Već smo u nekoliko navrata razmtrali financijsku stranu obrambenih odnosa Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Riječ je o odnosu čija je bilateralna strana službeno započela još 1995. godine i čija je vrijednost samo tijekom proteklih 10 godine ukupno iznosila oko 700 milijuna USD, čiji su se detaljniji obrisi mogli čuti i u rujnu ove godine. Hrvatska je do sada od SAD-a (kroz Program za izgradnju partnerskih kapaciteta – Building Partnership Capacity Program, te Foreign Military Finance – FMF) dobila opremu u vrijednosti od gotovo pola milijarde dolara, uključujući vozila MRAP (donirano oko 100 milijuna USD vrijednosti) i helikoptere OH-58D Kiowa Warrior i UH-60M Black Hawk. Od 1995. godine više od 670 hrvatskih civilnih i vojnih profesionalaca obrazovalo sa u SAD-u – riječ je o 12,5 milijuna dolara vrijednim međunarodnim programima vojnog obrazovanja i osposobljavanja (International Military Education and Training program – IMET). Ministarstvo obrane SAD-a osiguralo je Hrvatskoj još i više od 8 milijuna dolara kako bi ukupno 520 časnika i dočasnika moglo pohađati razne škole i vježbe u SAD-u te širom Europe. Od srpnja 1996. godine uspostavljeno je partnerstvo RH s Nacionalnom gardom savezne države Minnesota, a u tom okviru je od 2008. bilo više od 120 vojnih razmjena (što u Hrvatskoj, što u Minnesoti), koje su pridonijele vojnim aktivnostima vrijednima oko 15 milijuna USD. Američka Vlada dodatno je osigurala 17,5 milijuna USD humanitarne pomoći kroz projekte koje financira Američko zapovjedništvo za Europu – riječ je o pomoći lokalnim zajednicama u Hrvatskoj, na područjima od medicinskih usluga do izgradnje škola i vrtića.

Pri tome, odnosi dviju država nisu se iscrpljivali samo na hrvatskom primanju američkih donacija vojne opreme ili u zajedničkom sudjelovanju u međunarodnim misijama, već su imali i svojih uspona i padova. Ovdje posebno treba spomenuti pitanje Međunarodnog kaznenog suda (International Criminal Court – ICC), pri čijem je osnivanju te ustanovljavanju nadležnosti došlo i do ozbiljnog razmimoilaženja Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske. Pa ipak, zanimljivo je ove odnose pogledati i detaljnije, kroz pregled povijesnih podataka o aktivnostima u okviru programa Foreign Military Sales (FMS) koje vodi i objavljuje američka Agencija za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA) u okviru svog dokumenta “Historical Sales Book”, čija aktualna verzija obuhvaća period fiskalnih godina 1950-2020. Napomenimo kako baš program FMS predstavlja jedan od dva osnovna kanala vojno-sigurnosne suradnje SAD sa zemljama partnerima (uz već spomenuti obrazovni program IMET), kojim se zemljama partnerima omogućava kupovina američke vojne opreme, usluga i obuke – bilo iz zaliha američkog Ministarstva obrane, ili tek uz posredovanje Pentagona. Pri tome zemlje partneri tu načelno same snose troškove kupovine (osim ako to financiranje nije riješeno donacijom ili nekim drugim programom suradnje), dok američki obrambeni resor samo posreduje u dobroj vjeri (bez zarade, ali i bez gubitaka za SAD).

DSCA povijesni podaci

Dokument “Historical Sales Book, Fiscal Years 1950 – 2020” ukupno ima 23 stranice podijeljene na naslovnicu, uvodnu stranicu teksta, 7 stranica tabličnih podataka (5 nabrajanja po nacijama i 2 po programima), 9 stranica Dodatka koji navodi oznake pod kojima pojedine države sudjeluju u više nabavnih linija unutar FMS programa, još 4 stranice Rječnika pojmova i skraćenica, te za kraj i kratki navod izvora podataka na jednoj stranici. Spomenuti povijesni podaci u tablicama američke DSCA dani su po državama, i to sumirano za period 1950.-2015. godine, a onda pojedinačno za fiskalnu 2016. do 2020. godinu. Time se otvara i dodatno zanimljiva mogućnost usporedbe kupovina američke vojne robe, osim od same Republike Hrvatske, po zemljama susjedstva (uključujući tu i fantomsku Jugoslaviju (sumirano za period 1950. do 2015. godine). Na kraju, nakon 5 stranica nacionalnih podataka, ovaj dokument daje još i pregled financijskog tijeka za niz specijaliziranih programa vojne prodaje i suradnje koji su ustrojeni više tematski, a manje usko nacionalno. Riječ je o 22 programa koje se do 2014. godine vodilo pod zajednoičkom stavkom “General and Regional Costs”, da bi onda počelo njihovo odvojeno prikazivanje u okviru popisa raznih regionalnih ili globalnih inicijativa pod skupnim nazivom – “Building Partnership Capacity and Foreign Area Assistance Programs”. Napomenimo da je Republika Hrvatska sudjelovala i u nekim od ovih programa, iako to ovdje nije pojedinačno nacionalno vidljivo (npr. Global Peacekeeping Operations Initiative).

Dakle, u povijesnim podacima agencije DSCA za program Foreign Military Sales Republika Hrvatska se bilježi pod kontinent Europa – a podrobnije u djelokrug američkog regionalnog zapovjedništva EUCOM i područje EUR po podjeli svijeta američkog Ministarstva vanjskih poslova (State Departement). Iznosi koje se tu spominje podijeljeni su prema fiskalnim godinama, koje su različite od kalendarskih – u SAD fiskalna godina započinje 1. listopada prethodne godine i onda traje do 30. rujna kalendarske godine. Tako je, na primjer, fiskalna 2020. godina započela 1. listopada 2019. i trajala do 30. rujna 2020. godine. Za Hrvatsku je tako, u fiskalnim godinama od 1950. do 2020. zabilježeno FMS kupovina u ukupnoj vrijednosti od 172,323,865 USD, od čega 38,349,621 spada u period od fiskalne 1950. do 2015. godine, da bi onda uslijedio uspon. Konkretno, fiskalne 2016. je kupljeno robe i usluga u vrijednosti 31,671,492 USD, 2017. godine za 7,678,053 USD, 2018. godine za 6,131,175 USD, 2019. godine za 3,425,044 i onda fiskalne 2020. godine – skok na 85,068,480, što jasno obuhvaća provedena avansna plaćanja za dokup transportnih helikoptera Black Hawk koja je pred kraj svog ministarskog mandata proveo Damir Krstičević.

Ukupna FMS potrošnja od 1950. do 2020. godine

Što se tiče ostalih država u regiji, prvo treba spomenuti fantomski pojam “Jugoslavije”, koja se navodi među državama i za koju su dani samo podaci u periodu 1950. do 2015. godine u iznosu od 83,704,000 USD. Iz navedenoga nije vidljivo da li se tu radi o SFRJ, SR Jugoslaviji ili možda i zbroju za ove dvije državne tvorevine. Ujedno, nema ni odvojenog navoda za tvorevinu “Državna zajednica Srbija i Crna Gora”- koja je postojala od 2003. do 2006. godine – već samo odvojeni navodi za Srbiju i Crnu Goru prema aktualnome stanju. No, krenimo po redu.

Susjedstvo ili regija

U podacima DSCA za Republiku Sloveniju u fiskalnom periodu 1950. do 2020. ukupno se navodi FMS kupovina u vrijednosti 103,955,070 USD, od čega 46,236,089 USD otpada na fiskalni period 1950. do 2015. godine. Nakon toga slijedi za fiskalnu 2016. tek 699,782 USD, pa u 2017. tek 102,766 USD, nakon čega je krenuo uspon. U fiskalnoj 2018. kupljeno je robe i usluga za 4,708,810 USD, u 2019. za 28,851,988 USD i, konačno, u fiskalnoj 2020. godini još 23,355,635 USD.

Za susjednu Mađarsku se u fiskalnom periodu 1950. do 2020. ukupno navodi FMS kupovina u vrijednosti 218,360,470 USD, od čega 173,110,111 USD otpada na fiskalni period 1950. do 2015. godine – a samo 45.250.359 na posljednjih 5 fiskalnih godina. Podaci za fiskalnu 2016. navode 8,830,903 USD, pa u 2017. 4,766,027 USD, u fiskalnoj 2018. godini 5,021,400 USD, te još po 13,062,315 USD u 2019. i 13,569,714 USD u fiskalnoj 2020. godini. Ovo dobro odražava mađarsko koncentriranje na europske obrambene partnere, koje tek donekle balansira nedavna kupovina sustava NASAMS iz SAD-a.

Bosna i Hercegovina u FMS registru agencije DSCA za fiskalni period 1950. do 2020. ukupno bilježi 139,725,072 USD, od čega 88,522,335 u razdoblju od 1950. do 2015. godine. Za fiskalnu 2016. stoji 400,182 USD, za 2017. 3,536,189 USD, za 2018. još 6,004,842 USD. Fiskalna 2019. bilježi opet sitnih 429,880 USD, a onda fiskalna 2020. godina 40,831,644 – što koincidira s njihovom kupovinom helikoptera Bell UH-1 Iroquois (popularni “Huey”).

Republika Crna Gora, neovisna od lipnja 2006. i NATO članica od 5. lipnja 2017. godine, u FMS registru agencije DSCA za fiskalni period 1950. do 2020. ukupno bilježi 49,651,935 USD, od čega tek 5,502,082 u razdoblju od 1950. do 2015. godine. Nakon toga slijedi za fiskalnu 2016. 1,279,992 USD, pa 674,415 USD za fiskalnu 2017. godinu. U 2018. je zabilježeno FMS prometa u vrijednosti 2,365,794 USD, u 2019. još 1,328,646 USD, i onda, konačno, još 38,501,006 USD u fiskalnoj 2020. godini – što odgovara početku crnogorske kupovine 67 novih američkih oklopnih vozila Joint Light Tactical Vehicles (JLTV) koje proizvodi američki Oshkosh Defense (i uz njih vezane raznolike opreme).

Republika Makedonija, od 12. veljače 2019. Republika Sjeverna Makedonija, članica je NATO saveza od 27. ožujka 2020. godine – koju američka DSCA i dalje vodi pod generičkim imenom “Macedonia”. Za fiskalni period 1950. do 2020. tu se ukupno bilježi 142,799,609 USD, od čega 108,741,684 USD od fiskalne 1950. do 2015. godine, a 34.057.925 USD u zadnjih 5 fiskalnih godina. Za fiskalnu 2016. tu stoji 265,713 USD, za 2017. 769,363 USD, i još 924,549 u fiskalnoj 2018. godini. S rješavanjem spora s Grčkom oko imena i približavanjem NATO savezu rastu i makedonske kupovine putem FMS programa u SAD – na 11,012,940 USD u fiskalnoj 2019. i još 21,085,360 USD u fiskalnoj 2020. godini.

Nacionalna raspodjela FMS utroška po fiskalnim periodima

Za kraj treba spomenuti i dvije države koje navodi DSCA, a koje nisu u NATO krugu. Kao prvo, tu je Republika Srbija koja je tijekom čitavog fiskalnog perioda od 1950. do 2020. putem američkog programa FMS kupila robe i usluga za tek 16,745,641 USD – a od toga 11,037,998 USD od 1950. do 2015. i tek 5.707.643 USD u zadnjih 5 fiskalnih godina. Od toga, fiskalne 2016. i 2017. tu uopće nije bilo prometa, dok je fiskalne 2018. zabilježeno ukupno 15 USD simboličkog prometa. Tijekom 2019. to je naraslo na 1,591,510 USD, i onda još 4,116,118 USD u fiskalnoj 2020. godini. Ovi su podaci posebno zanimljivi kada se usporede s ukupnom obrambenom potrošnjom ove susjedne države, koja se posljednjih godina aktivno oprema vojnom tehnikom iz Ruske Federacije i Narodne Republike Kine.

Za razliku od Srbije, DSCA prepoznaje i državu “Kosovo”, koja je u fiskalnom periodu od 1950. do 2020. putem američkog programa FMS kupila robe i usluga za 35,661,990 USD – od toga 12,557,346 USD od 1950. do 2015. i još 23.104.644 USD tijekom zadnjih 5 fiskalnih godina. Od toga je 2016. zabilježeno 9,132,845 USD, da bi onda fiskalne 2017. to palo na 148,420 USD, a onda 2018. i na nulu. Fiskalne 2019. opet je zabilježeno 2,707,541 USD u okviru programa FMS, da bi 2020. to opet poraslo do konačnih 11,115,838 USD.

Zaključno

Iako bi lako mogli zaključiti da prikazana FMS potrošnja ujedno pokazuje i važnost koju u očima službenog Washingtona imaju pojedine države regije – bitno je zanimljivije pogledati kako su se kroz vrijeme kretale spomenute nacionalne investicije. Dok je Mađarska na ukupno prvome mjestu po FMS kupovinama tijekom čitavog promatranog perioda, jasno je vidljivo da je u prikazanim podacima glavnina njihove potrošnje prije 2016. godine (tek s perspektivom novoga rasta najavljenim kupovinama sustava raketne obrane iz SAD-a). Jednako tako, Makedonija, Bosna i Hercegovina te Slovenija su velik dio svojih ukupnih kupovina vojnih roba i usluga u SAD imale do prije 5 ili više fiskalnih godina – možda baš u vrijeme svojih intenzivnih napora za dostizanje NATO i EU članstva. Za razliku od perioda 2017.-2018. kada je većih kupovina bilo manje, u protekle dvije godine došlo je do promjena. Općenito je porasla regionalna kupovina kroz FMS program, u čemu na prvi pogled prednjači Hrvatska, vjerojatno će uskoro vidljivo skočiti i Mađarska praćena NATO članicama Crnom Gorom i Slovenijom, a možda i Makedonijom te Bosnom i Hercegovinom – dok se jasno vidi kako Srbija tu ipak ide nekim suštinski drugačijim putem.