Danas  rano poslije podne završio je tzv. sastanak o miru i sigurnosti u Ukrajini, kojeg je sazvao francuski predsjednik Emmnuel Macron, pozvavši 30-ak svjetskih čelnika, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Sastanku je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je nešto ranije u 4 oka razgovarao s francuskim domaćinom i britanskim premijerom Keirom Starmerom kao supredsjedateljem ovog summita. „Europa se zna braniti. Moramo to dokazati,“ objavio je Zelenski na društvenim mrežama nakon susreta s Macronom i Starmerom.

Po okončanju sastanka o miru i sigurnosti (ili „koalicije voljnih“), čije trajanje  je bilo ograničeno na otprilike 3 sata,  predsjednik Macron i premijer  Starmer  održali su press-konferenciju na  kojoj su iznijeli glavne teze o kojima se raspravljalo.

“Mi smo zaista na prijelomnoj točki. Pregovori su započeli i dobrodošli su. Naš cilj je jasan: to je uspostaviti mir i staviti Ukrajinu u najbolju poziciju za pregovore, te osigurati da dogovoreni mir bude čvrst i trajan za sve Europljane. Trideset i jedna država okupila se uz glavnog tajnika NATO-a i europske institucije, koje čine ovu koaliciju djelovanja za čvrst i trajan mir,”

naglasio je Macron. Također je najavio da će on i britanski premijer Starmer “zajednički voditi i koordinirati” napore koalicije saveznika za Ukrajinu:

“Želimo poslati jasnu poruku: nastavit ćemo podržavati ukrajinski narod i vojsku. Nužno je izbjeći ono što je ruski plan: pretvarati se da otvara pregovore kako bi se obeshrabrio protivnik i pojačali ruski napadi,”

naglasio je Macron.

Od konkretnijih stvari, saveznici su se danas uspjeli usuglasiti oko nekoliko točaka. Prvo – “odlučeno je ubrzati isplatu zajmova o kojima je odlučeno na G7 kako bi se Ukrajini omogućilo još brže financiranje kupnje topničkih granata”, navodi francuski Le Monde. Drugo – što se Europe tiče, nema ukidanja sankcija Rusiji dok se jasno i nedvojbeno  ne uspostavi mir. “Zadržat ćemo ekonomski pritisak, posebno na flotu u sjeni, i na određene industrijske kapacitete”, rekao je Macron, dok Starmer smata da je upravo sada “vrijeme za pojačavanje sankcija Rusiji”. Treće – ministri vanjskih poslova “koalicije voljnih” trebaju u roku od 3 tjedna predložiti načine kako bi se prekid vatre mogao nadzirati. Četvrto – Francuska i Britanija će u sljedećih nekoliko dana u Ukrajinu poslati vojno izaslanstvo koje bi trebalo “vrlo blisko surađivati s ukrajinskim partnerima”. Iako nije sasvim sigurno koji će biti njihovi zadaća, moguće je da će se francusko-britanski tim fokusirati na skeniranje stanja i konfiguriranje budućih snaga (u vidu broja ljudi  i njihove opreme) voljnih doći u Ukrajinu nadzirati provedbu nekog trajnijeg primirja, ali po nekim navodima i na jačanje ukrajinskih Oružanih snaga.

Tu se vidi i najveća promjena – više se ne govori o “mirovnim snagama”, nego o “snagama za sigurnost”. Macron je naglasio da su snage za sigurnost još  uvijek u fazi planiranja, iako je već sasvim izgledno da one neće biti raspoređene na liniji dodira, već u “strateška područja”. “Razgovarat ćemo s našim vojnim čelnicima kako bismo odredili lokacije i broj snaga koje treba rasporediti“, rekao je Macron, priznavši da danas nisu svi sudionici sastanka izrazili želju uključiti se u ove sigurnosne snage.

Među tim zemljama je i Hrvatska, koja je i prije par godina odbila sudjelovati u europskoj misiji za obuku ukrajinskih vojnika EUMAM, dok je o sudjelovanju u NATO aktivnosti NSATU Hrvatski sabor proveo raspravu, ali nikada nije o tome glasao. Glavnu ulogu u hrvatskom držanju “sa strane” igrao je predsjednik Zoran Milanović  koji je i danas na svom Facebook profile ponovio svoj stav izrečen jučer u Podgorici:

“Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno. Na tome sam vodio kampanju i to je moj dug vjere prema onima koji su mi dali povjerenje. Ali, vidim da tako razmišljaju i neki od ključnih ministara u Plenkovićevoj vladi. Nemojmo sami sebe dovoditi u poziciju samosluđivanja. Neće Hrvatska vojska ići u misiju, a jedan od razloga je taj što se ta misija neće nikada dogoditi, s Hrvatskom ili bez nje, jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija. Dakle, kada je u pitanju hrvatsko sudjelovanje u misiji – mi u tome nećemo sudjelovati. Ako Vlada i dalje smatra da treba Ukrajinu pomagati materijalno i opremom neka tako nastavi. Ja sam odgovoran za hrvatsku obranu, nacionalnu sigurnost i teritorijalnu cjelovitost, tako piše u Ustavu.”

Zanimljivo je da se  tu Milanović neizravno poziva  na ministra obrane Ivana Anušića koji je jučer (srijeda, 26. ožujka), gostujući na Hrvatskom radiju, rekao da se Ukrajini mora dati podrška te da Hrvatska mora biti dio pregovaračkog procesa i biti u tom društvu.  Međutim, također je rekao i da Hrvatska “neće žuriti” u “Koaliciju voljnih”:

“Ne govori se o slanju vojnika koji bi tamo borbeno djelovali, radi se o mirovnim snagama koje bi bile u službi čuvanja mira. Hrvatska nije ta koja će žuriti u tom smjeru, niti Hrvatska ima namjeru slati svoje vojnike. Dalje o tome ne bih nagađao, niti je na meni da to govorim. Tu su premijer i predsjednik države koji će o tome odlučivati, kao i Hrvatski sabor. U ovom trenutku ništa nije na stolu”.

I premijer Plenković je danas u Parizu priznao da su europski  čelnici još daleko od odluke o slanju svojih vojnih snaga u Ukrajinu, dok je na društvenim mrežama objavio:

”Nikada nije bilo predviđeno da hrvatski vojnici budu angažirani na teritoriju Ukrajine. Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu pomoć kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, osobito na području razminiranja i vojne pomoći. U kontekstu najava jačanja europske obrane, Vlada će nastaviti ulagati u jačanje obrambenih sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske, kako bi jamčila sigurnost Hrvatske i mogla odgovoriti na sve buduće izazove.”

Danas su Macron i Starmer naglasili kako postojeća situacija traži određenu  uključenost Sjedinjenih Američkih Država, čijeg predstavnika nije bilo na sastanku “Koalicije voljnih”. S druge strane, jučer je predsjednik Milanović, tijekom posjeta Crnoj Gori, rekao kako je jedan od temeljnih preduvjeta slanja europskih snaga na ukrajinsko tlo suglasnost Rusije, što se neće dogoditi. To je danas ponovila i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova: “Takav bi scenarij riskirao da dovede do izravnog sukoba između Rusije i NATO-a”, rekla je Zaharova, dodavši da “London i Pariz nastavljaju sastavljati planove za vojnu intervenciju u Ukrajini “, te je optužila europske zemlje da “sve to maskiraju kao nekakvu mirovnu misiju”. Rusija se “kategorički protivi” raspoređivanju bilo kojeg oblika vojnog kontingenta iz zemalja saveznika Ukrajine, zaključila je Zaharova.

*Photo: E.Macron, V.Zelenski, A.Plenković/X, Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta