Iako se prilikom donošenja odluke o odabiru francuske ponude za borbene avione, 28. svibnja ove godine, čulo kako je to posao vrijedan 999 milijuna eura, već tada je bilo jasno da to nije kraj priče. Kao prvo, ostalo je otvoreno pitanje na koliko rata će se avione Dassault Rafale otplaćivati po sklapanju ugovora o njihovoj kupoprodaji. Kao drugo, bilo je jasno da tada navedena cifra ne predstavlja ni izbliza i konačan iznos novaca koje će Republika Hrvatska utrošiti u ovu svrhu.
Što se ukupnih detalja otplate tiče, bitan je na 86. sjednici Vlade RH usvojen dokument „Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona“. U njemu je specificiran načelni otplatni plan za osnovnu cifru posla kupovine francuskih borbenih aviona. U skladu s navodima iz dokumenata usvojenih na 59. sjednici Vlade RH, od 28. svibnja ove godine, zaista se tu planira otplatni rok od ukupno 6 godina. No, dok se u svibnju od premijera Plenkovića moglo čuti o nekakvom počeku tijekom tekuće godine, od toga nema ništa. Prva velika rata za Hrvatsku pada ove godine, dok onda slijedi još pet godišnjih rata otplate – tri velike i još dvije manje.
Koliki iznos je tu u pitanju – za prvu silu?
Baš kao što je postalo jasno krajem listopada – kada su na 82. sjednici Vlade održanoj 28. listopada 2021. javnosti predstavljeni rebalans tekućeg i nacrt državnog proračuna za iduću godinu – za ovu je godinu bio predviđen novčani iznos od 2.387.149.000 kuna na stavci K545045 („Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA)“). No, dok su tada postale vidljive tek načelne visine rata za 2022. godinu, kao i za 2023. i 2024. godinu (u projekcijama) – tom prilikom je ostalo nejasno što dalje, dakle – koliko će ta otplata ukupno trajati i o kolikom se iznosu novaca ukupno radi po pitanju pokrivanja samo osnovnih obrisa ovog monumentalnog rashoda. Na portalu Obris.org smo koji dan kasnije krenuli razmatrati ove objavljene financijske podatke – i ustanovili smo kako je već tada postalo jasno da će rashod biti ozbiljno iznad spominjanih 999 milijuna eura ili oko 7.501.897.593 HRK prema srednjem tečaju od 28. svibnja 2021. (7,509407 kuna za euro). Naime, već tada predstavljene prve četiri rate plaćanja iznosile su 8.301.536.000 kuna, odnosno 1.104.859.222,03 eura prema tečaju od 28. listopada ove godine (7,513569 HRK za euro). Uz to je ostalo jasno da će konačni iznos biti veći, i jedno je pitanje bilo koliko veći – kad se tu uračunaju rate iz 2025., a možda i 2026. godine.
Na prekjučerašnjoj 86. sjednici Vlade RH, u dokumentima već spomenute sedme točke dnevnoga reda – Vlada je objavilo i kompletan obris otplatnog plana za osnovni dio kupovine borbenih aviona u okviru obrambenog proračuna, na kapitalnom projektu K545045 („Opremanje višenamjenskim borbenim avionom (VBA)“), izvoru financiranja 11 „Opći prihodi i primici“, na skupini računa 422 „Postrojenja i oprema“. Uz ratu, koja je specificirana na 2.382.446.944 kuna za 2021. godinu, tu je navedeno još i 2.143.168.265 kuna u 2022. godini, 1.854.666.711 HRK u 2023. godini, 1.700.738.676 u 2024. godini, 479.144.069 u 2025. godini, te još 133.449.777 kuna u 2026. godini. Ukupno gledano, to sve iznosi 8.693.614.442 HRK ili 1.155.508.893,32 eura prema srednjem tečaju od 7,514420 kuna za euro od srijede, 24. studenog. Tako predstavljen ukupni otplatni plan je za 392.078.442 kuna (oko 52,.177 milijuna eura) veći od nepotpunog troška vidljivog od kraja listopada ove godine – te je ujedno i 1.191.716.849 kuna (oko 158,59 milijuna eura) veće od čiste cifre od 999 milijuna eura kojom se baratalo u svibnju ove godine kao ukupnom cijenom posla s borbenim avionima.
Ova dodatna sredstva je hrvatskim medijima jučer obrazložilo Ministarstvo obrane RH riječima:
„Cijena nabave višenamjenskog borbenog aviona, kao što smo i ranije komunicirali, iznosi 999 milijuna eura odnosno 7.527.481.560 kuna. Ukupni iznos koji je jučer komuniciran na sjednici Vlade uz dogovorenu cijenu obuhvaća i iznos PDV-a koji se sukladno Zakonu mora obračunati na novu robu i usluge te se u konačnici uplaćuje u Državni proračun Republike Hrvatske. Uz to je u cijeli iznos uračunata i klauzula o očekivanoj indeksaciji cijena“.
Pa ipak, još je zanimljivije da su tako objavljene ukupne rate iznosima manje od svih onih kvota koje su netom uvrštene u aktualne proračunske dokumente – kako u rebalans aktualnog proračuna, kojeg je Sabor netom usvojio 12. studenog ove godine, tako i u proračun za nadolazeću godinu koji je trenutno još duboko u parlamentarnoj proceduri. Ostaje dojam kao da je tu razvoj događaja po pitanju obrambenoga posla na neki način u hodu pregazio aktualno državno financijsko planiranje.
PDV i još ponešto…
Da se na kompletan iznos od 999 milijuna eura – 7.501.897.593 HRK prema srednjem tečaju od 28. svibnja 2021. (7,509407 kuna za euro) – plaća porez na dodatnu vrijednost PDV od 25 posto, on bi tu iznosio dodatnih 1.875.474.398,25 kuna. Dakle, ukupno bi se govorilo o osnovnom trošku posla od 9.377.371.991,25 kuna ili 1.248.750.000 eura, a ne o sada objavljenom i već spomenutom ukupnom iznosu od 8.693.614.442 HRK ili 1.155.508.893,32 eura. Dakle, riječ je o iznosu manjem za 683.757.549,25 kuna od onog koji bi bio zadužen da se samo na čitavu cijenu posla plati puni PDV u Hrvatskoj. Da će do porasta javno vidljive cijene koštanja posla s borbenim avionima doći, temeljem naknadnog rezerviranja sredstava za PDV bilo je potpuno jasno (i to smo na portalu Obris.org u obzir uzeli još prije nekoliko tjedana, dapače, u radikalnijem hipotetskom izračunu od aktualnog i stvarnog). No, zanimljivo je pogledati što to obuhvaća sada spomenutih oko 1.191.716.849 kuna razlike (između nominalnih 999 milijuna eura i za sada stvarno predviđenih 1,116 milijardi eura troška).
Sagledavanjem ove razlike, dolazimo do skupnog iznosa koji uz (1) cijenu zrakoplovnog paketa (sa (2) PDV-om) zapravo obuhvaća i još barem dvije odvojene stavke – (3) iznos vezan uz „klauzulu o očekivanoj indeksaciji cijena“ koju spominje Ministarstvo obrane RH te, (4) vezane rashode iz okvira paketa, koji će biti ostvareni u inozemstvu – pa kao takvi jesu u cijeni paketa, ali njihovo plaćanje ne podliježu oporezivanju hrvatskim PDV-om (i onda ne diže PDV stavku). Naravno, ovdje nije jasno koji udio u tih ukupno oko 8,7 milijardi kuna podliježe obračunavanju PDV-a, pa onda ni koliko je tu točno novaca za PDV, a posebice niti koliki je trošak pridržan za potrebu indeksacije cijena prema inflaciji očekivanoj do kraja 2026. godine, o kojoj govori MORH. Samim time, nije onda jasno ni koliko je tu novaca bilo rezervirano za troškove čije se podmirivanje planira u Francuskoj tijekom idućih godina, čiji je i konkretniji opseg također još nejasan.
Za kraj napomenimo i da uz sve to, svih tih na Vladi RH specificiranih 8.693.614.442 HRK ili 1.155.508.893,32 eura – najvjerojatnije ne obuhvaća sve dodatne troškove projekta. Tu najvjerojatnije nisu uključene cijene raznih vezanih poslova – kao što je to, na primjer, pribavljanja kriptografske opreme iz američkih izvora, ili dodatni troškovi koje će idućih godina biti potrebno investirati u domaću vojnu infrastukturu, ne bi li Hrvatska za koju godinu bila spreman i stvarno odgovarajuće zaprimiti svoje nove/rabljene borbene avione Dassault Rafale.
