Nakon tragične pogibije dragovoljnoga ročnika Marka Zalovića, inače pripadnika 11. naraštaja dragovoljnih ročnika u Hrvatskoj, odlučili smo ponovo baciti ponešto detaljniji pogled na sustav dragovoljnog služenja vojnoga roka u RH. Naime, po posljednji put smo se ovom temom na portalu Obris.org pozabavili u svibnju 2012. godine, u doba svečanoga polaganja prisege 8. naraštaja dragovoljnih ročnika.

Već tada su u ovome sustavu bili vidljivi neki od negativnih trendova, karakterističnih i za obrambeni sustav u cjelini. Naime, od ulaznoga broja dragovoljnih ročnika, njih je sve manje zaista i završavalo u redovima hrvatske profesionalne vojske. Nakon prva četiri naraštaja (do prve polovice 2010. godine), koji su prema službenim podacima većinski potpisali profesionalne ugovore, udio dragovoljnih ročnika koji su prolazili u redove profesionalaca postupno je pao – s oko 80 posto prema oko 60 posto, krajem 2011. godine. Budući da MORH od početka 2012. više nije objavljivao službenih podataka o takvome sklapanju profesionalnih ugovora, moguće je da je taj put jačanja profesionalnog vojnoga sastava tijekom zadnjih godinu i pol zapravo u potpunosti presušio.

Prvi naraštaj dragovoljnih ročnika

Jednako tako, u ovom posljednjem periodu – od početka 2012. do danas – smanjena je i naknada za dragovoljno služenje vojnoga roka (sa 2.660 kuna na 1.200 kuna mjesečno), čime je ovaj sustav u Hrvatskoj postao na mjesečnoj bazi lošije plaćen od famoznih “pripravništava”, kojima se jača brojke zapošljavanja, ali je ujedno ta naknada postala primjetno manjom i od usporedivih iznosa koje plaćaju druge države u regiji. Naravno, s obzirom na opseg ekonomske krize u RH, ovo se još nije značajno odrazilo i na interes kandidata za dragovoljno služenje u Hrvatskoj – iako je to problem s kojim će se sustav definitivno susresti čim spomenuta kriza iole popusti.

No ovo, nažalost, ni izbliza nisu svi problemi sustava dragovoljnog služenja vojnoga roka u Hrvatskoj – što zorno pokazuje i elementarni uvid u nepotpune podatke koje je tijekom proteklih godinu i osam mjeseci o tom tipu vojne aktivnosti objavilo Ministarstvo obrane RH.

Žestoka obuka ili eliminacija svim sredstvima

Osnovni izvor podataka o dragovoljnom služenju vojnoga roka u RH redovita su priopćenja MORH na tu temu. Dok se do početka 2012. godine moglo redovito čuti o počecima obuka pojedinih naraštaja dragovoljnih ročnika, a onda i o njihovim okončanjima, ta je praksa prestala s nastupanjem 8. naraštaja dragovoljnih ročnika. Od tada se više nije redovito javljalo o njihovom okončanju obuka i uspješnosti provođenja istih, a javnost je obavještavana tek o svečanim prisegama nadolazećih naraštaja.

Iako smo zamijetili ovu promjenu prakse informiranja javnosti – to samo za sebe nije bilo razlog za zabrinutost. No više su tu briga mogli prouzročiti rezultati  koje se u tim povremenim javljanjima moglo iščitati o ukupnosti broja ljudi koji su posljednje vrijeme uspješno dovršavali obuku za dragovoljne ročnike u OS RH. Naime, dok je u prvih sedam naraštaja obuku dovršavala većina osoba koje su je i započele, takvi su podaci u potpunosti izostali za 8. naraštaj, koji je dragovoljno služio u proljeće 2012. godine (budući da uz izostanak priopćavanja o uspjehu konkretnog naraštaja, ni Godišnje izvješće za 2012. godinu tu ne daje nikakvih detaljnijih ili segmentiranih podataka). Time je za praćenje broja ljudi koji bi u pojedinim naraštajima dovršili obuku preostalo tek promatranje kretanja ukupnoga broja ljudi koji su dovršili obuku u cjelokupnome sustavu dragovoljnog služenja – što je skupni podatak koji je MORH nastavio objavljivati u sklopu prigodnih priopćenja.

Od 9. naraštaja – koji je služio u jesen 2012. godine – postala je vidljiva velika promjena dotadašnjega trenda po pitanju ukupnoga broja osoba koje su dovršile započetu dragovoljnu obuku, budući da je tada po prvi put započetu obuku dovršilo tek 75 posto osoba koje su ušle u obučni ciklus. Pri tome, ženska kvota nastavila se kretati bez promjena, dok su zato u muškome udjelu dragovoljnih ročnika promjene ispale poprilično spektakularnije – u 9. naraštaju obuku je dovršilo svih 28 žena koje su ušle u ciklus, dok je od 260 muškaraca obuku izgleda dovršilo njih tek 188 (prolaznost od 100 posto za žene i 72,31 posto za muškarce).

Izvor podataka: priopćenje “U Požegi 8. naraštaj dragovoljnih ročnika” od 27.4.2012. (ukupan broj ljudi), priopćenje “Prisegnuo 8. naraštaj dragovoljnih ročnika” od 12.5.2012. (izračun broja odustalih), priopćenje “Deveti naraštaj ročnika na dragovoljnom služenju vojnog roka” od 24.9.2012. (ukupan broj ljudi), priopćenje “Prisegnuo deveti naraštaj dragovoljnih ročnika” od 6.10.2012. (izračun broja odustalih i broj ukupno obučenih), priopćenje “Održana svečana prisega desetog naraštaja dragovoljnih ročnika” od 18.5.2013. (stanje na prisezi i broj ukupno obučenih), priopćenje “Završena prisega 11. naraštaja dragovoljnih ročnika” od 22.7.2013. (stanje na prisezi i broj ukupno obučenih).

Ovaj je trend radikalno zaoštren u 2013. godini. Naime, u 10. naraštaju dragovoljnih ročnika (koji su obuku započeli početkom svibnja ove godine), od 39 žena koje su položile prisegu – njih svih 39 dovršilo je obuku; za razliku od muškaraca, kojih je od 346 s početka obuke okončanje iste dočekalo njih tek 90. Osim što je ove godine, a po prvi puta od uspostave sustava dragovoljnog služenja vojne obveze, promijenjen ritam pozivanja dviju godišnjih grupa ročnika – od proljeća i jeseni, na proljeće i ljeto – provedena je i određena promjena u organizaciji same terenske obuke. O tome se moglo čuti ponešto pri svečanome polaganju prisege 10. naraštaja dragovoljnih ročnika, u Požegi 18. svibnja ove godine. Tada se prisutnima obratio general bojnik Dragutin Repinc, zapovjednik Hrvatske Kopnene Vojske, a ujedno i izaslanik ministra obrane RH te načelnika Glavnog stožera OS RH, o čemu priopćenje MORH kazuje:

“Čestitajući dragovoljnim ročnicima na položenoj prisezi, izaslanik ministra obrane RH, general Repinc u svom je obraćanju istaknuo kako su se  današnjom prisegom zavjetovali hrvatskoj Domovini baš kao i brojni hrvatski  branitelji koji su postajući junacima položili za nju i svoje živote u  Domovinskom ratu. Također dodao je, da će tijekom osmotjedne obuke usvojiti  znanja, vještine i sposobnosti koje će biti temelj za one koje se odluče svoj  život posvetiti vojnom pozivu. U svom govoru je upoznao sve nazočne i kako će  ove godine po prvi puta većina obuke biti provedena na vojnom poligonu Gašinci, u terenskim uvjetima što bi im trebalo dati uvid u život i rad pripadnika OS RH  u realnim uvjetima te stvoriti temelje za kvalitetnu obuku kroz koju će dostići  potrebne standarde obučenosti koji se od njih zahtijevaju“.

11. naraštaj dragovoljaca uskoro završava obuku

Za prvu silu, rezultati svih ovih promjena bili su vidljivi u sumarnome pregledu rezultata 10. naraštaja dragovoljnih ročnika – ukupna prolaznost od tek 33,51 posto dragovoljnih ročnika, odnosno, 26,01 posto za muškarce nasuprot 100 posto prolaznosti za žene. Kako ne treba sumnjati da se išta bitnoga promijenilo od kraja 10. naraštaja do samo koji tjedan kasnijeg početka obuke 11. naraštaja (u kojem je bio i nastradali ročnik Zalović), vjerojatno je i ova posljednja skupina dragovoljnih ročnika na poligonu Gašinci bila podvrgnuta iznimno aktivnom i napornom programu obuke.

Promjene ovoga tipa, u režimu i metodama obuke, načelno se moglo i očekivati, budući je riječ o dijelu obrambenoga sustava na kojeg je usmjerena posebna pažnja aktualnog ministra obrane Ante Kotromanovića. Ovo se stavljanje naglaska na obuku vidjelo i u financiranju čitavog hrvatskog obrambenog sustava, kako tijekom 2012. godine, tako i u tekućoj 2013. godini. Ipak, sasvim je drugo pitanje koliko je taj novi utjecaj na sveukupne vojno-obučne aktivnosti imao udjela i u širim okolnostima odvijanja samog incidenta u kojem je ročnik Zalović nastradao – a, to je još jedno od pitanja na koje će odgovor morati dati istraga konkretnoga incidenta u Gašincima.