Na vježbi hrvatskog i francuskog ratnog zrakoplovstva, koja se prošlog tjedna odvijala u Hrvatskoj kao aktivnost MORANE, po prvi put je pod krilom hrvatskog lovca Rafale EC snimljena francuska supermoderna pametna bomba HAMMER.

Pametna bomba HAMMER montirana na lijevom krilu hrvatskog lovca Rafale EC na netom okončanoj hrvatsko-francuskoj vježbi ACE. (Foto: MORH/F.Klen)

Glavna stvar na vježbi francuskog Agilnog borbeno raspoređivanja (ACE) u bazu saveznika, od 19. do 23. listopada, sigurno se odigrala u zraku, pri čemu su hrvatski i francuski piloti lovci ponovno imali prigodu razrađivati različite taktičke postupke zračne borbe. O detaljima možemo samo nagađati, pa smo, za sad, novosti mogli doznati samo na službenim fotografijama sa stajanke i otvorenih parking hangara na Plesu.

Primijeti se da je MORH fotografije pozorno odabrao, pazeći na operativnu sigurnost jedine lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva – 191. eskadrile lovačkih aviona „Vitezovi“, smještene u zrakoplovnoj bazi „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu, izravno podređene 91. krilu HRZ-a.

Zaposlena lovačka eskadrila

Eskadrila je prilično zaposlena daljim razvojem svojih sposobnosti, paralelno sa školovanjem i uvježbavanjem novog letačkog i tehničkog sastava. Možemo pretpostaviti da je ljudstvo rastegnuto stalnim angažiranjem na zadaćama podizanja standarda, kao i redovitom trenažom i dežurstvima u zaštiti i nadzoru hrvatskog zračnog prostora. Odgovornost je velika, jer se upravo sada postavljaju temelji daljnjeg djelovanja lovačkog zrakoplovstva Oružanih snaga RH, a sve pod budnim okom zainteresirane međunarodne javnosti.

Maketa hrvatskog Rafalea EC s bombama HAMMER na štandu Dassaulta u Zagrebu 2025. godine. (Foto: Obris.org)

Na fotografijama se tako po prvi put pod krilom hrvatskog Rafalea EC moglo vidjeti modularno oružje zrak-zemlja (AASM), komercijalnog naziva Visokopokretljivi modularni projektil produljenog dometa (HAMMER), kojeg proizvodi tvrtka Safran. To je glavno precizno oružje Rafalea protiv ciljeva na tlu.

Slično kao kod poznate obitelji vođenih bombi Payway, ovdje se radi o modularnim dodacima za vođenje i propulziju sa stabilizatorima, koji klasične aviobombe od 125, 250, 500 ili 1.000 kg pretvaraju u visokoprecizni vođeni projektil.

Projektilima HAMMER istovremeno se može napasti više ciljeva na zemlji, danju ili noću, u svim vremenskim uvjetima, čak i s malih visina. Domet mu, u određenim okolnostima, prelazi i 79 km te se kao takav može koristiti za blisku potporu na zemlji, preciznu izolaciju bojišta, kao i neutralizaciju neprijateljske protuzračne obrane. Pred terminalnu fazu leta, projektil iskoči na veću visinu i cilj pogodi vertikalno odozgora, što pojačava preciznost i umanjuje kolateralnu štetu.

Bombom HAMMER djeluje se sa sigurne udaljenosti. (Foto: Safran)

HAMMER se lansira po principu „ispali-pa-zaboravi“, pri čemu avion nakon odbacivanja bombi može slobodno odletjeti iz zone potencijalne prijetnje protivničke protuzračne obrane, dok se bomba sama navodi na cilj. Tri su paketa modula koji se mogu montirati na tijelo bombe poput Mk-82 ili Mk-84: inercijalni, GPS i laserski, ovisno o zadaći.

Trenutačno je standardno oružje u uobičajenoj upotrebi AASM u inačici SBU-38 s hibridnim inercijalnim navođenjem i GPS praćenjem. Tu je i varijanta SBU-64, koja kombinira inercijalno navođenje (INS) s GPS praćenjem i terminalnom detekcijom infracrvenim snimanjem (IIR), te verzija SBU-54, koja kombinira INS/GPS s laserskim navođenjem u terminalnoj fazi, radi djelovanja po pokretnim ili prolaznim ciljevima.

Inačica s infracrvenim snimanjem eliminira pogreške u koordinatama putem terminalnog preusmjeravanja prije udara. Laserska verzija omogućuje gađanje vrlo pokretnih ciljeva automatskim preusmjeravanjem putanje, što je prvi put za ovu vrstu streljiva.

Bomba dokazana u borbi

Da bi avion mogao djelovati pametnom bombom AASM HAMMER, on ne mora biti opremljen ciljničkim podvjesom kakav je TALIOS. Kod osnovne inačice INS/GPS SBU-38, piloti unose unaprijed zadane GPS koordinate nepokretnog cilja u računalo aviona prije polijetanja ili tijekom leta, a bomba se sama, potpuno autonomno, uz pomoć inercijalne i satelitske navigacije, usmjerava prema cilju u svim vremenskim uvjetima. Primjerice, ukrajinski borbeni avioni poput lovca MiG-29 uspješno koriste HAMMER bez sofisticiranih zapadnih ciljničkih podvjesa.

Glava za navođenje i raketni motor s krilcima montiraju se na tijelo klasične bombe. (Foto: Safran)

Varijanta INS/GPS/IR SBU-64 na vrhu bombe ima ugrađenu infracrvenu kameru, koja u završnoj fazi leta prepoznaje cilj prema memoriranoj slici. Ni ovdje nije potreban ciljnički podvjes na avionu, jer je glava za navođenje integrirana u samu bombu, a pilot može ispaliti projektil i odmah se udaljiti.

Kod inačice INS/GPS/Laser SBU-54 bomba se u završnoj fazi leta upravlja laserskom zrakom kojom se može djelovati i po ciljevima koji se kreću brzinom do 120 kilometara na sat. Budući da ova verzija koristi poluaktivno lasersko navođenje, zrakoplov mora imati laserski obilježivač, poput francuskog TALIOS-a ili Damoclesa, odnosno američkog Snipera, kako bi kontinuirano osvjetljavao cilj laserom sve dok bomba ne pogodi metu. Ovo je jedini slučaj kada je na avionu potreban ciljnički podvjes s laserom, ili alternativno, ciljnu točku mora laserski obilježavati netko drugi – primjerice, specijalne snage na zemlji ili drugi zrakoplov.

AASM HAMMER je odavno dokazan u borbi, a u operativnoj je upotrebi još od 2008. godine. Njegova varijanta INS/GPS ispunila je jaz između laserski vođenih projektila, koji djeluju na manjim udaljenostima i trebaju stalno obilježavanje cilja laserskom zrakom, i krstarećih projektila, koji djeluju na većim udaljenostima, ali su znatno skuplji.

Što se tiče bombe viđene na vježbi, na MORH-ovim fotografijama je očigledno da se radi o inertnoj školskoj bombi, bez eksplozivnog punjenja i raketnog motora. Ovo nije jeftin projektil i sigurno se bojeva varijanta čuva u pozorno klimatiziranim uvjetima, a postavljanje bojevog naoružanja na letjelicu skraćuje njegov resurs. Stoga je logično da se za obuku tehničkog sastava na zemlji koristi inertna bomba.

Što se pilota tiče, iako simulator letenja nije svemoguć, postupci gađanja pametnim bombama HAMMER, lako se uvježbaju na simulatoru. Čitatelji portala Obris.org možda će se sjetiti i da je pisac ovih redaka na Međunarodnoj vojnopomorskoj izložbi u Dohi (DIMDEX 2024) u Katru imao prigodu oprobati se u Dassaultovom simulatoru lovca Rafale, kada mu je ispunjena želja da dio „leta“ obuhvati i gađanje kompletom od šest bombi HAMMER. U tom slučaju, radilo se o varijanti INS/GPS/IR sa IC kamerom s unaprijed odabranim stacionarnim ciljevima, a rad u kokpitu izgledao je po prilici ovako:

Za zadaću zrak-zemlja Rafale se konfigurira jednostavnim dodirom na oznaku A/S na malom pomoćnom touch-screen prikazniku PDS, lijevo od glavnog lijevog prikaznika VTL 55. Tipkom na upravljačkoj palici odabrao sam crno-bijelu sliku s IC senzora. Tipkom na palici mogao sam “scrollati” između prikaza cilja za svaku od bombi koja je bila zaključana na metu. U ovom slučaju to su bili niski objekti poput skladišta ili hangara. Na lijevom prikazniku mogao sam provjeriti unaprijed pohranjene koordinate za svaki od šest ciljeva. Pilot može dodirom odabrati kojom će bombom djelovati ili na koji cilj, a meni je moj domaćin konfigurirao sustav da mogu istovremeno odbaciti svih šest HAMMER-a na šest ciljeva. Pritiskom okidača na upravljačkoj palici bombe su odbačene. Na HUD-u su se pojavile crtice iznad ikona svake bombe, kako je koja nakon odbacivanja krenula ka cilju. Kružići s brojem svake bombe polako su nestajali s HUD-a, jer ih više nisam imao pod krilima. HAMMER-i idu sami na zadatu metu, dok avion može manevrirati i izaći iz opasne zone, ako je uopće i ulazio u nju.

Komercijalna simulacija Rafalea u kompjutorskom simulatoru MSFS 2024 pri djelovanju s jednom od dvije bombe HAMMER. (Screenshot: A. Prlenda)

Ljubiteljima zrakoplovstva može biti zanimljivo da je danas na raspolaganju i komercijalna simulacija lovca Rafale F3-R za kompjuterski Microsoftov simulator letanja 2024 (MSFS 2024), koju je uz Dassaultovu licencu razvio developer AzurPoly. Ova simulacije nije borbena, ali pruža osnovne postupke pri djelovanju bombom HAMMER. Za potrebe ovog članka, odabran je screenshot situacije gađanja Rafalea s dvije bombe HAMMER, pri čemu je bomba pod lijevim krilom spremna za djelovanje, cilj na tlu je odabran te je potrebno samo uključiti glavni prekidač MASTER ARM, lijevo od lijevog prikaznika, i pritisnuti okidač na palici za odbacivanje bombi. Desna bomba će se aktivirati i biti spremna za djelovanje dodirom na njenu ikonicu, na lijevom prikazniku, kada će ona iz bijele promijeniti boju u zelenu.

Bez službene potvrde

Dok ne budemo dobili službenu potvrdu, ne možemo definitivno znati posjeduje li već Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i bojeve bombe HAMMER i koliko njih. Ne znamo ni je li ova školska varijanta u stalnom posjedu HRZ-a ili su je na vježbu donijeli Francuzi.

Maketa HAMMER-a na štandu Safrana u Splitu 2021. godine. (Foto: A. Prlenda)

U tom kontekstu, možemo se posjetiti da je francuski Safran na izložbi ASDA 2021 u Splitu izložio maketu bombe HAMMER na svome štandu. Na sljedećoj, ASDA 2023 u Zadru, glavni Dassaultov štand je bio ukrašen kompjuterskim renderom prikaza hrvatskog Rafalea EC natovarenim raketama MICA i bombama HAMMER, a ove je bombe dobila i izložena maketa Rafalea u hrvatskim bojama. Slično se ponovilo i na izložbi ASDA 2025. godine u Zagrebu.

Kako god, sada znamo da su oružari eskadrile dobro upoznati s ovom bombom. Spremni su pripremiti je za djelovanje te možemo pretpostaviti da se i piloti uvježbavaju gađati njome. Također, treba znati da ovo nije samo pitanje posjedovanja bombe, nego i njenog potkrilnog trostrukog nosača tipa AT730. Upravo ovakav nosač korišten je i prošli put kada su Francuzi na Pleso došli vježbati ACE na Plesu 2024. godine. Tada su domaći oružari, uz nadzor Francuza, na nosač AT730 postavljali laserski vođenju bombu GBU-12 Payway. Vidjet ćemo koliko ćemo čekati i na prvo bojevo gađanjem vježbovnom varijantom neke od bombi. Ove godine, u svibnju nad Žirjem, i u srpnju na Slunju, po površinskim ciljevima djelovalo se topom.

Gost autor: Antonio PRLENDA, vojni komentator