Manje je od dva tjedna do krajnjeg roka do kojeg Hrvatska treba (ponovno) odlučiti hoće li nabavljati borbena vozila pješaštva M2A2 Bradley za potrebe HKoV-a, ili će se SAD-u zahvaliti na ponudi. Sudeći prema izjavama hrvatskih dužnosnika, vodi se intenzivna komunikacija na relaciji Zagreb-Buzin-Washington ne bi li se došlo do nekakvog kompromisa. To je u razgovoru za Hrvatski radio u subotu, 15. siječnja, potvrdio i premijer Andrej Plenković:
„Dakle, opremanje Hrvatske kopnene vojske Bradleyima je projekt naše Vlade. Dakle, nije to projekt kojeg se sjetio Milanović, ili netko od njegovih savjetnika, ili… ne znam, netko drugi. To je projekt koji traje od 2017. Vidjet ćete uskoro, mi smo intenzivirali razgovore sa američkom stranom, i mislim da ćemo postići rješenje koje je puno bolje nego inicijalna… inicijalna potvrda. Ja sam angažirao ljude koji su tu direktno, u mom kabinetu, bili zaduženi za to da preuzmemo te… tu komunikaciju u tišini. I, ono što mislim da ćemo postići… biti jako dobro za Hrvatsku vojsku, i Kopnenu vojsku. A, kad gledate da je proračun Hrvatske vojske 7,3… 7,2, odnosno, Ministarstva obrane, veći nego ikada… da ćemo Rafale ovdje imati za dvije godine, i manje… I da ćemo nabaviti… borbena vozila pješaštva… tako se oni zovu… Onda će Hrvatska vojska biti još respektabilnija nego što je danas. To je naš cilj, i to je konstanta naše politike”.
Uz MORH, sada je, dakle, u razgovore sa SAD-om uključen i sam Kabinet predsjednika Vlade. Pogleda li se nedavna fotografija s video-konferencije s predstavnicima Pentagona, tu se dobro vide osobe od Plenkovićevog povjerenja – njegov šef ureda Zvonimir Frka-Petešić, te premijerovi savjetnici Damir Krstučević (savjetnik za obranu), Vladimir Drobnjak (savjetnik za vanjsku politiku), te Robert Kopal (posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost) – pri čemu je dio njih sudjelovao i u nedavnom poslu odlučivanja o nabavi VBA, što bi prema ministru obrane Mariju Banožiću trebala biti „špranca” i za nabavu borbenih vozila pješaštva.
Video-konferencija s predstavnicima Pentagona 05.01.2022.
Donacije SAD se ipak nastavljaju
U međuvremenu, Veleposlanstvo SAD u Republici Hrvatskoj objavilo je na društvenim mrežama još jednu donaciju za RH. Iste te subote, 15. siječnja, u Zagreb su pristigla 2 oklopna patrolna vozila Jeep J8 (Jeep J8 Armored Patrol Vehicles) kao dio Inicijative za globalne mirovne operacije (Global Peace Keeping Operations Initiative – GPOI) pod okriljem US Department of State. Ova donacija dio je većeg donacijskog paketa u vrijednosti od ukupno 3,3 milijuna USD, odnosno gotovo 22 milijuna kuna, sačinjenog od zapovjednih vozila i kamiona. Ukupno 6 novih Ford Cargo kipera s pripadajućom opremom predana su Hrvatskoj još u svibnju 2019. godine, a namijenjeni su inženjerijskoj postrojbi HKoV-a koja se pripremala za odlazak u UN-ovu misiju u Libanonu. Bilo je planirano da do kraja 2019. u sklopu te donacije u Hrvatsku pristigne još i 5 zapovjednih oklopnih vozila Jeep J8 (militarizirana verzija vozila Jeep Wrangler), no to se očito proteglo barem do ovoga vikenda.
Jedan od ukupno dva pristigla oklopna J8 (Photo: US Embassy Zagreb)
Šire smanjenje opsega poslova
Nažalost, ovakva otezanja ne čude ako se iole baci pogled na aktualne podatke iz Povijesne knjige prodaja za fiskalne godine 1950-2021 (Historical Sales Book – HSB) pri američkoj Agenciji za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA), kojima to tijelo prati međunarodno poslovanje Sjedinjenih Država iz okvira Foreign Military Sales (FMS). Za razliku od dosadašnjih godina, koje smo analizirali prije godinu dana i koje su redom bile pozitivne, ovaj pregled u posljednjih godinu dana jasno pokazuje zahlađenje odnosa SAD i RH, koje je uzrokovalo i naglo smanjenje nabava opreme iz Sjedinjenih Država. No, dok je donedavno bilo godina u kojima su takve nabave bile male ili simbolične, promjena u 2021. je bila toliko radikalna da Hrvatska ne samo da nije ništa novoga planirala, ili je ostvarila malo poslova – već su brojevi ostvarenih odnosa ispali ukupno manji od ičega što se planiralo te najavljivalo prethodnih godina, tako da je bilateralna suradnja kroz FMS program tu kliznula u negativne brojke.
Konkretno, nakon što je od neovisnosti pa do 2016. kroz FMS ostvareno poslova u vrijednosti od oko 70,02 milijuna USD, slijede pojedinačni podaci za 2017. (7,678,053 USD), 2018. (6,131,175 USD), 2019. (3,425,044) i 2020. godinu (čak 85,068,480 USD, zahvaljujući poslu kupovine helikoptera Black Hawk). No, onda dolazi saldo američke fiskalne godine 2021. – koja je trajala od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021. godine, i koja kompletno ulazi u vrijeme ministarskog mandata Marija Banožića u resoru obrane. Učinak FMS programa za Hrvatsku u 2021. godini je negativan, te iznosi -419,212 USD.
Kad pogledamo objašnjenja za brojke prometa u tablicama DSCA, o tome stoji:
„Brojčani podaci o prodajama uključuju ne samo provedene nove prodaje u danoj fiskalnoj godini, već i sve prilagodbe (povećanja i smanjenja) postojećih programa putem amandmana ili modifikacija, koji budu provedeni u toj fiskalnoj godini. Negativne prodajne brojke za pojedinu državu u fiskalnoj godini označavaju da se opseg programa smanjivao (putem amandmana i modifikacija) i to više od kombinirane vrijednosti novih prodaja i pozitivnih prilagodbi”.
Dakle, za Republiku Hrvatsku je u toj fiskalnoj godini 2021. došlo do takvog smanjivanja provedbe planiranih i provođenih programa iz okvira FMS da je u tom poslovanju probijena nula i vrijednost je, barem računovodstveno, prešla u sferu negativnih brojeva. To je itekako bitno u svjetlu zabilježenog skepticizma aktualne Vlade prema SAD kao strateškom partneru prve kategorije. No, ove će brojke biti potrebno posebno pratiti u nadolazećim godinama (kako god se u praksi razvijali poslovi pribavljanja helikopter Black Hawk, a možda i borbenih vozila pješaštva Bradley) – budući bi nastavak ovakvih negativnih trendova bio dubinski zabrinjavajuć za obrambeni sektor RH i hrvatske sposobnosti kao NATO partnera, što su sve fraze i ciljevi kojima aktualna Vlada navodno poklanja posebnu pažnju.
