Gotovo 10 tisuća profesionalnih ili dobrovoljnih vatrogasaca, 226 pripadnika Oružanih snaga, 6 Canadair-a, 6 Air-traktora, 2 protupožarna helikoptera, HRM, HGSS, BSD, MUP…. sve su to trenutne vatrogasne snage na priobalju. Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara na priobalju u svom sjedištu u Divuljama prezentirao je jučer, 02. srpnja, Plan i program aktivnosti ovogodišnje protupožarne sezone. U Planu, među ostalim, piše i da je za ovu, 2012. godinu obavljena „tjelesna i visinska provjera 320 vatrogasaca iz 24 JVP kontinentalnog dijela RH“, kao i da je obavljena „trenaža helikopterom za ukupno 1235 vatrogasaca iz vatrogasnih postrojbi priobalnog i kontinentalnog dijela RH“. Također je provedeno „osposobljavanje za 30 časnika i dočasnika OS RH koji sudjeluju u radu PP Namjenski organiziranih snaga“.
Protupožarne snage OS RH
Na svojim web-stranicama Ministarstvo obrane RH pojašnjava ustroj Protupožarnih namjenski organiziranih snaga (PP NOS) OS RH, na čijem je čelu general bojnik Mate Obradović. PP NOS OS RH sastavljene su od dijelova Hrvatske kopnene vojske (HKoV), HRZ-a i PZO-a, HRM-a i Bojne za specijalna djelovanja (BSD). U Planu djelovanja PP NOS OS RH za ovogodišnju protupožarnu sezonu stoji da HKoV sudjeluje s pripadnicima Gardijske oklopno-mehanizirane brigade i Gardijske motorizirane brigade, koji se razmještaju na otoke Mljet i Brijuni. HRM u PP NOS-u sudjeluje s jednim desantnim brodom minopolagačem (DBM), s jednim desantno-jurišnim brodom (DJB) i s 2 gumena čamca. Pripadnici Bojne za specijalne djelovanje (BSD) članovi su tima Službe potrage i spašavanja, dok HRZ i PZO već tradicionalno doprinosi svojom Protupožarnom eskadrilom, koju čini 6 Canadaira (CL-415) i 5 Air-tractora (AT802A/F), te Namjenski organiziranom skupinom helikoptera sastavljenu od 2 Mi-8 MTV1.
Prošle godine su PP NOS OS RH bile angažirane 297 puta (što je gotovo 3 i pol puta više nego 2010. godine, kada su na požarištima intervenirale tek 90 puta), uz trošak protupožarnih aktivnosti od oko 73,5 milijuna kuna. Zračne snage PP NOS OS RH prošle su godine ostvarile 1 964 sata naleta, ili 650 sati više od 2010. (kada je zabilježeno 1299 sati naleta). MORH pritom ne navodi odnose li se ovi izračuni naleta i na protupožarne aktivnosti u drugim zemljama – samo ove godine hrvatski su Canadair-i već pomogli u gašenju požara u BiH i u Grčkoj.
Hrvatska kao da već godinama ima pretplatu na slanje svojih Canadair-a na ispomoć Grčkoj. U pravilu se radi o jednom do dva po sezoni, a u javnosti je najglasnije odjeknula vijest da je jedan Canadair bio u Grčkoj i 30. kolovoza 2007. godine, dok se na Kornatima odigravala najveća vatrogasna tragedija zabilježena u RH. Posljednji grčki zahtjev za pomoć stigao je 16. lipnja ove godine, u 19 sati i 58 minuta, putem MIC-a (Monitoring and Information Center-a, smještenog u Bruxellesu), a zbog velikih požara koji su dan prije izbili u više dijelova Grčke. Hrvatska je Vlada na telefonskoj sjednici 17. lipnja odlučila put Grčke uputiti jedan zrakoplov OS RH tipa Canadair CL-415, s dvije posade od ukupno 9 pripadnika OS RH. Taj se zrakoplov dan kasnije pridružio svojim talijanskim kolegama (koji su Grčkoj pomogli s dva Canadair-a, a tražena je pomoć i od Francuza), te pomogao u gašenju požara na jugu poluotoka Atika.
Grčka štednja i hrvatska velikodušnost
Mediji navode da je zbog besparice prizemljena ugrubo trećina grčkih Canadair zrakoplova
Nekoliko dana nakon što se alarmantna požarna situacija barem donekle smirila, grčki su mediji podsjetili na višegodišnje probleme grčkog vatrogastva, dodatno pojačane tamošnjom financijskom krizom. Samo ove godine, broj požara u Grčkoj za 40 je posto veći u odnosu na 2011., dok je istodobno za vrlo sličan postotak smanjen proračunski iznos namijenjen za borbu protiv požara. Sredstva za vatrogasnu službu smanjena su za 30 posto 2011. godine, dok su rezanja u ožujku ove godine odnijela još 15 posto. Grčke dnevne novine Kathimerini pišu da 20 posto od otprilike 3 i pol tisuće grčkih vatrogasnih vozila nije u funkciji, jer nema novaca za njihovo servisiranje. Posljednja promjena guma na tim vozilima bila je 2008. godine, a od tada je dio donekle ispravnih vozila vozio s novim gumama iz donacija. Prosječno, jedan od tri grčka Canadair-a nije u stanju letjeti. Prizemljeno je barem sedam od ukupno 21 starijeg zrakoplova (CL-215), jer nema dovoljno novaca ni rezervnih dijelova da ih se osposobi za letenje, a navodno nije bitno bolje stanje ni s flotom novijih CL-415. Grčke vatrogasne snage raspolažu još i s 5 helikoptera, ali ni oni nekoliko godina nisu letjeli zbog pravnih nesuglasica o njihovom održavanju. Sada je to konačno riješeno, ali se opet ne leti jer vatrogasna služba trenutno nema pilota – jer su ljudima istekle pilotske dozvole za letenje na ovim helikopterima. Zbog toga je Vlada na kraju unajmila privatne helikoptere za pomoć u borbi protiv požara.
Ovo je samo posljednja kulminacija višegodišnjih problema grčkog vatrogastva. Grčka je Vlada još 2009. dobila kredit od 10 milijuna eura od Europske investicijske banke. Prilikom potpisivanja ugovora o kreditu, službena se Atena hvalila kako je to nova faza u javno-privatnom partnerstvu, budući su sredstva namijenjena za izgradnju i stavljanje u funkciju 7 vatrogasnih postaja diljem Grčke. Već naredne, 2010. godine, grčki su se vatrogasci pobunili da su iz godine u godinu sve manje operativno sposobni, i da se zbog sve većih proračunskih rezova nisu u stanju boriti s velikim požarima – što implicira da su spomenuti novci zapravo otišli negdje drugdje. Glavni prigovor bio im je da je vatrogasnu službu napustio veliki broj starijih i iskusnijih ljudi, u strahu da će novo socijalno zakonodavstvo srezati povlastice za umirovljenike, da je osposobljeno svega nekoliko aviona, te da su im vladine mjere štednje smanjile plaću za 150 do 300 eura. Zbog toga, upozoravali su grčki vatrogasci još prije dvije godine, manji broj relativno neiskusnih vatrogasaca radi više za manje novaca, što ozbiljno šteti vatrogasnoj službi.
Nakon što je 30. svibnja ove godine središte Atene bilo blokirano prosvjedom grčkih vatrogasaca-sezonaca, bijesnih zbog Vladine odluke o tome da njih čak 2 tisuće ipak neće biti potrebno, grčka je Vlada odustala od tog smanjivanja kapaciteta. Angažman te 2 tisuće ljudi nesuđenog viška na kraju je odobren 15. lipnja, no oni nisu još u potpunosti raspoređeni na teren. Od ukupno oko 14 tisuća grčkih profesionalnih vatrogasaca, slični su problemi i sa 4 tisuće vatrogasaca angažiranih na ugovor od 5 godina, kojih jedan manji dio – njih oko 600 – još nije ni završio s obukom. Pitanje je koliko će pomoći oni zapravo pružiti na terenu, jer u ugovoru o njihovom angažmanu stoji da ne smiju raditi noću ni vikendima jer, pogađate, nema novaca da im se to plati. Slučajno ili ne, Grčka je posljednji zahtjev za međunarodnom pomoći u gašenju požara uputila upravo – za vikend.
I tako, dok Grčka – po nekima 41. gospodarska sila svijeta, s godišnjim BDP-om od 308,3 milijardi USD (procjena za 2011.), odnosno 27 600 USD po glavi stanovnika – štedi na svim segmentima, pa i na vatrogastvu; nedaleka im Hrvatska – 79. na svijetu po istim procjenama, s godišnjim BDP-om od oko 80,84 milijardi USD (procjena za 2011.) i prihodom od 18 300 USD po glavi stanovnika – svojim ispravnim (i skupo plaćenim) Canadair-zrakoplovima gasi i svoje i grčko. No, važno da smo mi u istoj razini vatrogasnoga dobrotvorstva s jednom Francuskom i Italijom.
Ili, kako narod kaže – “Kratak je put od dobrote do gluposti“!
