Hrvatska u PESCO projektu “Air Power”

 

Početak ovoga tjedna – ponedjeljak i utorak, 15. i 16. studeni – bio je u Bruxellesu rezerviran za sastanke ministara obrane i vanjskih poslova zemalja Europske unije. Na stolu je bilo nekoliko tema, između ostalog i prvi nacrt Strateškog kompasa te inicijative za unapređenje vojne pokretljivosti, ali i novo proširenje PESCO-projekata. U tzv. 4. valu, postojećih 46 projekata prošireno je s još 14 novih projekata. Novih 14 projekata pokrenutih u 4. valu pokrivaju 5 vojnih domena: kopno (2 projekta), more/pomorstvo (2 projekta), zrak/zrakoplovstvo (čak 6 projekata), cyber/C4ISR (2 projekta), te svemir (2 projekta). Među ovim zrakoplovnim projektima je i project nazvan „AIR POWER“, u kojem po jučer iskazanim obvezama sudjeluje i Hrvatska. Radi se o projektu kojeg je nositeljica Francuska, a zemlje-sudionice već spomenuta Hrvatska te Grčka. Ministar obrane Mario Banožić kratko je o tome rekao:

Francuska time postaje naš iznimno značajan partner, kao što je bila i do sada. Zemlja su članica NATO-a, mediteranska zemlja, nuklearna sila za nas izuzetno važna, vjerujem da će kao i Grčka koja ima također višenamjenske borbene avione Rafale u budućnosti imati itekako težište u razvoju zračnih snaga. Mislim da je ovo prilika da se još jače povežemo“.

U opisu projekta na stranicama Europske vanjskoposlovne službe stoji:

Cilj ovog projekta je povećavanje sposobnosti zračne premoći oružanih snaga država članica EU. Projekt ‘Air Power’ smjera ustanoviti koje će to tehnološke komponente biti potrebne za buduće sustave postizanja zračne premoći, i identificirati podsustave koji će biti integrirani tijekom unapređenja postojećih i koncepcionaliziranja budućih platformi posvećenih borbenim djelovanjima iz zraka i u zraku“.

Kako se vidi iz popisa država koje sudjeluju u projektu „AIR POWER“, to je projekt samo za dečke s avionima Dassault Rafale, pri čemu Hrvatsku još očekuje potpis ugovora o kupovini ovih francuskih lovaca. Sastanak u Bruxellesu francuska ministrica obrane Florence Parly i grčki ministar obrane Nikolaos Panagiotopoulos iskoristili su i za održavanje bilateralno francusko-grčkog sastanka na kojem se razgovarali o temama iz područja obrambene suradnje temeljem Sporazuma o strateškom partnerstvu između te dvije zemlje, kao i o programima naoružanja. Ostalo je nepoznato je li i hrvatski ministar obrane imao ikakvih sličnih sastanaka s ondje prisutnim predstavnicima države koja sada „postaje naš iznimno značajan partner, kao što je bila i do sada“.

Na jučerašnjem EU-sastanku usvojena su 3 dokumenta važna za jačanje obrambene suradnje u PESCO-okviru. Jedan od ta 3 dokumenta odnosi se upravo na novi paket od 14 projekata, u kojima sudjeluje ukupno 20 članica EU. Ti su projekti u skladu s prošlogodišnjim PESCO Strateškim pregledom, kao i s dogovorenim Prioritetima razvoja sposobnosti EU, te prioritetima NATO-a. Od ukupno 46 projekata iz prva tri vala očekuje se da će tek njih 24 do 26 postići inicijalnu operativnu sposobnost oko 2025. godine, kada se očekuje i pokretanje nove PESCO faze.

Drugi dokument odnosi se na „Preporuku o preciznijim ciljevima PESCO-a“. Opet u svjetlu PESCO Strateškog pregleda 2020., ovaj dokument utvrđuje preciznije ciljeve na temelju iskstva stečenog u prvoj, početnoj fazi, kako bi se zemljama sudionicama projekata pomoglo da postignu konkretne rezultate i da se olakša provedba obveza zadanih do kraja 2025. godine.

Treći dokument je „Preporuka o napretku“ – on ističe pozitivne trendove i poboljšanja, posebno u pogledu izdvajanja za obranu, te vezano za korištenje alata te procesa za planiranje i razvoj sposobnosti Europske unije. U Preporuci se naglašavaju i područja u koja treba uložiti dodatni napor, posebno kada je u pitanju jačanje osoblja te opremanje u operacijama i misijama u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP).

 

Content Protected Using Blog Protector By: PcDrome.