saveznog ministra obrane Republike Austrije, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Mađarske, Ministarstva obrane Slovačke Republike i Ministarstva obrane Republike Slovenije u vezi s uspostavom „Regionalnog zapovjedništva sastavnice za specijalne operacije“ (Regional Special Operations Component Command – R-SOCC), potpisanim u Bruxellesu 25. listopada 2019. godine. No Vlada RH ni o tome nije objavila nikakav detalj. Sporazum o razumijevanju za osnivanje R-SOCC potpisan je na marginama sastanka ministara obrane NATO-a, a od tada do danas potpisnicima se pridružila i Republika Austrija. I ovo će Zapovjedništvo biti stacionirano u Mađarskoj, a cilj mu je povećanje nacionalnih sposobnosti učinkovitog angažiranja vlastitih specijalnih snaga. Multinacionalno zapovjedništvo R-SOCC razvijat će se u skladu s normama NATO-a i uz stručnu potporu NATO Zapovjedništva za specijalne operacije u Monsu (Belgija), a prvenstveno je namijenjeno razvoju snaga za manje združene operacije NATO i EU.
PESCO: Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti
I dokument dugog naziva „Memorandum o suglasnosti između Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva obrane Republike Estonije, Ministarstva nacionalne obrane Republike Litve, ministra obrane Kraljevine Nizozemske, ministra nacionalne obrane Republike Poljske i Ministarstva nacionalne obrane Rumunjske o suradnji u projektu ‘Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti’ (Cyber Rapid Response Teams and Mutual Assistance in Cyber Security)“ potpisan je u Zagrebu 4. ožujka 2020. na marginama EU sastanka ministara obrane. Ni o njemu Vlada danas nije trošila riječi. No kako smo već pisali, radi se o PESCO projektu kojim je planirano stvaranje multinacionalnih mreža za brzi odgovor, te kibernetičkih timova sastavljenih od stručnjaka za kibernetičku obranu iz brojnih zemalja članica. Ovaj projekt uključuje i dijeljenje ljudskih resursa, pa se Hrvatska obvezala tijekom ove godine u Tim za brzi odgovor dodijeliti jednog stručnjaka iz nedavno uspostavljenog Zapovjedništva za kibernetički prostor.
EUBG 2020-2
Opet bez ikakvih dodatnih obrazloženja, Vlada se danas upoznala i s dokumentom još dužeg imena – „Tehničkim dogovorom između saveznog ministra obrane Republike Austrije i Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Češke Republike i Finskih obrambenih snaga i Saveznog ministarstva obrane Savezne Republike Njemačke i ministra obrane Irske i Ministarstva obrane Republike Latvije i ministra obrane Kraljevine Nizozemske i Švedskih oružanih snaga o suradnji u okviru Borbene skupine koja će biti stavljena na raspolaganje Europskoj uniji u drugoj polovici 2020“. Kako smo pisali, Vlada je sudjelovanje OS RH u ovoj borbenoj skupini pod njemačkim zapovjedništvom potvrdila još 2018. godine, a od 1. srpnja do 31. prosinca ove godine na raspolaganje se stavlja hrvatski kontingent veličine do 250 pripadnika.
O tome je bilo riječi i na „Četvrtoj međunarodnoj koordinacijskoj konferenciji za borbenu skupinu Europske unije“ koja je bila održana upravo u Zagrebu 27. i 28. studenog 2018. godine, kada je šezdesetak stručnjaka iz država sudionica raspravljalo trenutačno dostignuto stanje priprema, kao i do tada uočene probleme.
