Ovoga ljeta digla se velika buka oko sporazuma hrvatske i mađarske vlade o suradnji u području zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti. Dok su hrvatski dužnosnici tvrdili kako je riječ o sporazumu koji uglavnom rješava neke administrativne barijere u zrakoplovstvima dviju država, Mađari se nisu libili okarakterizirati dokument kao „Sporazum između Vlada o nadzoru zračnog prostora“. Već iz samog termina „air-policing“ može se izvesti zaključak da bi ovaj dokument mogao biti put prema mađarskoj pomoći pri smanjenim hrvatskim sposobnostima nadzora vlastitog zračnog prostora, a tome u prilog ide i činjenica o nekim nejasnim i nedovoljno definiranim odredbama ovog sporazuma. Upravo s obzirom na sumnje koje su se pojavile u hrvatskom medijskom prostoru, više je nego razočaravajuć izostanak javnog interesa za daljnje detaljno praćenje ove teme. A ona je stigla do pred kraj svog usvajanja u Hrvatskom saboru, koje će se vjerojatno dogoditi sljedećeg tjedna, u srijedu 2. listopada, kada će uvaženi saborski zastupnici glasati o raspravljenim točkama (osim ako Bandićevi „žetončići“ ponovno ne budu blokirali glasovanje, kao što su to napravili 20. rujna).

Kao što procedura i nalaže, nakon što je Vlada RH 11. srpnja ove godine prijedlog zakona o potvrđivanju hrvatsko-mađarskog Sporazuma o suradnji jednoglasno prihvatila i otposlala ga na daljnji postupak s druge strane Markovog trga, on se u Saboru našao tek prošloga tjedna. Najprije na nadležnim tijelima – Odboru za zakonodavstvo i Odboru za obranu, a potom i na plenarnoj sjednici Sabora. Odbor za zakonodavstvo ovu je materiju raspravljao 17. rujna, te je izglasao većinom glasova – 8 „za“ i 1 „suzdržanim“. Odbor za obranu o sporazumu je raspravljao 2 dana kasnije, 19. rujna, te je jednoglasno, s 11 glasova „za“, predložio njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru.

Win-win situacija za Hrvatsku

U relativno skromnoj raspravi, člana Odbora za obranu, nezavisnog Zdravka Ronka zanimalo je kako spriječiti zlouporabe, uključujući i moguću špijunažu, koja može nastati „zujanjem njihovih aviona po našem teritoriju“? Ministar obrane RH Damir Krstičević mu je odgovorio da – „ne zujiju“:

„Nema njihovih zrakoplova kod nas, niti će ih ikad biti. Prema tome, Hrvatska kontrolira svoje nebo, štiti svoje nebo, prema tome – ja za te informacije iskreno ne znam, a kažem – još ovo što se radi radi se samo radi veće sigurnosti hrvatskog neba u suradnji s NATO-om, s tim zapovjedništvom koji to kompletno koordinira“.

No na Ronkovo insistiranje, Krstičević je bio plastičniji u daljnjem objašnjenju, svodeći raznoliku obuhvaćenu tematiku prvenstveno na prekogranični nastavak započetih zrakoplovnih praćenja ili progona:

„Ovo je samo vezano uz prekogranicu, znači da se preuzima… Znači, ako naš zrakoplov prati taj cilj, taj zrakoplov ide prema Mađarskoj, naš zrakoplov neće zakočit do granice nego uć’ će malo u zračni prostor Mađarske, a onda ga preuzima mađarski zrakoplov koji dalje to… Ili ako je situacija prema Hrvatskoj, isto“.

SDP-ovac Joško Klisović je dodatno naglasio kako je tu riječ isključivo o zadaćama pod NATO-zapovjedništvom i u okviru integriranog sustava kontrole zračnog prostora, ali ga je ujedno zanimalo i zašto onda NATO nije treća potpisnica ovog sporazuma, čime bi se umirili i svi kritičari koji u ovom dokumentu vide smanjivanje integriteta Hrvatske? „To je takva metodologija i procedura“, odgovorio je Krstičević i nastavio:

„To je Njemačka napravila s Francuskom, tako je Njemačka napravila s Mađarskom, Češkom… Znači, potiče se države da te stvari u okviru ovoga rješavaju kroz ovakve sporazume. Znači, nismo se mi sada, ajmo reći, prvi sjetili da idemo u tom pravcu, nego evo, kažem, to je iz pozicije veće sigurnosti zračnih prostora na razini NATO država. S ovom stranom, Hrvatska je u win-win poziciji“.

Krstičević za Obris.org: Sami nadziremo!

Sporazum je pred Odborom za obranu branio sam ministar obrane Damir Krstičević, pa smo iskoristili priliku upitati ga ono što su članovi Odbora preskočili. Za početak, ima li ovaj sporazum ikakve implikacije za slučaj da se otegne nabava aviona?

„Nema. Znači, ovaj sporazum nema nikakve veze. Naš zračni prostor – to je u našoj nadležnosti. Mi ga sami nadziremo. Ti znaš da je moj stav od početka, stav ove hrvatske Vlade, da smo odlučni da to strateško pitanje, da se riješi… i da Hrvatska u kontinuitetu ima tu sposobnost. Tako da isključujem…“,

odgovorio je ministar obrane Krstičević, istaknuvši da se ovaj sporazum NEĆE koristiti kao osnova za međunarodni nadzor hrvatskog zračnog prostora:

„Ovaj sporazum nema nikakve veze, sa… što se tiče suvereniteta Hrvatske – mi to radimo, radit ćemo i dalje. To je strateško pitanje. Vi znate, opet ponavljam, moj stav. I, ovo je samo vezano, isključivo ako imamo… opet ponavljam… neki cilj koji ulazi u zračni prostor Hrvatske. Hrvatski MiG-ovi su ga preuzeli, i taj cilj ide prema Mađarskoj, i nema smisla da mi zakočimo na granici. Mi možemo ući u zračni prostor Mađarske, oni ga preuzimaju i prate ga dalje. Prema tome, samo da se ova procedura oko… preko granice, da se efikasno riješi“.

Iako se iz Vladinog dokumenta moglo zaključiti da su razgovori o ovakvoj hrvatsko-mađarskoj zrakoplovnoj suradnji trajali svega 11 dana, Krstičević napominje da su zapravo trajali nekoliko godina, te je sada konačno došlo i do njegovog sklapanja, sa čime je i NATO zadovoljan, budući da insistira da države-članice to pitanje riješe bilateralno. Hrvatska trenutno bilateralno razgovara i sa susjednom Italijom o sklapanju istog takvog sporazuma o zrakoplovnoj suradnji, kaže ministar Damir Krstičević: „Isto se sada pregovara, razgovara… na ovom modelu, kao što smo i napravili, u suradnji sa NATO-om… da se to isto pitanje riješi“. Godinama već traju i razgovori između Hrvatske i Mađarske o međusobnom dijeljenju radarskih slika, no ovaj sporazum, kaže ministar obrane, ne odnosi se i na tu problematiku, jer je radarska slika predmet odvojenih razgovora.

Sporazum o kojem će se u Saboru glasati sljedećeg tjedna regulira, među ostalim,i vježbe mađarskih Zračnih snaga nad Hrvatskom, kao i baziranje u hrvatskim zračnim lukama. I obrnuto, kaže Damir Krstičević:

„I vježbanje Hrvata nad Mađarskom. Pa normalno. Mi smo članice NATO saveza, i sigurno da moramo surađivati i vježbati zajedno. Pa, to se stalno događa, i što se tiče zračnih snaga, a što se tiče kopnenih snaga – pa to nam je zadaća i odgovornost. Da budemo još interoperabilniji, da budemo još učinkovitiji. To je naša temeljna zadaća. Malo povjerenja jedni u druge. A kažem, ovo nema … još jednom ponavljam… nema nikakve veze, da bi Hrvatska predala nadzor zračnog prostora Mađarima ili bilo kome. To odlučno odbacujem“.

U petak, 20. rujna, Sporazum o suradnji u području zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti našao se na raspravi na plenarnoj sjednici Sabora. Od početnih 7 zastupnika, rasprava se u konačnici vodila pred svega 4 zastupnika, redom iz HDZ-a, koji su iskoristili prigodu da se međusobno razbacuju pohvalama o radu Plenkovićeve Vlade i ministra obrane. Ispred predlagatelja Sporazum je branio državni tajnik u MORH-u Tomislav Ivić, koji je od novih informacija podijelio tek onu da se o sličnom sporazumu trenutno pregovara i sa Crnom Gorom, gdje sam Bog zna o kakvoj se tu recipročnosti nacionalnih zrakoplovnih aktivnosti pregovara. Ili je u međuvremenu Crna Gora nabavila borbene avione, ili je državni tajnik Ivić ponovno pred Saborom iznio „fake news“.